Rokovi za provedbu postupaka

Njemačka
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Opća su pravila o postupovnim rokovima utvrđena člancima od 214. do 229. Zakona o parničnom postupku (Zivilprozessordnung), a ostali članci Zakona sadržavaju posebne odredbe kojima su uređeni pojedinačni rokovi.

Postoji razlika između „stvarnih” rokova (eigentliche Fristen), odnosno razdoblja unutar kojih osobe koje sudjeluju u postupku mogu ili – kako bi izbjegle gubitak prava – moraju izvršiti određene postupovne radnje ili formalnosti, i „nestvarnih” rokova (uneigentliche Fristen) unutar kojih je zakonom propisano da sud mora izvršiti određene službene radnje.

„Stvarni” se rokovi dalje dijele na zakonske rokove, koji su propisani zakonom, i na sudske rokove, koje sud određuje po vlastitom nahođenju. Zakonski rokovi uključuju „obvezna razdoblja” (Notfristen) predviđena u članku 224. stavku 1. drugoj rečenici Zakona o parničnom postupku, koja su uvijek kao takva određena u Zakonu i ne mogu se skraćivati niti produljivati.

Međutim, stranke mogu dogovorom skratiti sudske i zakonske rokove, osim obveznih razdoblja i nestvarnih rokova, ali ih ne mogu produljiti. Sud može produljiti ili skratiti rok koji je sam utvrdio, ali zakonski rok može promijeniti samo u skladu sa zakonom. Sud u svakom slučaju vrši promjene samo ako stranka može dostaviti uvjerljive razloge za takvo postupanje.

Za stranke u građanskom postupku važni su i sljedeći rokovi:

(a) u postupku za izdavanje platnog naloga

U postupku za izdavanje platnog naloga (Mahnverfahren), prigovori protiv platnog naloga u skladu s člankom 692. stavkom 1. točkom 3. Zakona o parničnom postupku i žalbe protiv naloga za izvršenje u skladu s člankom 700. stavkom 1. i člankom 339. stavkom 1. moraju se podnijeti u roku od dva tjedna. Ako nije podnesen prigovor i podnositelj ne podnese zahtjev za izdavanje naloga za izvršenje u roku od šest mjeseci, platni nalog prestaje proizvoditi pravne učinke u skladu s člankom 701.

