Temeljna prava

Estonija

Sadržaj omogućio
Estonija

Nacionalni sudovi

Županijski sudovi, upravni sudovi, okružni sudovi i Vrhovni sud

Podaci za kontakt sudova i dodatne informacije dostupni su na internetskim stranicama sudova.

Županijski sudovi odlučuju o svim građanskim, kaznenim i prekršajnim predmetima kao prvostupanjski sudovi. Protiv odluke županijskog suda može se podnijeti žalba okružnom sudu. U Estoniji postoje četiri županijska suda: Županijski sud u Harjuu, Županijski sud u Viruu, Županijski sud u Tartuu i Županijski sud u Pärnuu.

Upravni sudovi odlučuju o upravnim predmetima kao prvostupanjski sudovi. Nadležnost upravnih sudova, postupak podnošenja tužbe upravnom sudu i pravila o upravnim postupcima utvrđeni su u Zakoniku o upravnom sudskom postupku. U Estoniji postoje dva okružna suda: Upravni sud u Tallinnu i Upravni sud u Tartuu.

Okružni sudovi kao drugostupanjski sudovi preispituju odluke županijskih i okružnih sudova na temelju prigovora ili žalbi podnesenih protiv njih. Preispitivanja predmeta na okružnim sudovima provode se kolegijalno, tj. žalbe rješava sudsko vijeće sastavljeno od tri suca. U Estoniji postoje dva okružna suda: Okružni sud u Tallinnu i Okružni sud u Tartuu.

Najviši sud u Estoniji je Vrhovni sud. U skladu s estonskim Ustavom Vrhovni sud je Kasacijski sud i Ustavni sud. Nadležnost Vrhovnog suda utvrđena je Zakonom o sudovima. Vrhovni sud nadležan je za:

  • provođenje ocjene ustavnosti
  • preispitivanje sudskih presuda u kasacijskom postupku
  • razmatranje zahtjeva za preispitivanje
  • izvršavanje drugih zakonskih funkcija.

Žalbu u kasacijskom postupku pred Vrhovnim sudom može podnijeti bilo koja stranka koja nije zadovoljna presudom nižeg suda. Vrhovni sud prihvaća žalbe u kasacijskom postupku ako žalbeni razlozi upućuju na to da je niži sud pogrešno primijenio materijalno pravilo ili ozbiljno povrijedio postupovno pravilo, što može dovesti do pogrešne presude.

Ako neka osoba smatra da je osoba u javnom pravu (kao što je državna ili lokalna vlast) prekršila njezina prava ili ograničila njezine slobode nekim upravnim aktom ili postupkom, može pokrenuti postupak pred upravnim sudom. Sporovi koji se odnose na reformu vlasništva ili zemljišne reforme, javne usluge, poreznu upravu, državljanstvo i migracijska pitanja, kao i javnu nabavu, državnu imovinu, izgradnju i planiranje te odgovornost države vode se na okružnim sudovima.

Predmeti koji uključuju povrede prava u okviru građanskog prava, kao što su ugovorni sporovi, obiteljski predmeti, sporovi koji se odnose na nasljedno i imovinsko pravo, pitanja koja se odnose na djelatnost poduzeća i aktivnosti neprofitnih organizacija te upravljanje njima, kao i sporovi povezani s intelektualnim vlasništvom te stečajni predmeti i pitanja koja se odnose na radno pravo vode se pred županijskim sudom.

Nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava

Od 1. siječnja 2019. državni odvjetnik zadužen je za zaštitu i promicanje ljudskih prava, u skladu s Rezolucijom Opće skupštine UN-a 48/134 od 20. prosinca 1993. nazvanom „Nacionalne institucije za promicanje i zaštitu ljudskih prava”. Nacionalna tijela za ljudska prava mogu podnijeti zahtjev za službenu međunarodnu akreditaciju. Državni odvjetnik službeno je zatražio da se započne postupak akreditacije, ali do 30. rujna 2020. postupak još nije bio dovršen.

