Rokovi za provedbu postupaka

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Krajnji rokovi odnose se na rokove koji su zadani za dovršenje određene faze u postupku. Neki rokovi određeni su zakonom, druge određuju sudovi.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

Osim subota i nedjelja, u Finskoj su neradni sljedeći dani:

• Nova godina (1. siječnja)
• Sveta tri kralja (6. siječnja)
• Veliki petak (promjenjiv datum)
• Uskrs (promjenjiv datum)
• Uskrsni ponedjeljak (promjenjiv datum)
• Praznik rada (1. svibnja)
• Uznesenje (promjenjiv datum)
• Duhovi (promjenjiv datum)
• Ivanjska noć (promjenjiv datum)
• Ivanje (promjenjiv datum)
• Svi Sveti (promjenjiv datum)
• Dan neovisnosti (6. prosinca)
• Božić (25. prosinca)
• Sv. Stjepan (26. prosinca)

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Pravila za izračunavanje rokova sadržana su u Zakonu o rokovima (määräaikalaki) (150/1930). Odredbe o duljini rokova također su uključene u Zakon o sudskom postupku (oikeudenkäymiskaari) i nekoliko drugih uredbi.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Rokovi se općenito računaju od početka dana nakon datuma na koji se dogodio događaj koji je uzrokovao djelo ili formalnost. Na primjer, rok za osporavanje oporuke računa se od početka dana nakon datuma na koji je dana obavijest o oporuci.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Način prijenosa ili uručivanja dokumenata ne utječe na početno vrijeme. Rok počinje teći tek nakon što je obavijest o dokumentu uručena.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Kada je vremensko razdoblje izraženo kao broj dana nakon određenog datuma, potonji se ne računa. Na primjer, ne računa se datum na koji je obavijest uručena.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Navedeni broj dana uključuje sve kalendarske dane, a ne samo radne dane. Ako pak posljednji dan roka pada na jedan od dana navedenih u 2. pitanju, rok se produljuje na idući radni dan.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rokovi određeni na tjedne, mjesece ili na godine nakon određenog datuma završavaju se na dan u tjednu ili mjesecu koji odgovara po nazivu ili po broju tom datumu. Ako u mjesecu u kojem rok istječe nema odgovarajućeg datuma, rok se završava posljednjeg dana tog mjeseca.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Vidi odgovor na 8. pitanje.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Vidi odgovor na 7. pitanje.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Krajnji rokovi mogu se produljiti ako se potreba za produljenjem može opravdati. Produljenja krajnjih rokova koja se primjenjuju na sudske predmete u tijeku, na primjer, može odobriti odnosni sud na zahtjev. Osoba kojoj je predmet dodijeljen odlučuje je li produljenje odobreno.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Stranka u sudskom predmetu koja se želi žaliti na odluku okružnog suda (käräjäoikeus) mora dati obavijest o namjeri podnošenja žalbe najkasnije sedmi dan od datuma na koji je odluka okružnog suda donesena. Krajnji je rok za podnošenje žalbe 30 dana od datuma na koji je odluka okružnog suda donesena. Podnositelj žalbe mora svoju žalbu dostaviti u pisarnicu okružnog suda najkasnije posljednji dan krajnjeg roka, za vrijeme radnog vremena.

U vezi s odlukama koje donosi žalbeni sud (hovioikeus), rok za podnošenje zahtjeva za dopuštenje priziva i dostavljanje žalbe iznosi 60 dana od datuma na koji je žalbeni sud donio svoju odluku. Podnositelj mora podnijeti žalbu, koja mora biti adresirana na Vrhovni sud (korkein oikeus) uz koju se prilaže zahtjev za dopuštenje priziva i sama žalba, pisarnici žalbenog suda najkasnije posljednji dan krajnjeg roka.

Ako se žalba odnosi na predmet koji je žalbeni sud saslušao kao prvostupanjski sud, rok za podnošenje žalbe iznosi 30 dana od datuma na koji je donesena odluka žalbenog suda.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Rokovi utvrđeni u Zakonu o rokovima ne mogu se skratiti. U većini slučajeva, sud prema vlastitoj odluci određuje rokove za pojedina djela i formalnosti kao i za produljenje navedenih rokova. U nekim slučajevima, sudovi mogu također produljiti krajnje rokove određene za žalbe.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

U Finskoj ne postoje mjesta poput tih pa do takvih situacija ne može ni doći.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Kao opće pravilo, nepoštivanje krajnjih rokova šteti stranci koja ih ne poštuje i može dovesti do toga da ta stranka izgubi svoja prava u predmetu.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Ne postoji univerzalni pravni lijek za propuštene krajnje rokove. U nekim slučajevima može se, na zahtjev, odrediti novi krajnji rok. Međutim, to je izuzetno rijetko.