U Latviji postoje dva registra:

• sustav katastarskih podataka (kadastrs) – upotrebljava se za registraciju pojedinačnih sastavnica nekretnina te za konsolidaciju tih sastavnica radi upisa nekretnina u zemljišne knjige te
• zemljišne knjige (zemesgrāmata) – upotrebljavaju se za upis prava vlasništva nakon upisa nekretnine u sustav katastarskih podataka Latvije.

Zemljišne knjige

Koje su usluge dostupne u središnjim računalnim zemljišnim knjigama Latvije?

Sudska uprava (Tiesu administrācija) upravlja središnjim računalnim zemljišnim knjigama Latvije te ih održava.

U zemljišne knjige upisuju se nekretnine i povezana vlasnička prava. Zemljišne knjige dostupne su javnosti, a unosi u knjige predstavljaju službene podatke. Zemljišnim knjigama upravljaju odjeli za zemljišne knjige na okružnim ili gradskim sudovima (rajona tiesa ili pilsētas tiesa).

Središnje računalne zemljišne knjige imaju oblik elektroničke baze podataka u kojoj se trajno i bez izmjena pohranjuju zemljišne knjige, knjige zapisa i abecedna kazala. Te je podatke moguće prikazati na zaslonu računala i ispisati ih.

Središnje računalne zemljišne knjige temelje se na pravnim i činjeničnim okolnostima u vezi s nekretninama te sadrže informacije o općim pitanjima, uključujući:

• prava služnosti i zaduženja na nekretninama,
• zasebna zemljišta,
• vlasnike,
• pravnu osnovu vlasničkog prava,
• obavijesti o nesolventnosti,
• potraživanja vjerovnika,
• ograničenja,
• proglašavanje sekundarnih nasljednika i ugovore o nasljeđivanju,
• prava in rem i zaloge potraživanja na nekretnine.

Zemljišne knjige sastoje se od portfelja podijeljenih na četiri dijela.

U prvom dijelu bilježe se podaci o sljedećim stavkama:

• predmetnoj nekretnini,
• pravima služnosti i teretima na nekretnini utvrđenima u korist nekretnine,
• zemljištu pridruženom nekretnini,
• području obuhvaćenom nekretninom i pridruženim zemljištem,
• zasebnom zemljištu i području koje ono obuhvaća,
• dopuni prava služnosti i teretima upisanima u prvi dio i njihovim brisanjima.

Drugi se dio upotrebljava za bilježenje podataka o sljedećim stavkama:

• vlasniku nekretnine,
• temelju prava vlasništva i iznosu za koji je nekretnina stečena, ako je navedeno,
• obavijestima o pribavljanju potraživanja vlasničkih prava i zapisima o tim pravima,
• ograničenjima raspolaganja nekretninom i terećenja nekretnine pravima in rem,
• proglašavanju sekundarnih nasljednika,
• ugovorima o nasljeđivanju.

U treći se dio bilježe podaci o sljedećim stavkama:

• pravima in rem koja opterećuju nekretninu,
• obavijestima o uspostavi gore navedenih prava in rem.

U četvrti se dio bilježe podaci o sljedećim stavkama:

• pravima na zalog potraživanja uspostavljenima s obzirom na nekretninu i iznos zaloga,
• obavijestima o uspostavi prethodno navedenih prava zaloga,
• dopunama tih zapisa i brisanjima.

Je li pristup središnjim računalnim zemljišnim knjigama Latvije besplatan?

Pretraživanje registriranih nekretnina je besplatno. No prikaz portfelja naplaćuje se 4,27 EUR.

Mjesečna ugovorna pretplata iznosi 49,80 EUR, a naknada za prikaz portfelja iznosi 2,85 EUR.

Način pretraživanja središnjih računalnih zemljišnih knjiga Latvije

U središnjim računalnim zemljišnim knjigama možete pretraživati podatke o registriranim nekretninama prema sljedećim parametrima:

• broj portfelja,
• naziv nekretnine,
• katastarski broj,
• adresa nekretnine.

Podaci o nekretninama dostupni su u Sudskoj upravi koja održava središnje računalne zemljišne knjige, u odjelima za zemljišne knjige okružnih i gradskih sudova te na internetu.