(b) u parničnim postupcima

  1. Člankom 132. Zakona o parničnom postupku utvrđeno je opće pravilo da se pripremni podnesci moraju dostaviti sudu na vrijeme da bi se mogli dostaviti drugoj stranci najkasnije tjedan dana prije ročišta kako bi se osiguralo pravodobno izvršenje priprema za ročišta i osigurao odgovarajući pristup pravdi. Pripremni podnesci koji sadržavaju prigovor na nove podneske moraju se dostaviti pravodobno kako bi se mogli dostaviti drugoj stranci najmanje tri dana prije ročišta.
  2. Pri utvrđivanju datuma za pripremno ročište sud mora tuženiku dati barem dva tjedna za odgovor (članak 275. stavak 1. prva rečenica, članak 275. stavak 3. i članak 277. stavak 3. Zakona). Ako sud naloži održavanje pisanog prethodnog postupka, tuženik mora unutar obveznog razdoblja od dva tjedna navesti namjerava li iznositi obranu (članak 276. stavak 1. prva rečenica). Sud mu dopušta barem dva dodatna tjedna za dostavu obrane u pisanom obliku (članak 276. stavak 1. druga rečenica). Predsjedavajući sudac može zatim tužitelju odrediti rok unutar kojeg mora dostaviti pisano očitovanje na obranu (članak 276. stavak 3.).
  3. Ako tuženik ne navede namjeru iznošenja obrane u dopuštenom roku, sud, na zahtjev tužitelja i bez održavanja ročišta, donosi pravomoćnu presudu u korist tužitelja u skladu s člankom 331. stavkom 3. Zakona o parničnom postupku („presuda zbog ogluhe” (Versäumnisurteil)). Sud će donijeti presudu zbog ogluhe i ako tužitelj ili tuženik ne dođu na ročište ili ako ne iznesu svoje činjenice. Stranka protiv koje je donesena presuda zbog ogluhe može podnijeti prigovor unutar obveznog razdoblja od dva tjedna od dostave presude (članak 338. i članak 339. stavak 1.). Ako je prigovor dopušten (i, što je najvažnije, dostavljen u dopuštenom roku), postupak se vraća u fazu u kojoj je bio prije ogluhe.
  4. Obvezno razdoblje za podnošenje žalbe (Berufung) iznosi mjesec dana (članak 517. Zakona o parničnom postupku), dok se osnova za žalbu može dostaviti u roku od dva mjeseca (članak 520. stavak 2.). Oba roka počinju teći nakon dostave potpune presude ili najkasnije pet mjeseci od izricanja presude. Za odgovor na žalbu predviđen je rok od najmanje dva tjedna (članak 521. stavak 2. i članak 277. stavak 3. Zakona o parničnom postupku).
  5. Ako žalbeni sud (Berufungsgericht) u svojoj presudi odbije dopustiti žalbu zbog pravne neutemeljenosti (Revision), moguće je podnijeti ponovljeni zahtjev za odobravanje žalbe unutar obveznog razdoblja od mjesec dana od dostave potpune presude (članak 544. stavak 1. i stavak 3. prva rečenica Zakona). Osnova za žalbu mora se dostaviti u roku od dva mjeseca od datuma dostave potpune presude, ali najkasnije u roku od sedam mjeseci nakon njezina donošenja.
  6. Rok za podnošenje žalbe zbog pravne neutemeljenosti isto je tako obvezno razdoblje i iznosi mjesec dana (članak 548. Zakona), dok se osnova za žalbu može podnijeti u roku od dva mjeseca (članak 551. stavak 2. druga rečenica). Oba roka počinju teći nakon dostave potpune presude ili najkasnije pet mjeseci od izricanja presude.
  7. Neposredni prigovor (sofortige Beschwerde) protiv odluke izvršne po nalogu (Beschluss) mora se podnijeti unutar obveznog razdoblja od dva tjedna od dostave odluke ili najkasnije pet mjeseci i dva tjedna od njezina izricanja (članak 569. stavak 1.). Prigovor zbog pravne neutemeljenosti (Rechtsbeschwerde), koji se mora temeljiti na povredi zakona, mora se podnijeti u obveznom razdoblju od mjesec dana nakon dostave naloga (članak 575. stavak 1. prva rečenica), dok se osnova za prigovor mora podnijeti u roku od dodatnih mjesec dana (članak 575. stavak 2.).
  8. Ako stranka ne ispuni jedan od postupovnih zahtjeva iz članka 233. Zakona o parničnom postupku (npr. obvezno razdoblje ili rok za podnošenje osnove za žalbu), ali ne zbog vlastite krivnje, ta stranka može zatražiti povrat u stanje prije donošenja presude zbog ogluhe. Zahtjev se mora podnijeti u roku od dva tjedna od uklanjanja prepreke (članak 234. stavci 1. i 2.).

Ako datum početka roka ovisi o datumu dostave (vidjeti odgovor na pitanje 4.), potrebno je provjeriti je li dostava bila učinkovita. U slučaju zamjenske dostave, učinkovitost dostave ne ovisi o tome je li adresat zaista primio pismeno. Međutim, uvijek je nužno da se stambeni ili poslovni prostor adresata u trenutku dostave nalazi na adresi na koju je dostavljeno pismeno.

