Nasljeđivanje

Estonija
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

 

Ovaj je informativni članak pripremljen u suradnji s Vijećem javnih bilježnika Europske unije (CNUE).

 

1 Na koji se način može sačiniti raspolaganje imovinom zbog smrti (oporuka, zajednička oporuka, ugovor o nasljeđivanju)?

Oporučitelj može urediti raspolaganje imovinom u slučaju smrti u obliku oporuke ili ugovora o nasljeđivanju. Oporuka može biti javnobilježnička ili privatna. Oporučitelj može osporiti oporuku ili dio oporuke u bilo kojem trenutku kasnijom oporukom ili ugovorom o nasljeđivanju. To se ne primjenjuje na uzajamnu oporuku bračnih drugova jer za osporavanje takvih oporuka postoje posebna pravila.

Javnobilježničke oporuke

Javnobilježnička oporuka znači oporuka koju je ovjerio javni bilježnik ili ju je sastavio oporučitelj i pohranio kod javnog bilježnika na čuvanje u zapečaćenoj omotnici.

U slučaju javnobilježničke oporuke javni bilježnik ovjerava oporuku koju je pripremio u skladu s oporučnim raspolaganjem oporučitelja ili oporučitelj priprema oporuku i podnosi je javnom bilježniku na ovjeru. Oporučitelj mora potpisati javnobilježničku oporuku u nazočnosti javnog bilježnika.

Oporuku koju ovjerava javni bilježnik može sastaviti i maloljetnik koji ima najmanje 15 godina. Takvom maloljetnom oporučitelju nije potrebna suglasnost njegova zakonskog zastupnika.

Ako se oporuka pohranjuje na čuvanje kod javnog bilježnika, oporučitelj osobno javnom bilježniku dostavlja svoje raspolaganje u zapečaćenoj omotnici i izjavljuje da je to njegova oporuka. U tom slučaju javni bilježnik sastavlja javnobilježnički akt o činjenici da je oporuka pohranjena te taj akt potpisuju oporučitelj i javni bilježnik. Oporučitelj može u bilo kojem trenutku preuzeti oporuku pohranjenu kod javnog bilježnika. U tom slučaju javni bilježnik sastavlja javnobilježnički akt o činjenici da je oporuka preuzeta i taj akt potpisuju oporučitelj i javni bilježnik.

Nema rokova u pogledu valjanosti javnobilježničkih oporuka, odnosno one su na snazi dok se ne izmijene ili opozovu.

Privatne oporuke

Privatna oporuka je oporuka potpisana u nazočnosti svjedoka ili vlastoručna oporuka.

Tekst privatne oporuke potpisane pred svjedocima ne mora pripremiti oporučitelj (niti mora biti vlastoručno napisana), ali ona mora biti potpisana u nazočnosti najmanje dvaju svjedoka pravne sposobnosti, a datum i godina kada je sastavljena oporuka moraju biti zabilježeni u oporuci. Svjedoci moraju biti istodobni nazočni u trenutku potpisivanja. Oporučitelj mora obavijestiti svjedoke koji su pozvani kao svjedoci na sastavljanje oporuke i da oporuka predstavlja njegovo oporučno raspolaganje. Svjedoci ne moraju znati sadržaj oporuke. Čim oporučitelj potpiše oporuku, potpisuju je i svjedoci. Svjedoci potvrđuju svojim potpisima da je oporučitelj sam potpisao oporuku i da je, prema njihovim saznanjima, oporučitelj pravno sposoban i ima sposobnost izvršenja oporuke. Osoba ne može biti svjedok ako njegovi potomci ili preci, braća i sestre te njihovi potomci i bračni drug i njegovi ili njezini preci i potomci imaju koristi od sastavljanja oporuke.

Oporučitelj mora napisati vlastoručnu privatnu oporuku vlastoručno od početka do kraja (ne smije biti natipkana, tiskana ili na drugi način mehanički izrađena) i u oporuku moraju biti uneseni datum i godina kada je oporuka sastavljena. Vlastoručnu oporuku mora osobno potpisati oporučitelj.

Oporučitelj može čuvati privatnu oporuku ili je dati drugoj osobi na čuvanje.

Privatna oporuka prestaje važiti šest mjeseci nakon što je sastavljena, ako je oporučitelj još živ. Ako u privatnoj oporuci nije naveden datum ili godina kada je sastavljena i ni na koji drugi način nije moguće utvrditi vrijeme kada je sastavljena, oporuka je nevažeća.

Uzajamna oporuka bračnih drugova

Uzajamnu oporuku bračnih drugova zajednički sastavljaju bračni drugovi i u njoj jedan drugog imenuju nasljednicima ili na neki drugi način uređuju raspolaganje ostavinom u slučaju smrti.

U uzajamnoj oporuci bračnih drugova u kojoj svaki od njih navodi drugog bračnog druga kao jedinog nasljednika, oni mogu odrediti na koga će se prenijeti dio ostavine nadživjelog bračnog druga nakon smrti.

Uzajamna oporuka bračnih drugova mora biti ovjerena kod javnog bilježnika. Javni bilježnik priprema tu vrstu oporuke u skladu s oporučnim raspolaganjem bračnih drugova i oni je moraju potpisati u nazočnosti javnog bilježnika.

Raspolaganje u uzajamnoj oporuci bračnih drugova može opozvati bilo koji od njih dok su oboje živi. Oporuka kojom se opoziva navedeno raspolaganje mora biti ovjerena kod javnog bilježnika. Raspolaganje se smatra opozvanim kada je drugi bračni drug dobio obavijest, prenesenu javnobilježničkim postupkom, povezanu s opozivom raspolaganja. Nakon smrti jednog bračnog druga, nadživjeli bračni drug može opozvati svoje raspolaganje ako se odrekne dijela ostavine koji mu je ostavljen u oporuci na temelju uzajamne oporuke.

Uzajamna oporuka bračnih drugova postaje ništava ako je brak prestao prije smrti oporučitelja. Ona postaje ništava i ako je bračni drug prije smrti zatražio razvod od suda, dao pisanu suglasnost za razvod ili je imao pravo tražiti poništaj braka i podnio je sudu takav zahtjev.

Ugovori o nasljeđivanju

Ugovor o nasljeđivanju ugovor je između oporučitelja i druge osobe u kojem oporučitelj imenuje drugu ugovornu stranku ili neku drugu osobu nasljednikom i navodi legat, oporučnu obvezu ili oporučne upute. Ugovor o nasljeđivanju mogu sklopiti i oporučitelj i njegov zakonski nasljednik u pogledu činjenice da se zakonski nasljednik odriče nasljedstva.

Ugovor o nasljeđivanju može sadržavati i jednostrana raspolaganja koje izdaje oporučitelj. U tom slučaju na raspolaganja se primjenjuju odredbe navedene u oporuci.