Nacionalna nadležna tijela i dužnosnici kojima Sudska uprava daje podatke iz računalnih knjiga sa zapisima, podatke o predmetima koji se odnose na nekretnine te kazalo osoba utvrđeni su Vladinom uredbom.

Povijest središnjih računalnih zemljišnih knjiga Latvije

Ovo je značajno razdoblje u razvoju zemljišnih knjiga koje je uslijedilo nakon izrade središnjih računalnih zemljišnih knjiga Latvije i organiziranog prelaska na računalne zemljišne knjige. U tijeku je postupni, ciljani prijelaz na moderne elektroničke zemljišne knjige. Taj je proces započeo nabavom prvih računala, koja su se upotrebljavala kao pisaći strojevi, nastavio se stvaranjem sustava za registraciju nekretnina, pretvorbom svih podataka iz zemljišnih knjiga u elektronički format te u konačnici objedinjavanjem baza podataka svih 27 odjela za zemljišne knjige na okružnim ili gradskim sudovima u jedinstvenu nacionalnu bazu podataka o zemljišnim knjigama. To je jedina baza podataka koja sadržava pravno priznate podatke.

Zakon o zemljišnim knjigama dopunjen je 1998. novim poglavljem o računalnim zemljišnim knjigama. Nakon tih promjena uložen je velik trud u postupno uključivanje svih odjela u središnje računalne zemljišne knjige, što je ostvareno u prvoj polovici 2001. Usporedno s uvođenjem sustava za registraciju zemljišnih knjiga radilo se i na uvođenju širenja podataka i poboljšanju samog web-mjesta.

Računalni registar održava se s ciljem pohranjivanja svih podataka iz zemljišnih knjiga u jedinstvenu središnju bazu podataka. Samo podaci sadržani u toj jedinstvenoj bazi podataka imaju pravnu snagu, a pristup ima isključivo osoblje odjela za zemljišne knjige. Načela organizacije zemljišnih knjiga nisu se mijenjala tijekom uvođenja računalnih zemljišnih knjiga – zadržana je teritorijalna nadležnost, a odjeli za zemljišne knjige, kao i prije, prihvaćaju zahtjeve za upis u knjige i donose odluke o registraciji nekretnine i upisu povezanih vlasničkih prava u zemljišne knjige.

Računalne zemljišne knjige pokrenute su 5. srpnja 2001. Tog datuma pokrenut je središnji računalni registar, a web-mjesto https://www.zemesgramata.lv postalo je dostupno široj javnosti. Na web-mjestu su dostupne informacije o statistikama odjela za zemljišne knjige, novosti i publikacije koje se odnose na zemljišne knjige, podaci o adresama i radnom vremenu odjela za zemljišne knjige, naknadama, dokumentima koje morate imati kada dolazite u odjel za zemljišne knjige te, najvažnije, podacima o svakoj nekretnini upisanoj u zemljišne knjige, njezinu vlasniku, teretima i hipotekama.

Sudska uprava u potpunosti je odgovorna za organizaciju i tehničko održavanje središnjih računalnih zemljišnih knjiga od 1. travnja 2004.

Do 1. prosinca 2012. korisnici su pristupili 1,2 milijuna portfelja o nekretninama u zemljišnim knjigama. Svakog mjeseca kroz središnje računalne zemljišne knjige korisnici pristupe prosječno 145 000 portfelja.

Sustav katastarskih podataka

Koje su usluge dostupne u sustavu katastarskih podataka Latvije?

Sustav katastarskih podataka Latvije objedinjeni je sustav za evidenciju nekretnina u okviru kojeg se osiguravaju, održavaju i primjenjuju službeni, ažurni, tekstualni i prostorni podaci o nekretninama u Republici Latviji, zemljišnim jedinicama, strukturama, grupama građevina i dijelovima zemljišnih jedinica koji čine te nekretnine, kao i o njihovim vlasnicima, zakonitim posjednicima i korisnicima.

Portal održava državni servis za nekretnine (Valsts zemes dienests).

Nekretnine se u Latviji dijele na sljedeće četiri vrste:

• nekretnine koje se sastoje od zemljišta,
• nekretnine koje se sastoje od zemljišta i struktura,
• nekretnine koje se sastoje samo od struktura,
• stanovi.