Adresat koji nije znao za postupak i koji zbog toga nije mogao osporiti donesenu odluku može, u određenim okolnostima, podnijeti zahtjev za povrat u stanje prije donošenja presude zbog ogluhe: vidjeti odgovor na pitanje 4. Za datum kada počinje teći rok vidjeti odgovor na pitanje 16.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

  • Nova godina: 1. siječnja
  • Sveta tri kralja: 6. siječnja (samo u Baden-Württembergu, Bavarskoj i Saskoj-Anhaltu)
  • Međunarodni dan žena: 8. ožujka (samo u Berlinu)
  • Veliki petak: datum se mijenja, ali obično je negdje krajem ožujka ili početkom travnja
  • Uskrs: datum se mijenja, ali obično je negdje krajem ožujka ili početkom travnja
  • Uskrsni ponedjeljak: datum se mijenja, ali obično je negdje krajem ožujka ili početkom travnja
  • 1. Praznik rada: 1. svibnja
  • Uzašašće: u svibnju, promjenjiv datum
  • Duhovi: promjenjiv datum u svibnju ili lipnju
  • Duhovni ponedjeljak: promjenjiv datum u svibnju ili lipnju
  • Tijelovo: datum se mijenja, ali obično je negdje između kraja svibnja i sredine lipnja (samo u Baden-Württembergu, Bavarskoj, Hessenu, Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, Falačkom Porajnju, Saarlandu, Saskoj (regionalno) i Tiringiji (regionalno))
  • Velika Gospa: 15. kolovoza (samo u Bavarskoj (regionalno) i Saarlandu)
  • Dan ujedinjenja Njemačke: 3. listopada
  • Dan reformacije: 31. listopada (samo u Brandenburgu, Bremenu, Hamburgu, Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju, Donjoj Saskoj, Saskoj, Saskoj-Anhaltu, Schleswig-Holsteinu i Tiringiji)
  • Svi sveti: 1. studenoga (samo u Baden-Württembergu, Bavarskoj, Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, Falačkom Porajnju i Saarlandu)
  • Dan pokajanja (Buß- und Bettag): datum se mijenja, ali obično je negdje između sredine i kraja studenoga (samo u Saskoj)
  • Božić: 25. prosinca
  • Sveti Stjepan: 26. prosinca.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

U članku 222. stavku 1. Zakona o parničnom postupku navedeno je da se svi postupovni rokovi moraju izračunavati u skladu s pravilima utvrđenima u člancima od 187. do 193. Građanskog zakonika (Bürgerliches Gesetzbuch).

Pojedinosti o načinu izračuna rokova mogu se pronaći u odgovorima na pitanja od 7. do 9.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

U načelu je početak roka vezan uz dostavu pismena na koje je potrebno dati odgovor ili odluke protiv koje se podnosi žalba (vidjeti, na primjer, članak 276. stavak 1. prvu rečenicu, članak 329. stavak 2. drugu rečenicu i članak 339. stavak 1. Zakona o parničnom postupku). Dopušteni rok za podnošenje žalbe počinje teći nakon dostave odluke (članak 517., članak 548. i članak 569. stavak 1. druga rečenica Zakona). Međutim, u slučaju da odluka nije dostavljena ili nije učinkovito dostavljena, i to se ne ispravi u skladu s člankom 189. Zakona, rok počinje teći po isteku petog mjeseca nakon donošenja odluke. U tom slučaju rok od pet mjeseci zamjenjuje dostavu. Slično se pravilo primjenjuje na ponovljeni zahtjev za odobravanje žalbe, ali u tom slučaju rok od šest mjeseci zamjenjuje dostavu (članak 544. stavak 3. prva rečenica Zakona).

Početak roka izračunava se drukčije u slučaju žalbi koje, u iznimnim slučajevima, mogu prevladati nad pravomoćnošću presude:

  • rok za podnošenje zahtjeva za povrat u prethodno stanje (Wiedereinsetzung in den vorigen Stand) počinje teći na dan uklanjanja prepreke (članak 234. stavak 2. Zakona o parničnom postupku)
  • rok za podnošenje prigovora zbog uskraćenog prava na pošteno suđenje u skladu s člankom 321.a Zakona o parničnom postupku (Anhörungsrüge) počinje teći kada osoba postane svjesna povrede svojeg prava na pošteno suđenje (članak 321.a stavak 2. prva rečenica)
  • rok za podnošenje zahtjeva za poništenje (Nichtigkeitsklage) ili zahtjeva za ukidanje (Restitutionsklage, ponovno pokretanje postupka, članci 578. i dalje Zakona) počinje teći na dan kada je dotična stranka doznala za osnovu na kojoj se temelji prigovor, iako ne prije nego što je presuda postala pravomoćna (članak 586. stavak 2. prva rečenica).