Ugovore o nasljeđivanju mora sastaviti i ovjeriti javni bilježnik. Ugovori o nasljeđivanju potpisuju se u nazočnosti javnog bilježnika.

Ugovor o nasljeđivanju ili raspolaganju može biti raskinut ili ukinut dok su stranke još žive ugovorom između osoba koji je ovjerio javni bilježnik ili novim ugovorom o nasljeđivanju.

Ako je ugovor o nasljeđivanju sklopljen u okolnostima koje čine osnovu za raskid ugovora u skladu s općim dijelom Zakona o Građanskom zakoniku, raskid ugovora može i nakon smrti oporučitelja zatražiti osoba koja ima pravo nasljeđivanja u slučaju nevaljanosti ugovora o nasljeđivanju ili na temelju raspolaganja sadržanog u tom ugovoru.

Osim toga, moguće je povući se iz ugovora o nasljeđivanju. Oporučitelj se može povući iz ugovora o nasljeđivanju ako je pravo povlačenja dogovoreno u ugovoru o nasljeđivanju. Povlačenje je moguće i ako je osoba koja ima pravo na nasljedstvo počinila kazneno djelo protiv oporučitelja, njegova bračnog druga odnosno pretka ili potomka oporučitelja, ili ako druga ugovorna stranka namjerno krši svoje pravo propisano zakonom da pruža potporu za uzdržavanje oporučitelju. Oporučitelj isto ima pravo povlačenja u situaciji u kojoj stranka ugovora o nasljeđivanju koja mora izvršavati trajne obveze prema oporučitelju tijekom njegova života – prije svega osigurati potporu za uzdržavanje – namjerno i u znatnoj mjeri krši tu obvezu. Povlačenje iz ugovora o nasljeđivanju obavlja se davanjem izjave drugoj ugovornoj stranci koju ovjerava javni bilježnik. U slučaju uzajamnog ugovora o nasljeđivanju, ako je pravo povlačenja dogovoreno u trenutku sklapanja ugovora o nasljeđivanju, cijeli ugovor postaje nevaljan ako se povuče jedna stranka, osim ako je u ugovoru o nasljeđivanju navedeno drugačije. Pravo povlačenja iz uzajamnog ugovora o nasljeđivanju prestaje nakon smrti jedne od stranaka. Nakon smrti jedne stranke, nadživjela stranka ugovora o nasljeđivanju može opozvati svoje raspolaganje samo ako se odrekne dijela ostavine koji joj je dodijeljen ugovorom o nasljeđivanju.

2 Treba li ga registrirati i na koji način?

Javnobilježničke oporuke i ugovori o nasljeđivanju uvijek se upisuju u upisnik nasljeđivanja prvi radni dan nakon ovjere javnobilježničkog akta. Osim toga, javni bilježnici moraju u upisnik nasljeđivanja upisati sve izmjene ugovorâ o nasljeđivanju, ugovorâ o raskidu ugovorâ o nasljeđivanju i izjava o povlačenju ugovorâ o nasljeđivanju. Povreda obveze upisa ne utječe na valjanost oporuke.

Sastavljanje privatne oporuke može upisati u upisnik nasljeđivanja oporučitelj ili bilo koja osoba koja ima informacije o privatnoj oporuci i koju je oporučitelj tražio da obavi upis. Privatne oporuke ne moraju biti unesene u upisnik nasljeđivanja.

Javnobilježničke oporuke i ugovori o nasljeđivanju u upisnik nasljeđivanja upisuje javni bilježnik koji je ovjerio oporuku ili ugovor o nasljeđivanju ili kod kojeg je oporuka pohranjena. Javni bilježnik to čini upisom u upisnik nasljeđivanja ili podnošenjem obavijesti u tome smislu u upisnik. Od 1. siječnja 2015. javni bilježnici više ne podnose obavijesti u upisnik nasljeđivanja već odgovarajućim unosima izmjenjuju podatke u upisniku.

Svaka osoba koja zna za sastavljanje oporuke i od koje je zatraženo da unese odgovarajuće podatke može unijeti podatke o privatnim oporukama u upisnik nasljeđivanja putem državnog portala http://www.eesti.ee/.

3 Postoje li ograničenja slobode raspolaganja imovinom zbog smrti (npr. nužni dio)?

U načelu nema ograničenja u pogledu sastavljanja oporuka i oporučiteljevo pravo raspolaganja u načelu nije ograničeno ako je sastavio oporuku.

Sloboda oporučnog raspolaganja ograničena je pravnim pojmom nužnog dijela kojim se ograničava sloboda oporučitelja da svoju imovinu ostavlja nasljednicima kojima želi. Pravo na potraživanje nužnog dijela od nasljednika nastaje ako je oporučitelj oporukom ili ugovorom o nasljeđivanju lišio nasljedstva potomka, roditelja ili bračnog druga koji imaju pravo na zakonsko nasljeđivanje i u odnosu na koje oporučitelj ima, u trenutku smrti, obvezu uzdržavanja koja proizlazi iz Obiteljskog zakona ili je oporučitelj smanjio njihove dijelove ostavine u odnosu na zakonsko nasljeđivanje. Primatelj nužnog dijela stoga ima potraživanje protiv nasljednika u skladu sa Zakonom o obveznim odnosima. Potraživanje se temelji na činjenici da osoba koja ima pravo na nužni dio može tražiti isplatu novčanog iznosa koji odgovara nužnom dijelu utvrđenom na temelju vrijednosti ostavine. Osoba koja ostvaruje pravo na nužni dio nije nasljednik. Iznos nužnog dijela polovina je vrijednosti dijela ostavine koju bi nasljednik dobio u slučaju nasljeđivanja u skladu sa zakonom da su svi zakonski nasljednici prihvatili ostavinu.

Uz svoj dio ostavine, bračni drug oporučitelja može tražiti i utvrđivanje osobnog prava na uporabu nepokretne imovine koja je bila obiteljski dom bračnih drugova, pod uvjetom da bi se životni standard bračnog druga oporučitelja pogoršao zbog nasljeđivanja. U skladu sa sudskom praksom Vrhovnog suda, bračni drug oporučitelja ima to pravo potraživanja bez obzira na to nasljeđuje li bračni drug nešto osim toga i odvija li se nasljeđivanje u skladu s oporukom i/ili na temelju zakona.

4 Tko nasljeđuje i koliko u slučaju izostanka raspolaganja imovinom zbog smrti?

Ako oporučitelj nije ostavio valjanu oporuku ili ugovor o nasljeđivanju, nasljeđivanje se provodi na temelju zakona. Ako se oporuka oporučitelja ili ugovor o nasljeđivanju ne odnose na njegovu cijelu imovinu, dio koji nije obuhvaćen nasljeđuje se u skladu sa zakonom. Zakonski su nasljednici bračni drug i srodnici oporučitelja. Nasljeđivanje se odvija na tri razine. Bračni drug nasljeđuje na temelju zakona zajedno sa zakonskim nasljednicima.