Pravobranitelj

Ulogu pravobranitelja obavlja državni odvjetnik.

Ured državnog odvjetnika: Kohtu 8, 15193 Tallinn, Estonija

Državni odvjetnik obavlja funkcije pravobranitelja, čuvara ustavnosti i zakonitosti zakonodavnih akata i pravobranitelja za djecu.

Državni odvjetnik u svojstvu pravobranitelja nadzire aktivnosti nadležnih tijela koja obavljaju javne dužnosti i provjerava poštuju li državna tijela temeljna prava i slobode građana te dobru upravnu praksu. Državni odvjetnik provjerava:

  • aktivnosti državnih tijela
  • aktivnosti tijela lokalne vlasti
  • aktivnosti tijela pravnih osoba u javnome pravu i fizičkih osoba koje obnašaju javne dužnosti.

Svatko ima pravo podnijeti zahtjev državnom odvjetniku za provjeru aktivnosti tijela koja obnašaju javne dužnosti.

Ako državni odvjetnik utvrdi da su aktivnosti tijela koje obnaša javne funkcije nezakonite, šalje mišljenje tom tijelu u kojemu navodi povredu prava i, prema potrebi, preporučuje mu da poštuje zakonitu i dobru upravnu praksu ili predlaže kako ispraviti povredu. U oba slučaja, prije donošenja mišljenja, ocjenjuje je li se to tijelo pridržavalo zakona i je li komunikacija s određenom osobom bila u skladu s dobrom upravnom praksom. U svojem mišljenju državni odvjetnik može kritizirati, iznijeti svoje mišljenje ili dati ciljane preporuke za ispravljanje povrede.

Državni odvjetnik

Ured državnog odvjetnika Kohtu 8, 15193 Tallinn, Estonija

Svatko ima pravo podnijeti zahtjev državnom odvjetniku kako bi provjerio je li određeni zakon ili drugi propis usklađen s Ustavom i drugim zakonima. Državni odvjetnik provjerava je li zakonodavstvo koje su donijela zakonodavna ili izvršna vlast i tijela lokalne vlasti usklađeno s Ustavom i s drugim zakonima.

Državni odvjetnik provjerava:

  • jesu li zakoni usklađeni s Ustavom
  • jesu li uredbe Vlade Republike usklađene s Ustavom i drugim zakonodavstvom
  • jesu li ministarske uredbe usklađene s Ustavom i drugim zakonodavstvom
  • jesu li uredbe vijeća lokalne vlasti te općinskih i gradskih vlasti usklađene s Ustavom i drugim zakonodavstvom
  • zakonitost zakonodavnih akata koje su donijele pravne osobe u javnome pravu.

Ako državni odvjetnik utvrdi da je zakonodavni akt neustavan ili da nije usklađen s drugim zakonima:

  • podnosi prijedlog donositelju akta za usklađivanje akta s Ustavom ili relevantnim zakonom u roku od 20 dana.
    Ako se prijedlog zanemari, državni odvjetnik podnosi zahtjev Vrhovnom sudu za proglašavanje zakonodavnog akta nevaljanim;
  • može podnijeti izvješće Vrhovnom sudu u kojem mu skreće pozornost na poteškoće u zakonodavstvu.

Specijalizirana tijela za zaštitu ljudskih prava

Pravobranitelj za djecu (funkciju obavlja državni odvjetnik)

Državni odvjetnik obavlja dužnosti zaštite i promicanja prava djece u skladu s člankom 4. Konvencije o pravima djeteta.