Kategorija zemljišta obuhvaća nekretnine u najširem smislu riječi, odnosno zemljište sa strukturama koje pripadaju vlasniku, kao i nekretnine koje se sastoje samo od neizgrađenog zemljišta. Nekretnine u obliku struktura su nekretnine koje obuhvaćaju samo strukturu koja se nalazi na zemljištu koje pripada drugom vlasniku. Nekretnina u obliku stana u zgradi koja se sastoji od više stanova koji pripadaju različitim vlasnicima jest nekretnina svakog pojedinačnog vlasnika, zajedno s nominalnim dijelom odgovarajućeg zajedničkog vlasništva.

Katastarski podaci sastoje se od:

• tekstualnih podataka – katastarski opisi i površina, katastarska vrijednost nekretnine, tereti i ograničenja nad nekretninom i pridruženim katastarskim objektima koji čine tu nekretninu te podaci o vlasniku, zakonitom posjedniku i korisniku nekretnine;
• prostornih podataka – kartografske projekcije na kojima su prikazane granice zemljišnih jedinica i struktura i njihovi dijelovi, katastarski opisi i druge informacije o katastarskim objektima.

Katastarski podaci upotrebljavaju se u sljedeće svrhe:

• evidentiranje prava na nekretnine,
• utvrđivanje transakcija koje uključuju nekretnine,
• uporaba nekretnina i planiranje izgradnje nekretnina,
• ocjena katastarske vrijednosti,
• određivanje poreza na nekretnine,
• planiranje gospodarskog razvoja i prostorno planiranje na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini,
• operacije u vezi s uporabom zemljišta i planovi zaštite okoliša,
• priprema nacionalnih statističkih podataka,
• određivanje knjigovodstvene vrijednosti zemljišta,
• stvaranje i održavanje sustava zemljopisnih informacija,
• osiguranje interesa vlasnika drugih registara i informacijskih sustava,
• druge svrhe.

Je li pristup sustavu katastarskih podataka Latvije besplatan?

Portal za objavljivanje informacija državnog servisa za nekretnine osigurava besplatan pristup podacima kao što su katastarski broj nekretnine; katastarski opis zemljišne jedinice, strukture ili grupe objekata; adresa zemljišne jedinice, strukture ili grupe objekata; vlasnička prava na nekretninu; broj portfelja u zemljišnoj knjizi (ako su vlasnička prava upisana u zemljišne knjige); ili vizualni prikaz položaja zemljišne jedinice ili strukture pomoću simbola na satelitskoj karti (m 1:50 000).

Za prikaz detaljnijih katastarskih podataka (bez pretplate) naplaćuje se naknada u iznosu od 2,85 EUR za pojedinačnu prikazanu nekretninu, uključujući njezine katastarske sastavnice.

Informacije na portalu dostupne su i ovlaštenim korisnicima koji su potpisali pretplatnički ugovor. Informacije o sklapanju ugovora s državnim servisom za nekretnine dostupne su ovdje.

Pretraživanje sustava katastarskih podataka Latvije

Pomoću sustava katastarskih podataka moguće je pretraživati nekretnine, zemljišne jedinice, strukture i grupe objekata. Dodatne informacije o upotrebi funkcije pretraživanja dostupne su ovdje.

Povijest sustava katastarskih podataka Latvije

Moderni sustav katastarskih podataka pokrenut je 1992. Pokrenut je usporedno s reformom zemljišnog sustava što je bio ključni element ponovne latvijske nezavisnosti Latvije i njezina prijelaza na tržišno gospodarstvo. Prava pojedinaca na posjedovanje zemljišta službeno su obnovljena 1993.

Sadržaj sustava katastarskih podataka Latvije postupno je povećan. Tijekom prve četiri godine njegove ponovne uspostave ranih 1990-tih registrirane su samo zemljišne jedinice, posjedovanje zemljišta i upotreba zemljišta. Podaci o strukturama registriraju se od 1996., a od 2000. registriraju se i svi stanovi.

Tijekom prvih osam godina rada sustav katastarskih podataka uglavnom je bio namijenjen prikupljanju podataka i njihovoj primarnoj registraciji. Od 2001. glavni je prioritet održavanje ažurnosti i kvalitete tih podataka.

U sustavu katastarskih podataka registrirano je cjelokupno državno područje Latvije, a registracije su u digitalnom obliku.