Sadržaj omogućio
Austrija
SADRŽAJ STRANICE
Pronađi podatke po području
Organizacija pravosuđa – pravosudni sustav
Uz zakonodavnu i izvršnu vlast sudstvo se smatra trećim stupom vlasti u zemlji koja poštuje vladavinu prava. Prema austrijskom saveznom ustavu redovni sudovi pripadaju saveznoj razini vlasti. Pravosudni sustav odvojen je od izvršne vlasti na svim razinama. Postoje i područja pravosuđa kojima upravljaju neovisni sudovi (weisungsfreie richterliche Senate) koji podliježu posebnim pravilima.
Austrijski pravosudni sustav sastoji se, osim od Saveznog ministarstva pravosuđa, od redovnih sudova, ureda javnog tužitelja, zatvora (zatvora u kojima se nalaze pritvorenici za vrijeme suđenja i oni u kojima se izvršavaju kazne) te probacijskih službi kojima uglavnom upravljaju privatni subjekti:
- Redovni sudovi (ordentliche Gerichte) su državne institucije koje u formalnom postupku donose odluke o građanskopravnim zahtjevima i optužnicama za kazneno djelo. Redovni sudovi ustrojeni su u skladu sa zakonom i na njima rade neovisni i nepristrani suci koje nije moguće smijeniti niti premjestiti na drugi položaj i koje obvezuje isključivo pravni poredak.
- Uredi javnih tužitelja (Staatsanwaltschaften) su posebna tijela koja su odvojena od sudova. Njihova je glavna zadaća predstavljati javni interes u primjeni kaznenog prava. Javni tužitelji vode prethodnu istragu u kaznenom postupku, podižu optužnice i provode kazneni progon. Smatraju se sastavnim dijelom sustava redovnih sudova.
- Zatvori su nadležni za izvršenje kazni i drugih naloga za zadržavanje.
- Dio pravosudnog sustava su i probacijske službe. Probacijske službe brinu o osobama s izrečenim uvjetnim kaznama i zatvorenicima puštenima na uvjetni otpust. Ti su zadaci uglavnom preneseni na privatna udruženja, koja su unatoč tome pod nadzorom Saveznog ministarstva pravosuđa.
Savezni ministar pravosuđa na čelu je Saveznog ministarstva pravosuđa kao jednog od vrhovnih upravnih tijela savezne države. Savezni ministar član je savezne vlade, a zadužen je za političko upravljanje i koordinaciju te sveukupni nadzor svih povezanih tijela i odjela.
Osim redovnih sudova, Austrija ima i Ustavni sud (Verfassungsgerichtshof), Visoki upravni sud (Verwaltungsgerichtshof), a od 1. siječnja 2014. i upravne sudove (Verwaltungsgerichte). Na saveznoj razini postoje Savezni upravni sud (Bundesverwaltungsgericht) i Savezni financijski sud (Bundesfinanzgericht), koji imaju sjedište u Beču, a zasjedaju i u drugim gradovima. U svakoj saveznoj pokrajini postoji pokrajinski upravni sud (Landesverwaltungsgericht). Upravni sudovi izvan su nadležnosti Ministarstva pravosuđa.
Redovni sudovi mogu se podijeliti u više razina:
- okružni sudovi (Bezirksgerichte)
- pokrajinski sudovi (Landesgerichte), poznati i kao „prvostupanjski sudovi” (Gerichtshöfe erster Instanz)
- viši pokrajinski sudovi (Oberlandsgerichte), poznati i kao „drugostupanjski sudovi” (Gerichtshöfe zweiter Instanz)
- Vrhovni sud (Oberster Gerichtshof)
Pravne baze podataka
Portal austrijskog pravosuđa pruža opće informacije o austrijskom pravosudnom sustavu.
Je li pristup bazi podataka besplatan?
Da, pristup portalu austrijskog pravosuđa je besplatan.
Posljednji put ažurirano:
26/10/2021
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.