Prvi po redu nasljeđuju potomci oporučitelja (djeca, posvojena djeca, unuci itd.). Uz nasljednika iz prvog nasljednog reda, bračni drug nasljeđuje iznos koji je jednak dijelu oporučiteljeva djeteta, a najmanje jednu četvrtinu ostavine.

Ako nema nasljednika iz prvog nasljednog reda, drugi su po redu roditelji oporučitelja i njihovi potomci (braća i sestre oporučitelja). Ako su u trenutku otvaranja nasljedstva živa oba roditelja, oni nasljeđuju cijelu ostavinu u jednakim dijelovima. Ako otac ili majka ostavitelja nisu živi u trenutku otvaranja nasljedstva, umjesto njih nasljeđuju djeca, posvojena djeca i unuci itd. Uz nasljednike iz drugog nasljednog reda, polovinu ostavine nasljeđuje bračni drug.

Ako nema nasljednika iz drugog nasljednog reda, treći su po redu bake i djedovi oporučitelja i njihovi potomci (tj. ujaci i stričevi oporučitelja). Ako su sve bake i djedovi oporučitelja živi u trenutku otvaranja nasljedstva, oni nasljeđuju cijelu ostavinu u jednakim dijelovima. Ako baka ili djed s očeve ili majčine strane nisu živi u trenutku otvaranja nasljedstva, njihovo mjesto zauzimaju djeca, posvojena djeca i unuci itd. umrle bake ili djeda. Ako ih nema, njihov dio nasljeđuje drugi djed ili baka s iste strane obitelji. Ako su i drugi djed ili baka pokojni, ostavinu nasljeđuju njegova ili njezina djeca, posvojena djeca i unuci itd. Ako su u trenutku otvaranja nasljedstva oporučiteljevi djed i baka s očeve strane ili djed i baka s majčine strane pokojni i nemaju potomaka, djed i baka s druge strane obitelji i njihova djeca, posvojena djeca i unuci itd. umrlog djeda ili bake zauzimaju njihovo mjesto. Odredbe koje se odnose na prvi nasljedni red primjenjuju se na potomke koji zauzimaju mjesto svojih roditelja kao nasljednici.

Ako je oporučitelj bio u braku i nema nasljednika prvog ili drugog nasljednog reda, bračni drug nasljeđuje cijelu ostavinu.

Ako oporučitelj nema zakonske nasljednike ili bračnog druga, zakonski je nasljednik lokalna samouprava mjesta u kojem je otvoreno nasljedstvo. Mjesto u kojem je otvoreno nasljedstvo posljednje je mjesto boravišta oporučitelja. Ako je posljednje mjesto boravišta oporučitelja bilo izvan Estonije, ali se na nasljeđivanje primjenjuje estonsko pravo, zakonski je nasljednik Republika Estonija.

5 Koje je tijelo nadležno:

5.1 u slučajevima nasljeđivanja?

U Estoniji postupak o nasljeđivanju provodi estonski javni bilježnik kod kojeg je taj postupak pokrenut, ako je posljednje je mjesto boravišta oporučitelja bilo u Estoniji. Javni bilježnik upisuje u upisnik nasljeđivanja da je pokrenut postupak. Ako je posljednje mjesto boravišta oporučitelja bilo u stranoj zemlji, estonski javni bilježnik provodi postupak o nasljeđivanju samo u pogledu imovine koja se nalazi u Estoniji, pod uvjetom da se postupak o nasljeđivanju ne može provesti u stranoj zemlji ili postupak koji se provodi u stranoj zemlji ne uključuje imovinu koja se nalazi u Estoniji ili se potvrda o nasljeđivanju sastavljena u stranoj zemlji ne priznaje u Estoniji.

Postupak o nasljeđivanju provodi estonski javni bilježnik čak i ako se Uredbom (EU) br. 650/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi Europske potvrde o nasljeđivanju (SL L 201, 27.7.2012., str. od 107. do 134.) zahtijeva da se postupak o nasljeđivanju provodi u Estoniji, u skladu s člancima od 4. do 15. i člankom 17. navedene uredbe.

5.2 za primanje izjave o odricanju ili prihvaćanju nasljedstva?

Izjave o prihvaćanju ili odbijanju nasljedstva moraju se dostaviti javnom bilježniku koji provodi postupak o nasljeđivanju. Izjave mora ovjeriti i drugi javni bilježnik koji zatim prosljeđuje izjavu javnom bilježniku koji provodi postupak.

Konzularni službenici s posebnim kvalifikacijama koji rade u estonskim stranim predstavništvima isto tako mogu ovjeriti izjave o prihvaćanju nasljedstva ili odricanju od njega. Konzularni službenici moraju odmah proslijediti takve ovjerene izjave javnom bilježniku koji provodi postupak o nasljeđivanju.

5.3 za primanje izjave o odricanju ili prihvaćanju legata?

Sustavom legata legatarima se osigurava pravo da od izvršitelja legata traže prijenos predmeta legata. Da bi mogao primiti predmet legata, legatar mora izvršitelju legata podnijeti zahtjev za izvršenje. Oporučitelj može odrediti obvezu izvršenja legata nasljedniku ili drugom legataru. Ako oporučitelj nije imenovao izvršitelja legata, izvršitelj je nasljednik.

Budući da se odredbe o prihvaćanju nasljedstva ili odricanju od njega primjenjuju na prihvaćanje legata i odricanje od njega, ako se izjava o odricanju od legata ne dostavi u roku za odricanje, smatra se da je legat prihvaćen. Ako se legatar želi odreći legata, izjava o odricanju mora se podnijeti u roku za odricanje utvrđenom zakonom, što je tri mjeseca nakon smrti oporučitelja i nakon saznanja osobe da ima pravo dobiti predmet legata.

U okviru postupka o nasljeđivanju, javni bilježnik obraća se svim legatarima navedenima u oporuci i obavješćuje ih o njihovim pravima na predmet legata. Prije podnošenja zahtjeva za izvršenje oporuke, legatar ima pravo dobiti informacije o predmetu legata. Kao i prihvaćanje nasljedstva, izjava o prihvaćanju predmeta legata ili odricanju od njega neopoziva je. Kako bi potvrdio svoja prava, legatar ima pravo od javnog bilježnika koji provodi oporučni postupak tražiti potvrdu (potvrda legatara) u pogledu potraživanja koje proizlazi iz legata.

Ako je predmet legata u obliku nekretnine ili nekog drugog predmeta čija se prodaja mora ovjeriti kod javnog bilježnika, ugovor o prijenosu predmeta legata između izvršitelja legata i legatara mora isto tako biti ovjeren kod javnog bilježnika.