Ako se pitanje odnosi na rok do kojeg je potrebno izvršiti neku radnju da bi bila primjenjiva i kako bi rok bio ispunjen, odgovor je sljedeći:

postupovni rok ispunjen je ako je radnja u postupku izvršena do kraja posljednjeg dopuštenog dana, odnosno u pravilu ako je predmetno pismeno dostavljeno sudu u određenom roku. Važan je datum kada je sud zaprimio pismeno, a ne kada je pismeno poslano. Međutim, dopušteno vrijeme može se iskoristiti u potpunosti, odnosno do 24:00 sata završnog datuma, čak i ako nije vjerojatno da će sud tada stvarno vidjeti pismeno.

Ako je cilj pitanja utvrditi kako je određen početak roka, odgovor je sljedeći:

U skladu s člankom 187. stavkom 1. Građanskog zakonika, ako se početak roka određuje ovisno o određenom događaju ili određenom trenutku u danu, predmetni dan ne uključuje se u izračun roka.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Ne. Kada rok počinje teći od datuma dostave (vidjeti odgovor na pitanje 4.), način dostave nije važan. Smatra se da su pismena dostavljena u trenutku kada su uručena primatelju (članak 177. Zakona o parničnom postupku) ili nakon izvršenja jednog od načina zamjenske dostave navedenih u člancima 178., 180. i 181. Zakona (npr. uručenje punoljetnom članu obitelji ili ostavljanje u poštanskom sandučiću).

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

U skladu s člankom 187. stavkom 1. Građanskog zakonika, ako se početak roka određuje ovisno o određenom događaju ili određenom trenutku u danu, predmetni dan ne uključuje se u izračun roka.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Navedeni su dani kalendarski dani, a ne radni dani. Međutim, rok koji istječe u nedjelju, subotu ili na općeprihvaćen državni praznik, produljuje se na sljedeći radni dan (članak 222. stavak 1. Zakona o parničnom postupku i članak 193. Građanskog zakonika).

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Ako je određeni događaj ili određeni trenutak u danu relevantan za aktiviranje početka roka izraženog u tjednima, mjesecima ili razdoblju od nekoliko mjeseci (godina, pola godine, tromjesečje), tj. taj dan nije uključen u izračun roka, taj će rok završavati krajem dana zadnjeg tjedna ili zadnjeg mjeseca koji svojim nazivom ili brojem odgovara danu tog događaja ili trenutka. S druge strane, ako je početak dana relevantan trenutak za aktiviranje početka roka, tj. taj je dan uključen u izračun roka, taj će rok završiti krajem dana u zadnjem tjednu ili zadnjem mjesecu prije dana koji svojim nazivom ili brojem odgovara datumu početka roka (članak 222. stavak 1. Zakona o parničnom postupku i članak 188. stavak 2. Građanskog zakonika).

Ako zadnji dan roka izraženog u mjesecima nema odgovarajući dan u mjesecu, rok istječe na zadnji dan tog mjeseca (npr. rok od mjesec dana koji je počeo 30. siječnja završit će 28. veljače) (članak 188. stavak 3. Građanskog zakonika).

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Vidjeti pitanje 8.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Ako rok istječe u subotu, nedjelju ili na državni praznik, taj se dan ne računa i rok istječe sljedećeg radnog dana u skladu s člankom 222. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku i člankom 193. Građanskog zakonika.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

O produljenju rokova u načelu odlučuje sud po vlastitom nahođenju. Međutim, obvezni se rokovi ne mogu produljivati. U nekim je slučajevima potrebna suglasnost druge stranke.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