Ured državnog odvjetnika Kohtu 8, 15193 Tallinn, Estonija

Dužnosti savjetnika u Odjelu za prava djece i mladih uglavnom se sastoje od:

  • rješavanja zahtjeva koji se odnose na dječja prava u predmetima koji uključuju ocjenu ustavnosti i pravobranitelja
  • pripreme i provedbe inspekcijskih posjeta ustanovama za dječju skrb
  • pripreme zahtjeva i mišljenja u predmetima ocjene ustavnosti
  • podučavanja o ljudskim pravima djece i informiranja o Konvenciji UN-a o pravima djeteta, uz informiranje i pružanje osposobljavanja o pravima djece
  • provedbe anketa i istraživanja o pitanjima koja se odnose na promicanje i zaštitu prava djece
  • uspostave suradnje između dječjih udruženja i udruženja mladih, građanskih udruga, nevladinih udruga, strukovnih udruga, znanstvenih ustanova te državnih vlasti.

Osim navedenog, državni odvjetnik:

  • rješava sporove u vezi s diskriminacijom između privatnih stranaka na temelju Ustava i drugih zakona
  • djeluje kao nacionalno preventivno tijelo kako je utvrđeno u članku 3. Fakultativnog protokola uz Konvenciju protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
  • prati poštuju li tijela države izvršenja temeljna prava i slobode u organizaciji prikupljanja, obrade, uporabe i nadzora osobnih podataka i povezanih informacija na prikriven način
  • obavlja zadaće promicanja i praćenja provedbe Konvencije o pravima osoba s invaliditetom u skladu s njezinim člankom 33. stavkom 2.

Tijelo za promicanje ravnopravnosti

Povjerenik za ravnopravnost spolova i jednako postupanjeRoosikrantsi 8b, 10119 Tallinn, Estonija

Povjerenik za ravnopravnost spolova i jednako postupanje neovisan je i nepristran stručnjak koji djeluje na temelju Zakona o ravnopravnosti spolova i Zakona o jednakom postupanju. Uloga povjerenika jest nadzirati usklađenost sa zahtjevima iz oba zakona. Povjerenik daje savjete i pomaže osobama u sporovima u vezi s diskriminacijom te donosi stručna mišljenja o slučajevima diskriminacije.

Povjerenik za ravnopravnost spolova i jednako postupanje:

  • zaprima zahtjeve od pojedinaca i donosi mišljenja o slučajevima diskriminacije
  • analizira utjecaj zakonodavstva na položaj žena i muškaraca te pripadnika manjinskih skupina u društvu
  • predlaže Vladi Republike i državnim tijelima te lokalnim vlastima i tijelima lokalnih vlasti izmjene zakonodavstva
  • pruža savjete i informacije Vladi Republike, tijelima državne i lokalne vlasti o pitanjima koja se odnose na provedbu Zakona o ravnopravnosti spolova i Zakona o jednakom postupanju
  • donosi mjere za promicanje ravnopravnosti spolova i jednako postupanje prema ženama i muškarcima.

Povjerenik daje mišljenja žrtvama diskriminacije i osobama koje imaju opravdani interes za nadzor usklađenosti sa zahtjevima koji se odnose na jednako postupanje. Svrha tih mišljenja jest dati ocjenu koja, u vezi sa Zakonom o ravnopravnosti spolova, Zakonom o jednakom postupanju, međunarodnim sporazumima koji su obvezujući za Republiku Estoniju i drugim propisima, omogućuje da se izvrši procjena je li načelo jednakog postupanja povrijeđeno u pravnom odnosu o kojemu je riječ.

Kako biste dobili mišljenje, potrebno je podnijeti zahtjev povjereniku koji sadržava opis činjenica koje upućuju na diskriminaciju. Da bi donio mišljenje, povjerenik ima pravo zatražiti informacije od svih osoba koje mogu imati potrebne informacije kako bi utvrdio činjenice koje se odnose na slučaj diskriminacije, te zatražiti pisana objašnjenja u vezi s činjenicama o navodnoj diskriminaciji te dostavu dokumenata ili njihovih preslika u vremenskom roku koji sam odredi.