Legatar koji je zakonski nasljednik ima pravo na predmet legata čak i ako se odrekne nasljedstva.

5.4 za primanje izjave o odricanju ili prihvaćanju nužnog dijela nasljedstva?

Nužni dio je novčano potraživanje od nasljednika u skladu s obveznim pravom i ono se upućuje nasljednicima. Pravo na dobivanje nužnog dijela nastaje nakon otvaranja nasljedstva. Za dobivanje nužnog dijela nije potrebno podnijeti zahtjev javnom bilježniku.

Ako je oporučitelj oporukom ili ugovorom o nasljeđivanju nasljedstva lišio nasljedstva potomka, roditelja ili bračnog druga koji imaju pravo na ostavinu na temelju zakona i u odnosu na koje oporučitelj ima, u trenutku smrti, obvezu uzdržavanja koja proizlazi iz Obiteljskog zakona, ili je oporučitelj smanjio njihove dijelove ostavine u usporedbi s ostavinom na temelju zakona, oni imaju pravo od nasljednika tražiti nužni dio.

Javni bilježnik na temelju ovjerenog zahtjeva nasljednika, izvršitelja oporuke ili osobe koja ima pravo na nužni dio ovjerava potvrdu o potraživanju nužnog dijela, koja se naziva i potvrdom o primatelju nužnog dijela. U potvrdi o primatelju nužnog dijela naveden je primatelj i veličina nužnog dijela kao zakonski dio ostavine.

Prava na nužni dio moguće se odreći ugovorom o nasljeđivanju koji sklapaju oporučitelj i osoba koja ima pravo nasljeđivanja. Ugovor mora biti ovjeren kod javnog bilježnika.

6 Kratak opis postupka rješavanja nasljedstva sukladno nacionalnom zakonu, uključujući likvidaciju ostavine i raspodjelu imovine (time su uključeni podaci o tomu je li postupak nasljeđivanja pokrenuo sud ili neko drugo nadležno tijelo po službenoj dužnosti)“

Nakon otvaranja nasljedstva, odnosno nakon smrti oporučitelja, nasljedstvo prelazi na nasljednike, koji mogu biti nasljednici na temelju ugovora o nasljeđivanju, oporučni nasljednici ili zakonski nasljednici.

Pravo na nasljeđivanje može se utvrditi u postupku o nasljeđivanju koji pokreće nasljednik, vjerovnik oporučitelja, legatar ili druga osoba koja ima prava u pogledu ostavine. Osoba koja želi pokrenuti postupak mora se obratiti javnom bilježniku; javni bilježnik sastavlja i ovjerava zahtjev u tu svrhu. Postupak može provoditi samo jedan javni bilježnik. Stoga, ako je postupak o nasljeđivanju već pokrenut zahtjevom upućenom jednom javnom bilježniku, javni bilježnik koji je prihvatio zahtjev proslijedit će ga javnom bilježniku koji provodi taj postupak.

Nasljednik može prihvatiti nasljedstvo ili ga se odreći. Rok za odricanje od nasljedstva iznosi tri mjeseca. Taj rok počinje teći od trenutka kada je nasljednik saznao ili je trebao saznati za smrt oporučitelja ili za svoje nasljedno pravo. Ako se nasljednik u tom roku ne odrekne nasljedstva, smatra se da je prihvatio nasljedstvo. Da bi prihvatio nasljedstvo, nasljednik može i prije navedenog roka podnijeti zahtjev javnom bilježniku koji provodi postupak o nasljeđivanju.

Odluka nasljednika o prihvaćanju nasljedstva ili odricanju od njega neopoziva je. Nakon odricanja nasljedstvo se više ne može prihvatiti. Nakon prihvaćanja nasljedstva, više ga se nije moguće odreći. To se načelo primjenjuje i na prihvaćanje i odricanje od legata, osim u slučaju legatara koji su i zakonski nasljednici te imaju pravo na predmet legata iako su se odrekli nasljedstva.

Izjave o prihvaćanju i odbijanju nasljedstva moraju biti ovjerene.

Javni bilježnik unosi podatke o pokretanju postupka o nasljeđivanju u upisnik nasljeđivanja odmah nakon prihvaćanja zahtjeva za pokretanje postupka o nasljeđivanju i objavljuje obavijest o pokretanju postupka o nasljeđivanju u Ametlikud Teadaanded (Službenim obavijestima) najkasnije dva radna dana nakon pokretanja postupka o nasljeđivanju. Javni bilježnik šalje obavijest o pokretanju postupka o nasljeđivanju i nasljednicima za koje zna te drugim osobama kojima su dodijeljena prava i nametnute obveze oporukom ili ugovorom o nasljeđivanju. U slučaju nasljeđivanja na temelju oporučnog raspolaganja oporučitelja, javni bilježnik obavještava i osobe koje bi bile nasljednici u slučaju zakonskog nasljeđivanja.

Javni bilježnik vrši uvid u upisnike u vezi s pravima i obvezama oporučitelja te u kreditne institucije koje posluju u Republici Estoniji, čiji će se popis utvrditi uredbom ministra nadležnog za to područje. Uz prethodno navedeno, javni bilježnik može istražiti i druge osobe na temelju ovjerenog zahtjeva pokretača postupka o nasljeđivanju ili bilo koju drugu osobu koja ima prava u pogledu ostavine. Ako je oporučitelj bio u braku u trenutku otvaranja nasljedstva, a vrsta vlasničkog odnosa bračnih drugova bila je zajedničko vlasništvo, javni bilježnik izvodi odgovarajuće dokaze i u vezi s pravima i obvezama oporučiteljeva nadživjelog bračnog druga.

Osoba koja ima pravo pokrenuti postupak o nasljeđivanju ima pravo dobiti informacije od javnog bilježnika tijekom postupka o nasljeđivanju o tome tko je prihvatio nasljedstvo, a tko se odrekao nasljedstva. Osoba koja bi bila nasljednik u slučaju zakonskog nasljeđivanja ima isto pravo u slučaju nasljeđivanja na temelju oporučnog raspolaganja. Prethodno navedene osobe imaju pravo i pregledati rezultate istraga u vezi s pravima i obvezama oporučitelja. U slučaju nasljeđivanja na temelju oporučnog raspolaganja, osoba koja bi bila nasljednik u slučaju zakonskog nasljeđivanja ima pravo pregledati oporuku i ugovor o nasljeđivanju.

Ako se dostave dostatni dokazi o pravu nasljeđivanja nasljednika i njegovu opsegu, javni bilježnik ovjerava potvrdu o nasljeđivanju, ali najranije mjesec dana nakon objave obavijesti o pokretanju postupka o nasljeđivanju u Ametlikud Teadaanded. Javni bilježnik unosi ovjeru potvrde o nasljeđivanju u upisnik nasljeđivanja.