  1. Obvezno razdoblje za podnošenje žalbe (Berufung) iznosi mjesec dana (članak 517. Zakona o parničnom postupku), dok se osnova za žalbu može dostaviti u roku od dva mjeseca (članak 520. stavak 2.). Oba roka počinju teći nakon dostave potpune presude ili najkasnije pet mjeseci od izricanja presude. Za odgovor na žalbu predviđen je rok od najmanje dva tjedna (članak 521. stavak 2. i članak 277. stavak 3. Zakona o parničnom postupku).
  2. Ako žalbeni sud (Berufungsgericht) u svojoj presudi odbije dopustiti žalbu zbog pravne neutemeljenosti (Revision), moguće je podnijeti ponovljeni zahtjev za odobravanje žalbe unutar obveznog razdoblja od mjesec dana od dostave potpune presude (članak 544. stavak 1. i stavak 3. prva rečenica Zakona). U skladu s člankom 544. Zakona o parničnom postupku osnova za žalbu mora se dostaviti u roku od dva mjeseca od datuma dostave potpune presude, ali najkasnije u roku od sedam mjeseci nakon njezina donošenja.
  3. Rok za podnošenje žalbe zbog pravne neutemeljenosti isto je tako obvezno razdoblje i iznosi mjesec dana (članak 548. Zakona), dok se osnova za žalbu može podnijeti u roku od dva mjeseca (članak 551. stavak 2. druga rečenica). Oba roka počinju teći nakon dostave potpune presude ili najkasnije pet mjeseci od izricanja presude.
  4. Neposredni prigovor (sofortige Beschwerde) protiv odluke izvršne po nalogu (Beschluss) mora se podnijeti unutar obveznog roka od dva tjedna (članak 569. stavak 1. Zakona o parničnom postupku). Obvezni rok počinje teći od dostave odluke ili najkasnije pet mjeseci od njezina izricanja. Prigovor zbog pravne neutemeljenosti (Rechtsbeschwerde), koji se mora temeljiti na povredi zakona, mora se podnijeti u obveznom razdoblju od mjesec dana nakon dostave naloga (članak 575. stavak 1. prva rečenica), dok se osnova za prigovor mora podnijeti u roku od dodatnih mjesec dana (članak 575. stavak 2.).
  5. Ako stranka ne ispuni bilo koji od postupovnih zahtjeva iz članka 233. Zakona o parničnom postupku (npr. obvezno razdoblje ili rok za podnošenje osnove za žalbu), ali ne zbog vlastite krivnje, ta stranka može zatražiti povrat u stanje prije donošenja presude zbog ogluhe. Zahtjev se mora podnijeti u roku od dva tjedna od uklanjanja prepreke (članak 234. stavci 1. i 2.).

U njemačkom građanskom i parničnom pravu utvrđeni su i drugi rokovi, na primjer:

  1. Osim ako su se stranke dogovorile drukčije, arbitražne odluke mogu se osporiti zahtjevom za poništenje koji se podnosi sudu u roku od tri mjeseca od primitka odluke (članak 1059. stavak 3. prva i druga rečenica).
  2. Postupci okončani pravomoćnom presudom mogu se ponovno pokrenuti zahtjevom za poništenje (Nichtigkeitsklage) ili zahtjevom za ukidanje (Restitutionsklage) (članak 586. stavci 1. i 2. Zakona o parničnom postupku) unutar obveznog razdoblja od mjesec dana od datuma kada je stranka doznala za osnovu za ukidanje presude.
  3. Sud isto tako može odrediti rok unutar kojeg stranka mora pokrenuti postupak u predmetima koji uključuju neovisni postupak za izvođenje dokaza (selbständiges Beweisverfahren) (članak 494.a stavak 1. Zakona o parničnom postupku) ili zapljenu (Arrest) (članak 926. stavak 1.).
  4. Ako najmoprimac nije pristao na želju najmodavca da poveća najamninu do iznosa koji je uobičajen za predmetnu lokaciju do kraja drugog kalendarskog mjeseca nakon primitka tog zahtjeva, najmodavac može pokrenuti postupak za odobrenje u roku od naredna tri mjeseca (članak 558.b stavak 2.).
  5. Ako zaposlenik tvrdi da njegov otkaz nije valjan, on mora pokrenuti postupak pred radnim sudom u roku od tri tjedna od primitka pisane obavijesti (članak 4. prva rečenica Zakona o zaštiti od otkaza (Kündigungsschutzgesetz)). Ako zaposlenik ne ispuni taj rok, otkaz se smatra valjanim.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

U načelu vrijeme i datum dolaska na sud određuje sud, iako je ta njegova ovlast ograničena dužnošću da ubrza postupak i da samo u hitnim situacijama ročišta saziva na subotu, nedjelju ili državni praznik.