Tijelo za zaštitu podataka

Inspektorat za zaštitu podatakaTatari 39, 10134 Tallinn, Estonija

Inspektorat za zaštitu podataka brani sljedeća ustavna prava:

  • pravo na informiranost o obavljanju javnih zadaća
  • pravo na privatnost u zaštiti osobnih podataka
  • pravo na pristup vlastitim podacima.

Ako se obradom osobnih podataka ili davanjem pristupa javnim informacijama krše prava neke osobe, ona se može obratiti Inspektoratu za zaštitu podataka.

Inspektorat za zaštitu podataka mora biti obaviješten ako poduzeće ili tijelo prekrši zahtjeve za obradu osobnih podataka. Međutim, to nije potrebno ako kršenje vjerojatno neće predstavljati prijetnju pravima i slobodama fizičkih osoba. Inspektoratu za zaštitu podataka moraju se dostaviti i podaci za kontakt službenika za zaštitu podataka dotičnog poduzeća ili tijela.

Najjednostavniji način stupanja u kontakt s Inspektoratom za zaštitu podataka jest putem internetskih stranica https://www.aki.ee/en/contacts.

Druga specijalizirana tijela

Ne postoje druga specijalizirana tijela.

Ostala tijela

Estonska odvjetnička komora

Estonska odvjetnička komoraRävala pst 3, 10143 Tallinn, Estonija

Estonska odvjetnička komora udruženje je estonskih branitelja, čija je glavna djelatnost pružanje usluga pravnog savjetovanja građanima. Estonska odvjetnička komora strukovna je udruga branitelja osnovana 14. lipnja 1919. koja djeluje prema načelima uprave lokalne vlasti i uređuje pružanje pravnih usluga u privatnom i javnom interesu. Aktivnosti estonske odvjetničke komore uključuju organiziranje stručnog usavršavanja branitelja, odnose s pravnicima, državnim vlastima i brojnim domaćim i stranim organizacijama te aktivno sudjelovanje u izradi zakonodavnih akata. Komora organizira i rad u funkciji javno-privatnog prava – pružanje obrane i zastupanje u građanskim i upravnim predmetima uz naknadu koju plaća država.

U načelu, potrebno je podnijeti zahtjev za dobivanje državne pravne pomoći. Zahtjevi za državnu pravnu pomoć obično se podnose sudu. Zahtjev za državnu pravnu pomoć prosljeđuje se istražnom tijelu ili Uredu tužitelja ako je osoba osumnjičenik u kaznenom predmetu u kojemu sudjelovanje odvjetnika nije obvezno.

Zahtjevi za državnu pravnu pomoć podnose se na estonskom jeziku. Zahtjev se može podnijeti i na engleskom jeziku ako je podnositelj zahtjeva za državnu pomoć fizička osoba s boravištem u drugoj državi članici Europske unije ili osoba koja je državljanin druge države članice EU-a ili pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi članici EU-a.

Na zahtjev istražnog tijela, Ureda državnog odvjetnika ili suda, estonska odvjetnička komora imenuje branitelja za pružanje državne pravne pomoći. Općenito, pojedinac nema pravo odabrati branitelja koji će mu pružiti državnu pravnu pomoć. Međutim, osoba ima pravo zatražiti da državnu pravnu pomoć pruži određeni branitelj ako je branitelj pristao pružiti državnu pravnu pomoć. U tom slučaju ime branitelja koji je dao suglasnost mora se odmah navesti u zahtjevu za državnu pravnu pomoć.

U postupcima u kojima se zakonom zahtijeva sudjelovanje odvjetnika, osoba ne mora poduzeti ništa kako bi dobila državnu pravnu pomoć (osim ako je sama angažirala branitelja) – službenik koji vodi postupak dužan je organizirati imenovanje branitelja za tu osobu, a osoba ne mora podnijeti zahtjev.

Posljednji put ažurirano: 22/12/2021

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.