Nakon izdavanja potvrde o nasljeđivanju, nasljednici mogu sporazumno podijeliti nasljedstvo. U slučaju spora, ostavinu na zahtjev nasljednika dijeli sud.

Nakon podjele ostavine, utvrđuje se koje stvari ili udjeli stvari te koja prava i obveze čine dio prijepisa ostavine na svakog sunasljednika. Ostavina se dijeli nasljednicima prema njihovim dijelovima ostavine na temelju uobičajene vrijednosti predmeta koji čine dio ostavine u trenutku podjele. Sukladno dogovoru nasljednika, stavka koja čini dio ostavine može se procijeniti na temelju posebnog interesa nasljednika.

7 Kada i kako osoba postaje nasljednik ili legatar?

Nasljedstvo se otvara nakon smrti osobe. Nakon otvaranja nasljedstva, nasljedstvo prelazi na nasljednika. Nasljeđivanje se provodi na temelju zakona ili posljednje volje oporučitelja koja je izražena u obliku oporuke ili ugovora o nasljeđivanju. Nasljedno pravo na temelju ugovora o nasljeđivanju ima prednost pred nasljednim pravom na temelju oporuke, a ta dva prava imaju prednost pred zakonskim nasljednim pravom.

Nije potrebno podnijeti zasebni zahtjev kako bi se primilo nasljedstvo. Nakon prihvaćanja nasljedstva, sva prava i obveze oporučitelja prelaze na nasljednika, osim onih koji su po svojoj prirodi povezani s osobom oporučitelja ili koji nisu prenosivi u skladu sa zakonom. Ako nasljednik prihvati nasljedstvo, smatra se da je vlasništvo nad predmetima koji čine ostavinu retroaktivno preneseno na dan otvaranja nasljedstva. Ako je nasljedstvo prihvatilo više nasljednika (sunasljednika), ostavina im pripada zajednički.

Svaka osoba s pravnom sposobnošću može nasljeđivati, a to uključuje fizičke osobe koje su žive u trenutku smrti oporučitelja i pravne osobe koje su u to vrijeme postojale. Smatra se da je dijete koje je rođeno nakon otvaranja nasljedstva sposobno za nasljeđivanje nakon otvaranja nasljedstva ako je začeto prije otvaranja nasljedstva. Smatra se da zaklada osnovana na temelju oporuke ili ugovora o nasljeđivanju postoji u trenutku otvaranja nasljedstva ako ona kasnije stekne prava pravne osobe.

Nadživjeli bračni drug nema nasljedno pravo ili pravo na povlašteni dio ako je oporučitelj prije smrti podnio zahtjev za razvod braka ili tražio pisani pristanak za razvod ili je u trenutku smrti imao pravo tražiti poništaj braka i sudu je podnio takav zahtjev.

Roditelj kojem je potpuno oduzeto skrbništvo ne može biti zakonski nasljednik djeteta.

Osoba koja ispunjuje sljedeće uvjete nije dostojna nasljeđivanja:

  • namjerno je i nezakonito prouzročila ili pokušala prouzročiti smrt oporučitelja
  • namjerno je i nezakonito oporučitelja stavila u situaciju u kojoj nije mogao izraziti ili opozvati svoju oporučnu namjeru
  • prisilom ili prijevarom spriječila je oporučitelja da sastavi ili izmijeni oporučno raspolaganje ili je na isti način potaknula oporučitelja da sastavi ili opozove oporučno raspolaganje ako više nije bilo moguće da oporučitelj izrazi svoju stvarnu oporučnu namjeru
  • namjerno je i nezakonito uklonila ili uništila oporuku ili ugovor o nasljeđivanju ako je oporučitelj više nije mogao obnoviti
  • krivotvorila je oporuku oporučitelja ili ugovor o nasljeđivanju ili njegov dio.

U skladu s estonskim pravom primatelj nužnog dijela ne smatra se nasljednikom. Primatelj nužnog dijela ima naplativo potraživanje protiv nasljednika u skladu s obveznim pravom. Pravo na potraživanje nužnog dijela od nasljednika nastaje ako je oporučitelj oporukom ili ugovorom o nasljeđivanju lišio nasljedstva potomka, roditelja ili bračnog druga koji imaju pravo na zakonsko nasljeđivanje i u odnosu na koje oporučitelj ima, u trenutku smrti, obvezu uzdržavanja koja proizlazi iz Obiteljskog zakona ili je oporučitelj smanjio njihove dijelove ostavine u odnosu na zakonsko nasljeđivanje. Iznos nužnog dijela polovina je vrijednosti dijela ostavine koju bi nasljednik dobio u slučaju zakonskog nasljeđivanja da su svi zakonski nasljednici prihvatili ostavinu.

Postupak o nasljeđivanju može pokrenuti nasljednik, vjerovnik oporučitelja, legatar ili druga osoba koja ima prava u pogledu ostavine na temelju zahtjeva koji je ovjerio javni bilježnik. Postupak o nasljeđivanju provodi estonski javni bilježnik u čijem je uredu taj postupak pokrenut i koji je upisan u upisnik nasljeđivanja kao izvršitelj postupka o nasljeđivanju. Postupak može provoditi samo jedan javni bilježnik. Stoga, ako je postupak o nasljeđivanju već pokrenut zahtjevom upućenom jednom javnom bilježniku, javni bilježnik koji je prihvatio zahtjev proslijedit će ga javnom bilježniku koji provodi taj postupak. Javni bilježnik ovjerava potvrdu o nasljeđivanju ako postoji dovoljno dokaza o pravu nasljednika na nasljeđivanje. Ako ima više nasljednika, javni bilježnik navodi veličinu dijela ostavine svakog nasljednika.

Nasljednik može prihvatiti nasljedstvo ili ga se odreći. Ako se osoba koja ima pravo na nasljeđivanje ne odrekne nasljedstva u roku od tri mjeseca otkad je saznala ili je trebala saznati o svojem pravu na nasljeđivanje, smatra se da je prihvatila nasljedstvo. Osoba koja se odrekne nasljedstva time isključuje pravne posljedice povezane s nasljedstvom.

8 Jesu li nasljednici odgovorni za dugove preminuloga i pod kojim uvjetima?

Da, nasljednik mora izvršiti sve obveze oporučitelja. Ako je ostavina nedovoljna, nasljednik izvršava obveze iz vlastite imovine osim ako je nasljednik, nakon izrade popisa, izvršio obveze u skladu s postupkom predviđenim zakonom, ako je proglašen stečaj nad ostavinom ili ako je stečajni postupak obustavljen bez proglašenja stečaja.