Kada izdaje sudski poziv u slučajevima kada je obvezno zastupanje po odvjetniku, sud mora dati rok od barem tjedan dana. U ostalim slučajevima rok za dostavu obavijesti iznosi tri dana. Ti se rokovi mogu skratiti na zahtjev jedne od stranaka i uz suglasnost obje stranke.

U skladu s člankom 141. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku, sud zahtijeva da na ročištu budu nazočne obje stranke ako je to nužno za utvrđivanje činjenica u postupku. Međutim, u slučaju velikih udaljenosti sud može osobu osloboditi obveze dolaska na sud ako nije razumno očekivati da će stranka putovati s obzirom na veliku udaljenost (vidjeti pitanje 8.) ili zbog nekog drugog važnog razloga. „Neki drugi važan razlog” (sonstiger wichtiger Grund) u smislu članka 141. stavka 1. druge rečenice znači bilo koji razlog koji je važan stranci, uključujući, na primjer, bolest, planirani odmor, prekovremeni rad ili vjerojatnost nastanka psiholoških problema zbog susreta s drugom strankom.

Nadalje, u članku 227. stavku 1. prvoj rečenici Zakona o parničnom postupku sudu je dopušteno otkazati ili odgoditi ročište na zahtjev stranke koja je navela „opravdane razloge” (erhebliche Gründe) ili odgoditi ročište za iznošenje usmenih argumenata. Za potrebe ove odredbe, nedolazak na ročište krivnjom stranke ili neopravdana nespremnost ne smatraju se opravdanim razlogom. Opravdani razlozi uključuju nepoštovanje rokova pri izdavanju sudskih poziva, nužnu promjenu odvjetnika, bolest svjedoka, zakonskog zastupnika ili stranke ili nemogućnost dolaska zbog smrti bliskog srodnika. Sud može tražiti dokaze o osnovanosti zahtjeva za odgodu, i što je zahtjev bliži utvrđenom datumu te se osnove sve više kritički analiziraju. Iako je ukinut nekadašnji godišnji odmor suda, člankom 227. stavkom 3. Zakona o parničnom postupku i dalje je omogućena veća fleksibilnost kada stranka zatraži odgodu ročišta koje je zakazano između 1. srpnja i 31. kolovoza.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Državno područje Njemačke nema posebne zemljopisne značajke zbog kojih bi bila opravdana posebna pravila. Zbog toga pravilima o parničnom postupku u Njemačkoj nije predviđeno opće produljenje rokova za osobe koje žive na velikoj udaljenosti od nadležnog suda. Međutim, u skladu s člankom 141. stavkom 1. drugom rečenicom Zakona o parničnom postupku, sud može odlučiti da neće tražiti od stranke da osobno dođe na sud ako je to nerazumno zbog „velike udaljenosti” (große Entfernung) između mjesta boravišta i suda. S obzirom na općenito dobru prometnu povezanost u današnje vrijeme, udaljenost od nekoliko stotina kilometara ne smatra se „velikom”. Međutim, svaki se slučaj mora ocjenjivati s obzirom na sve okolnosti, uključujući zdravlje stranke.

