Područja
Termin „međunarodno pravo” može se odnositi na dvije pravne discipline:
- međunarodno javno pravo: uređuje odnose među državama i međunarodnim organizacijama i odnosi se na područja kao što su ljudska prava, ugovorno pravo, pravo mora, međunarodno kazneno pravo i međunarodno humanitarno pravo.
- međunarodno privatno pravo – ili sukob zakona – skup pravila postupovnog prava kojima se određuje koji je pravni sustav nadležan i čiji se zakoni primjenjuju u određenom pravnom sporu. Ta se pravila primjenjuju kad pravni spor ima prekogranični element, kao što je ugovor između stranaka iz različitih država ili kad prekogranični element postoji u državi s više jurisdikcija.
Odnos s pravom Europske unije (EU)
Iako se pravo EU-a može smatrati posebnim oblikom međunarodnog prava, glavnina prava EU-a ima određene značajke koje međunarodno pravo obično nema, konkretno činjenicu da se građani mogu pozivati na prava koja im se jamče pravom EU-a na sudovima u državama članicama EU-a, dok se međunarodno pravo obično mora prenijeti u nacionalno pravo da bi se građani mogli na njega pozivati. Pravo EU-a također često ima prednost nad pravom država članica EU-a. Zato ovaj portal ima odvojene stranice za pravo EU-a i za međunarodno pravo.
Izvori i baze podataka
Međunarodno pravo uglavnom se nalazi u međunarodnim sporazumima ili konvencijama uz niz općeprihvaćenih vrijednosti, standarda i načela, koji se ne moraju nužno izričito spomenuti u nekom sporazumu. Međunarodni sporazumi mogu biti dvostrani (tj. između dviju suverenih država) ili višestrani (tj. između više od dvije države). Često se pripremaju i o njima se pregovara unutar neke međunarodne organizacije, kao što su Ujedinjeni narodi (UN), Vijeće Europe i mnoge druge. Važan izvor međunarodnog prava je i sudska praksa međunarodnih sudova.
Postoje razni javno dostupni izvori informacija o međunarodnom pravu, primjerice:
- skup ugovorâ UN-a,
- UN – pravo povezano s ljudskim pravima,
- Vijeće Europe – konvencije: ljudska prava, demokracija, sudska suradnja,
- Međunarodna pomorska organizacija (IMO): pravo mora,
- Međunarodna komisija za građanska stanja (ICCS),
- Svjetska trgovinska organizacija (WTO): međunarodno trgovačko pravo,
- Europsko udruženje za slobodnu trgovinu (EFTA) i Europski gospodarski prostor (EGP),
- Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) – Konvencija protiv podmićivanja,
- Elektronički informacijski sustav za međunarodno pravo (EISIL) Američkog pravnog društva,
- Vodič za međunarodno pravo portala HG.org,
- Haška konferencija o međunarodnom privatnom pravu (HCCH): dostupne su konvencije i sporazumi iz tog područja, kao i specijalizirane informacije o legalizaciji dokumenata za međunarodnu uporabu („apostille”), uručenju dokumenata te otmici i posvajanju djece.
Ujedinjeni narodi osnovali su i Komisiju za međunarodno pravo. Njezina je zadaća promicanje stalnog razvoja međunarodnog prava i njegove kodifikacije. S tim ciljem Komisija objavljuje studije i istraživanja, prikuplja presedane i razrađuje prijedloge novih ugovora. Rad Komisije za međunarodno pravo rezultirao je mnogim važnim ugovorima i drugim ključnim elementima međunarodnog prava.
Stranicu održava Europska komisija. Informacije na ovoj stranici ne odražavaju nužno službeno stajalište Europske komisije. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest koja se odnosi na propise za autorska prava za europske stranice.