Ako nasljednik zatraži popis ostavine, vjerovnicima nasljednika zabranjeno je podmirivati potraživanja protiv nasljednika iz ostavine dok ne bude sastavljen popis ostavine, ali najduže do isteka roka za sastavljanje popisa. Kada je popis sastavljen, odgovornost nasljednika za obveze povezane s ostavinom ograničena je na vrijednost ostavine.

9 Koji su dokumenti i/ili informacije potrebne u svrhu registracije nepokretne imovine?

Ako je oporučitelj bio vlasnik nekretnine, upis u zemljišnim knjigama postaje nevaljan nakon njegove smrti s obzirom na to da osoba upisana u zemljišne knjige kao vlasnik stvarnog prava nije osoba kojoj stvarno pravo (u materijalnom pravu) zaista pripada jer sva imovina oporučitelja nakon otvaranja nasljedstva prelazi na drugu osobu, odnosno na nasljednika.

Da bi se nasljednik ili nasljednici mogli upisati u zemljišne knjige, novi nositelj stvarnog prava mora podnijeti zahtjev za upis i mora se priložiti dokument kojim se potvrđuje zakonsko nasljeđivanje, tj. potvrdu o nasljeđivanju.

Ako je stvarno pravo preneseno na zajednicu sunasljednika, izjava jednog sunasljednika dovoljna je za ispravak upisa i ostali nasljednici ne smatraju se presudnima, odnosno njihova suglasnost nije nužna za upis jer nasljednik ne može spriječiti da vlasništvo koje je na njega već preneseno postane vidljivo u zemljišnim knjigama. Isto se načelo primjenjuje ako se prenese dio zajednice sunasljednika.

Zakonodavstvom su utvrđeni posebni zahtjevi za slučaj kada je kategorija imovinskih odnosa bračnih drugova zajedničko vlasništvo, u skladu s potvrdom o nasljeđivanju. U takvom slučaju svaki određeni predmet može biti u suvlasništvu i u zasebnom vlasništvu i to se pitanje ne može riješiti tijekom ovjere potvrde o nasljeđivanju.

Osim toga, u zakonodavstvu su predviđene iznimke za situaciju u kojoj su nasljednici podijelili ostavinu zbog prestanka zajednice i utvrđeno je koje predmete ili dijelove ili prava i obveze koje čine ostavinu zadržava svaki sunasljednik, a koju nepokretnu imovinu koja čini ostavinu zadržava određeni sunasljednik.

Ako oporučitelj nikada nije bio u braku, za izmjenu upisa u zemljišnim knjigama treba dostaviti sljedeće:

  • potvrdu o nasljeđivanju
  • ovjeren ili digitalno potpisan zahtjev za upis. Da bi zahtjev za upis bio digitalno potpisan, mora biti sastavljen i dostavljen odjelu za zemljišne knjige putem portala za zemljišne knjige (https://kinnistuportaal.rik.ee). Portalu je moguće pristupiti s pomoću estonske osobne iskaznice, mobilne osobne iskaznice, određenih stranih osobnih iskaznica ili putem državnog portala https://www.eesti.ee/et/.

Ne plaća se državna pristojba za ispravak upisa u zemljišnim knjigama.

U tom slučaju svi nasljednici navedeni na potvrdi o nasljeđivanju upisuju se u zemljišne knjige kao suvlasnici.

U istom slučaju u kojem je ostavina podijeljena među sunasljednicima tako da nepokretnu imovinu zadržava određeni sunasljednik, za izmjenu upisa u zemljišnim knjigama potrebno je dostaviti sljedeće:

  • ugovor o podjeli ostavine koju je ovjerio estonski javni bilježnik
  • zahtjev za upis (može biti uključen u prethodno navedeni ovjereni ugovor o podjeli ostavine).

Plaća se državna pristojba za izmjenu upisa u zemljišnim knjigama.

U tom se slučaju u zemljišne knjige kao vlasnik imovine upisuje osoba navedena u ugovoru o podjeli ostavine kao osoba kojoj se daje vlasništvo nad određenom nepokretnom imovinom.

Potvrda o nasljeđivanju mora se dostaviti javnom bilježniku za ovjeru ugovora o podjeli ostavine.

Ako je brak oporučitelja završio do trenutka otvaranja nasljedstva ili je završio smrću oporučitelja, ali nekretnina u ostavini nije bila zajednička imovina bivših bračnih drugova, za ispravak upisa u zemljišnim knjigama potrebno je dostaviti sljedeće:

  • potvrdu o nasljeđivanju
  • potvrdu o pravu vlasništva kojom se dokazuje da je imovina zasebna imovina oporučitelja
  • ovjeren ili digitalno potpisan zahtjev za upis. Da bi zahtjev za upis bio digitalno potpisan, mora biti sastavljen i dostavljen odjelu za zemljišne knjige putem portala za zemljišne knjige (https://kinnistuportaal.rik.ee). Portalu je moguće pristupiti s pomoću estonske osobne iskaznice, mobilne osobne iskaznice, određenih stranih osobnih iskaznica ili putem državnog portala https://www.eesti.ee/et/.

Ne plaća se državna pristojba za ispravak upisa u zemljišnim knjigama.

Svi nasljednici navedeni na potvrdi o nasljeđivanju upisuju se u zemljišne knjige.

Za ovjeru potvrde o pravu vlasništva, podnositelj zahtjeva mora obrazložiti javnom bilježniku da je riječ o imovini koja je u isključivom (zasebnom) vlasništvu bračnog druga. U načelu bi se isprave koje čine osnovu za stjecanje imovine trebale dostaviti javnom bilježniku ako ih javni bilježnik ne može pribaviti kao dokaz da su bračni drugovi podijelili imovinu ili naveli dio imovine kao zasebnu imovinu (npr. ugovor o bračnoj imovini, ugovor o podjeli zajedničke imovine, drugi dokument o stjecanju u kojem je navedeno da je riječ o zasebnoj imovini kao što je ugovor o darovanju i slično).

Ako je brak oporučitelja završio do trenutka otvaranja nasljedstva ili je završio smrću oporučitelja, a nekretnina u ostavini bila je zajednička imovina bivših bračnih drugova, za ispravak upisa u zemljišnim knjigama potrebno je dostaviti sljedeće:

  • potvrdu o nasljeđivanju
  • potvrdu o pravu vlasništva kojom se dokazuje da je imovina bila zajednička imovina oporučitelja i bivšeg bračnog druga
  • ovjeren ili digitalno potpisan zahtjev za upis. Da bi zahtjev za upis bio digitalno potpisan, mora biti sastavljen i dostavljen odjelu za zemljišne knjige putem portala za zemljišne knjige (https://kinnistuportaal.rik.ee). Portalu je moguće pristupiti s pomoću estonske osobne iskaznice, mobilne osobne iskaznice, određenih stranih osobnih iskaznica ili putem državnog portala https://www.eesti.ee/et/.

Ne plaća se državna pristojba za ispravak upisa u zemljišnim knjigama.