Budući da se rokovi ne mogu produljiti u korist stranaka koje žive u udaljenim područjima, u njemačkom pravnom sustavu ne postoji problem duljih rokova koji se drugdje priznaju.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Nepoštovanje roka može imati raznovrsne pravne posljedice, na primjer:

  1. U skladu s člankom 296. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku, tužbeni razlozi i argumenti stranaka koji nisu dostavljeni prije isteka roka dopušteni su samo ako sud smatra da njihovim prihvaćanjem neće odgoditi rješenje spora ili ako stranka dostavi odgovarajuće opravdanje za kašnjenje. Tužbeni razlozi i argumenti koji su odbačeni u skladu s tim odredbama ne mogu se dostaviti u slučaju žalbe (članak 531. stavak 1. Zakona).
  2. Ako za vrijeme prethodnih pisanih postupaka u skladu s člankom 276. Zakona o parničnom postupku tuženik u roku od dva tjedna od dostave tužbenog zahtjeva ne navede hoće li iznositi obranu, na zahtjev tužitelja moguće je donijeti presudu zbog ogluhe protiv tuženika (članak 276. stavak 1. prva rečenica, članak 276. stavak 2. i članak 331. stavak 3. Zakona).
  3. Ako dužnik u postupku za izdavanje platnog naloga dopusti da mu istekne rok za prigovor na platni nalog (članak 692. stavak 1. točka 3. i članak 694. Zakona o parničnom postupku), na zahtjev vjerovnika izdaje se platni nalog (članak 699. stavak 1. prva rečenica Zakona o parničnom postupku).
  4. Ako se ne poštuje rok za podnošenje žalbe, odluka postaje pravomoćna (članak 705. Zakona o parničnom postupku). To se primjenjuje i u slučaju nepoštovanja roka za podnošenje prigovora protiv presude zbog ogluhe ili naloga za izvršenje. (Takav prigovor (Einspruch) ne čini „žalbu” u tehničkom smislu jer ga razmatra isti sud, a ne viši sud). Ako se ne poštuje rok za navođenje osnove za žalbu ili prigovor, žalba ili prigovor odbacuju se kao nedopušteni (članak 522. stavak 1., članak 552. stavak 1. i članak 577. stavak 1. Zakona).
  5. Isto se primjenjuje na rokove za navođenje osnove za ponovljeni zahtjev za odobravanje podnošenja žalbe (članak 544. stavak 4.).

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

U slučaju propuštenih rokova, stranci su na raspolaganju sljedeći pravni lijekovi protiv posljedica navedenih u točki 15.:

  1. U slučajevima obuhvaćenima člankom 296. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku, stranka može dostaviti objašnjenje za kašnjenje (vidjeti prethodni tekst). U tom slučaju stranka mora iznijeti obranu i, na zahtjev suda, uvjeriti sud da nije kriva za propuštanje roka. Ako stranka to može dokazati, sud mora dopustiti i kašnjenje u dostavi.
  2. Stranka protiv koje je donesena presuda zbog ogluhe može podnijeti prigovor na tu presudu (članak 338. Zakona o parničnom postupku). Ako je prigovor dopušten, odnosno posebno ako je u traženom obliku i podnesen unutar dopuštenog roka (članci 339. i 340 Zakona) te ako je utemeljen, postupak se vraća u fazu prije propuštanja roka (članak 342.).
  3. Prigovor se može podnijeti i protiv naloga za izvršenje izdanog u postupku za izdavanje platnog naloga jer je to u skladu s člankom 700. Zakona o parničnom postupku istovjetno presudi zbog ogluhe.
  4. Rokovi za žalbe i prigovore obvezni su rokovi. Stranka koja ne ispuni obvezne rokove, ali ne vlastitom krivnjom, može zatražiti povratak u prethodno stanje prije donošenja presude zbog ogluhe (članci 233. i dalje Zakona o parničnom postupku). To se mora učiniti unutar zakonskog roka i u propisanom obliku (članak 234. i članak 236. stavak 1. Zakona). Potrebno je iznijeti činjenice kojima se opravdava propuštanje roka i potkrijepiti ih dokazima (članak 236. stavak 2.). Radnje u postupku koje je stranka propustila izvršiti, na primjer podnošenje žalbe, moraju se izvršiti unutar roka.
  5. Povrat u prethodno stanje prije donošenja presude zbog ogluhe moguće je zatražiti i u slučaju kada je riječ o propuštenom roku za podnošenje osnove za žalbu ili prigovor.
Posljednji put ažurirano: 18/01/2024

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.