Svi nasljednici navedeni na potvrdi o nasljeđivanju te nadživjeli ili bivši bračni drug upisuju se u zemljišne knjige bez obzira na to jesu li nasljednici.

Za ovjeru potvrde o pravu vlasništva podnositelj zahtjeva mora obrazložiti javnom bilježniku da je riječ o zajedničkoj imovini. U načelu bi se isprave koje čine osnovu za stjecanje imovine trebale dostaviti javnom bilježniku ako ih javni bilježnik ne može pribaviti (među ostalim, ugovor o podjeli zajedničke imovine, ugovor o bračnoj imovini).

Ako je brak oporučitelja završio do trenutka otvaranja nasljedstva ili je završio smrću oporučitelja, a nekretnina u ostavini bila je zajednička imovina bivših bračnih drugova i ostavina je podijeljena između sunasljednika tako da nepokretnu imovinu zadržava određeni sunasljednik, za izmjenu upisa u zemljišnim knjigama potrebno je dostaviti sljedeće:

  • potvrdu o pravu vlasništva i ugovor o podijeli zajedničke bračne imovine koju je ovjerio estonski javni bilježnik
  • zahtjev za upis (može biti uključen u prethodno navedeni ovjereni ugovor o podjeli zajedničke imovine i ostavine).

Plaća se državna pristojba za izmjenu upisa u zemljišnim knjigama.

Kao rezultat podjele zajedničke bračne imovine, oporučitelj i nadživjeli bračni drug upisuju se u zemljišne knjige kao vlasnici u skladu sa svojim zakonskim dijelovima. Nasljednici navedeni u potvrdi o nasljeđivanju na koje je preneseno vlasništvo nad određenom nekretninom upisuju se u zemljišne knjige kao vlasnici oporučiteljeva zakonskog dijela. Ako je zakonski dio koji pripada nasljednicima podijeljen među nasljednicima, navedena je veličina zakonskog dijela koji pripada svakom nasljedniku.

Za ovjeru potvrde o pravu vlasništva podnositelj zahtjeva mora obrazložiti javnom bilježniku da je riječ o zajedničkoj imovini.

Druga je mogućnost u ovom slučaju za izmjenu upisa u zemljišnim knjigama podnijeti sljedeće:

  • ugovor o podjeli zajedničke imovine bivših bračnih drugova i ugovor o podijeli ostavine koje je ovjerio estonski javni bilježnik
  • zahtjev za upis (može biti uključen u prethodno navedeni ovjereni ugovor o podjeli zajedničke imovine i ostavine).

Plaća se državna pristojba za izmjenu upisa u zemljišnim knjigama.

Osoba navedena u ugovoru o podjeli ostavine kao osoba kojoj se, u skladu s ugovorom, daje vlasništvo nad određenom nekretninom upisuje se u zemljišne knjige kao vlasnik imovine.

Za ovjeru potvrde o pravu vlasništva podnositelj zahtjeva mora obrazložiti javnom bilježniku da je riječ o zajedničkoj imovini.

9.1 Je li imenovanje upravitelja obvezno ili je obvezno na zahtjev? Koje je korake potrebno poduzeti ako je imenovanje upravitelja obvezno ili obvezno na zahtjev?

U slučaju smrti oporučitelja sud provodi mjere za upravljanje ostavinom u sljedećim slučajevima:

  • nije poznat nasljednik
  • nijedan nasljednik nije prisutan u mjestu gdje se nalazi ostavina
  • nije poznato je li nasljednik prihvatio nasljedstvo
  • nasljednik ima ograničenu pravnu sposobnost i nije mu određen skrbnik
  • postoje druge osnove propisane zakonom.

Mjere za upravljanje ostavinom uključuju organizaciju upravljanja ostavinom i primjenu mjera za osiguranje postupka predviđenog Zakonom o parničnom postupku. Sud imenuje upravitelja za upravljanje ostavinom.

Sud provodi mjere upravljanja na vlastitu inicijativu osim ako je zakonom predviđeno drugačije. Sud može isto tako odlučiti o primjeni mjera za upravljanje ostavinom na zahtjev vjerovnika oporučitelja, legatara ili druge osobe koja ima potraživanja u pogledu ostavine ako bi se neprimjenjivanjem mjera upravljanja moglo ugroziti namirivanje potraživanja prethodno navedene osobe iz imovine ostavine. U slučaju spora o tome tko ima pravo nasljeđivati, sud može odlučiti o primjeni mjera za upravljanje ostavinom na zahtjev osobe koja traži priznavanje prava na nasljeđivanje.

Ako ne uspije izvršiti oporučne zahtjeve, sud može imenovati upravitelja koji će izvršiti zahtjeve na temelju zahtjeva zainteresirane strane. Upravitelj ima prava i obveze izvršitelja oporuke u pogledu imovine određene za izvršenje oporučnih zahtjeva.

Nacionalne i lokalne ustanove, javni bilježnici i sudski izvršitelji moraju obavijestiti sud ako saznaju za potrebu provedbe mjera upravljanja.

9.2 Tko je ovlašten za izvršavanje oporuke nakon smrti i/ili upravljanje ostavinom?

Ako nisu provedene mjere upravljanja u pogledu ostavine, nasljednici ostavine zajednički upravljaju ostavinom. Nasljednici imaju obvezu izvršavati sva raspolaganja iz oporuke, uključujući prijenos ostavine na temelju raspolaganja navedenih u oporuci.

Ako su provedene mjere upravljanja u pogledu ostavine, ostavinom upravlja upravitelj kojeg je odredio sud, kojem sud može davati upute o posjedovanju imovine te njezinoj uporabi i raspolaganju njome. Upravitelj može raspolagati ostavinom samo kako bi mogao izvršavati svoje obveze i pokriti troškove povezane s upravljanjem ostavinom. Upravitelj mora ispunjavati obveze upravitelja ostavine koje proizlaze iz zakonodavstva.

Ako je izvršitelj naveden u oporuci, nasljednik ne može raspolagati predmetima koji su dio ostavine, a koji su potrebni izvršitelju za obavljanje njegovih dužnosti. Izvršitelj mora razumno upravljati imovinom i nasljednicima dostavljati predmete koji mu nisu potrebni za izvršavanje oporuke. Dok nasljednik ne prihvati nasljedstvo, izvršitelj mora izvršavati obveze upravitelja ostavine ili podnijeti zahtjev za upravljanje ostavinom.

9.3 Koje ovlasti ima upravitelj?

Prava, obveze i nadležnost upravitelja ostavine

  • Razumno upravljati imovinom i osigurati njezino očuvanje.
  • Osigurati iz ostavine uzdržavanje članova obitelji koji su živjeli s oporučiteljem do njegove smrti i koje je oporučitelj uzdržavao.
  • Ispuniti obveze povezane s ostavinom iz ostavine te izvijestiti sud i nasljednike o upravljanju ostavinom.
  • Preuzeti ostavinu koja je u posjedu nasljednika ili treće strane u vlastiti posjed ili jamčiti odvajanje ostavine iz imovine nasljednika na neki drugi način, ako je to nužno za osiguranje očuvanja ostavine.
  • Dostaviti javnom bilježniku zahtjev za pokretanje postupka o nasljeđivanju, ako je potrebno, ili poduzeti druge mjere za pronalaženje nasljednika ako estonski javni bilježnici nisu nadležni provoditi postupak o nasljeđivanju.
  • Upravitelj ostavine nakon izrade popisa podmiruje dospjela potraživanja unesena u popis ostavine. Upravitelj ostavine može podmiriti potraživanja koja još nisu dospjela samo uz suglasnost nasljednika. Ako je sud odlučio i o primjeni mjera za upravljanje ostavinom na zahtjev vjerovnika oporučitelja, legatara ili druge osobe koja ima potraživanja u pogledu ostavine, ako bi se neprimjenjivanjem mjera upravljanja moglo ugroziti namirivanje potraživanja navedene osobe iz imovine ostavine, upravitelj mora, nakon izrade popisa ostavine, namiriti sva potraživanja upisana u popis ostavine iz imovine ostavine redoslijedom navedenim u zakonodavstvu. Ostavina se ne može dati nasljedniku prije namire potraživanja.
  • Ako ostavina nije dovoljna za namiru svih potraživanja, a nasljednik se ne slaže s namirom potraživanja iz vlastite imovine, upravitelj ostavine ili nasljednik mora odmah podnijeti zahtjev za proglašavanje stečaja nad ostavinom. Upravitelj može raspolagati ostavinom samo za izvršenje obveza iz ostavine i za pokrivanje troškova povezanih s upravljanjem ostavinom. Upravitelj nema pravo raspolagati nekretninom iz ostavine bez odobrenja suda. To se ne primjenjuje na slučaj u kojem nije utvrđen nasljednik u roku od šest mjeseci od otvaranja nasljedstva ili ako nasljednik koji je prihvatio nasljedstvo nije počeo upravljati ostavinom u roku od šest mjeseci od prihvaćanja nasljedstva. U tom slučaju upravitelj može prodati ostavinu nakon sastavljanja popisa i položiti novac primljen od prodaje ostavine.
  • Nasljednik nema pravo raspolagati ostavinom koja je dodijeljena upravitelju za potrebe upravljanja.
  • Upravitelj ostavine ima pravo na naknadu za izvršavanje svojih dužnosti, čiji iznos određuje sud.

Prava, obveze i nadležnost izvršitelja oporuke

  • Izvršitelj oporuke izvršava dužnosti predviđene zakonom, osim ako je u oporuci predviđeno drugačije. Izvršitelj oporuke može odstupati od dužnosti koje su mu dodijeljene u oporuci uz suglasnost zainteresiranih strana ako je to u interesu izvršavanja oporučne namjere oporučitelja.
  • Izvršitelj mora odmah po primitku svojih dužnosti nasljedniku dostaviti popis stavki iz nasljedstva koje su mu potrebne za izvršavanje dužnosti.
  • Dok nasljednik ne prihvati nasljedstvo, izvršitelj mora izvršavati obveze upravitelja ostavine ili podnijeti zahtjev za upravljanje ostavinom.
  • Izvršitelj oporuke mora izvršavati legate, oporučne obveze, oporučne zahtjeve i ostale obveze koje proizlaze iz oporuke ili ugovora o nasljeđivanju.
  • Izvršitelj oporuke mora razumno upravljati i osigurati očuvanje ostavine nužne za izvršavanje njegovih dužnosti.
  • Izvršitelj oporuke mora uzeti u posjed predmet koji je dio ostavine ili osigurati druge načine izdvajanja predmeta iz imovine nasljednika ako je to nužno za izvršavanje dužnosti izvršitelja oporuke.
  • Izvršitelj oporuke ima pravo preuzeti obveze u pogledu nasljedstva i raspolagati predmetima koji su dio ostavine, ako je to nužno za izvršavanje dužnosti izvršitelja oporuke.
  • Ako je oporučitelj izvršio raspolaganja u pogledu raspodjele ostavine, izvršitelj oporuke dijeli ostavinu među nasljednicima.
  • Izvršitelj oporuke ima pravo predstavljati nasljednika ili legatara u mjeri u kojoj je to nužno za izvršavanje dužnosti izvršitelja oporuke.
  • Izvršitelj oporuke mora nasljedniku dostaviti predmete koji su dio ostavine i koji su u njegovu posjedu, a koji mu nisu potrebni za izvršavanje njegovih dužnosti.
  • Izvršitelj oporuke ne mora osobno izvršiti raspolaganje oporučitelja, on može tražiti da ga izvrši nasljednik.
  • Nasljednik nema pravo raspolagati predmetima koji su dio ostavine i koji su potrebni izvršitelju za izvršavanje njegovih obveza.
  • Izvršitelj oporuke odgovara za štetu nanesenu nasljedniku ili legataru kršenjem svojih obveza.
  • Izvršitelj oporuke mora izvijestiti nasljednike i legatare o svojim obvezama.
  • Nužni troškovi koji će nastati izvršitelju oporuke tijekom izvršavanja njegovih dužnosti nadoknađuju se iz ostavine.
  • Izvršitelj oporuke ima pravo tražiti razumnu naknadu za svoj rad, osim ako je u oporuci predviđeno drugačije.

10 Koji se dokumenti obično izdaju sukladno nacionalnom zakonu tijekom ili na kraju postupka nasljeđivanja kojima se dokazuju status i prava korisnika? Imaju li ti dokumenti posebnu dokaznu snagu?

Ako su dostavljeni dostatni dokazi povezani s nasljednim pravom nasljednika i njegovim opsegom, javni bilježnik ovjerava potvrdu o nasljeđivanju navodeći veličinu dijela ostavine svakog nasljednika. Međutim, u potvrdi se ne navodi sastav ostavine.

Oporučiteljeva prava i obveze zakonski se prenose na nasljednika od trenutka smrti oporučitelja. Potvrda o nasljeđivanju nije zakonodavni akt, odnosno potvrda o nasljeđivanju ne ukida niti stvara pravo vlasništva. Potvrda o nasljeđivanju je isprava kojom se potvrđuje zakonsko nasljeđivanje u slučaju u kojem se pretpostavlja da su osobe navedene na potvrdi nasljednici u mjeri u kojoj su na njoj navedeni.

 

Ova je internetska stranica dio portala Vaša Europa.

Važno nam je vaše mišljenje o korisnosti pruženih informacija.

Your-Europe

Posljednji put ažurirano: 02/09/2021

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.