Rokovi za provedbu postupaka

Irska
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Glavne vrste rokova navode se u nastavku:

Rok za podnošenje odgovora na tužbu: nakon što Visoki sud tuženiku dostavi tužbu, tuženik mora u roku od osam dana podnijeti potvrdu o dostavi, poznatu kao „upuštanje u postupak”. Međutim, rok od osam dana ne primjenjuje se na „poseban poziv”, prema Poslovniku viših sudova nalog 12., pravilo 2., koji omogućuje podnošenje potvrde o upuštanju u postupak u bilo kojem trenutku.

Opći rok od osam dana ne uključuje datum dostave, izuzev ako Sud odredi drukčije. Tuženik od datuma dostave tužbenog zahtjeva ili roka za upuštanje u postupak, ovisno o tome koji je od tih događaja kasniji, ima dodatni rok od 28 dana za dostavu odgovora na tužbu [Poslovnik viših sudova, nalog 21. pravilo 1.].

U građanskim postupcima na regionalnom sudu tuženik mora tužitelju dostaviti odgovor na tužbu u roku od deset dana od upuštanja u postupak [Poslovnik regionalnog suda 2001., nalog 15., pravilo 4.]. Na okružnom se sudu upuštanje u postupak i odgovor na tužbu moraju podnijeti najkasnije 28 dana nakon dostave obavijesti o tužbi [Poslovnik okružnog suda, nalog 42.].

Rok za izvršenje presude: na Visokom sudu postupak izvršenja presude može se pokrenuti u roku od šest godina od datuma kad je presuda postala izvršiva [Poslovnik viših sudova nalog 42., pravilo 23.]. Zahtjev sudu za dopuštenje izdavanja izvršnog naloga nužan je kad protekne šestogodišnji rok ili dođe do promjene stranaka zbog smrti ili na neki drugi način. Pokretanje postupka na temelju presude zastarijeva protekom 12 godina od datuma kad je presuda postala izvršiva [Zakon o zastari iz 1957., članak 11.].

Rokovi zastare: u predmetima iz ugovornih odnosa ugovorna stranka može podnijeti tužbu u roku od šest godina od datuma nastanka razloga za tužbu. U predmetima radi naknade štete rok za podnošenje tužbe u pravilu je šest godina, iako se primjenjuju posebna pravila na predmete koji se odnose na tjelesne ozljede i klevetu.

U predmetima koji se odnose na tjelesne ozljede rok za podnošenje tužbe je dvije godine od dana ozljede ili od dana saznanja za uzrok ozljede ako je to kasnije [Zakon o građanskopravnoj odgovornosti i sudovima iz 2004., članak 7.].

U predmetima koji se odnose na klevetu rok za podnošenje tužbe je godinu dana, a u iznimnim se okolnostima može produljiti na dvije godine.

U postupku koji se pokreće na imovini preminule osobe tužba se mora podnijeti u roku od dvije godine nakon smrti ili unutar redovnog roka zastare, ovisno o tome koji je rok kraći [Zakon o građanskopravnoj odgovornosti iz 1961., članak 9. stavak 2.].

Postupci koje pokreću izvanbračni partneri u skladu s dijelom 15. Zakona o registriranom partnerstvu i određenim pravima i obvezama izvanbračnih partnera iz 2010. moraju se pokrenuti u roku od dvije godine nakon prestanka partnerstva.

U predmetima povrata zemljišta zastara je 12 godina.

Za naplatu nepodmirenih obveza iz konvencionalnog najma zastara je šest godina. Za otkup hipoteke rok je 12 godina. Za tužbe koje se odnose na potraživanje iz vrijednosti spašene imovine primjenjuje se rok zastare od dvije godine. Za podnošenje tužbe radi naknade štete nastale zbog povrede implicitnih uvjeta povezanih s neispravnim motornim vozilom primjenjuje se rok od dvije godine [Zakon o prodaji robe i pružanju usluga iz 1980., članak 13. stavak 8.]. Tužba radi naknade štete u vezi s neispravnim proizvodom mora se podnijeti u roku od tri godine [Zakon o odgovornosti za neispravne proizvode iz 1991., članak 7. stavak 1.].

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

Pravila o sudskim raspravama i godišnjim odmorima sudova dostupna su putem poveznice na kraju ovog dokumenta.

Osim subote i nedjelje, neradni su dani u Irskoj sljedeći:

  • Nova godina (1. siječnja)
  • Dan sv. Patrika (17. ožujka)
  • Uskrsni ponedjeljak
  • Božić (25. prosinca)
  • Blagdan svetog Stjepana (26. prosinca)
  • prvi ponedjeljak u svibnju, lipnju i kolovozu
  • posljednji ponedjeljak u listopadu.

Ako Božić, Blagdan svetog Stjepana ili Nova godina padaju na vikend, sljedeći je radni dan državni praznik. Potrebno je uzeti u obzir godišnje odmore sudova za vrijeme kojih postoje ograničenja u pogledu sudskih rasprava, kao što su „rasprave za vrijeme godišnjeg odmora” i hitni zahtjevi. Na primjer, tijekom dugog godišnjeg odmora u kolovozu i rujnu ograničene su rasprave na višim sudovima i na regionalnom sudu.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Zakonom o zastari iz 1957., kako je izmijenjen, utvrđeni su rokovi za pokretanje sudskih postupaka. Tužba podnesena nakon isteka roka zastare onemogućena je ili isključena samo ako se tuženik u odgovoru na tužbu pozove na zastaru. Stoga zastara ne utječe na pravo tužitelja na podnošenje tužbe, ali može utjecati na njegovo pravo da uspije u sporu. Zanimljivo je i to što čak i kad je tužba podnesena u odgovarajućem roku, Visoki sud i dalje ima inherentnu nadležnost odbiti tužbeni zahtjev u interesu pravde ako je od nastanka razloga za tužbu i postupka ili tužbe proteklo toliko vremena da to bi tuženiku uzrokovalo nepravdu. Vidjeti isto tako odgovor na prethodno pitanje br. 1.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Rok počinje teći od nastanka relevantnog događaja ili „saznanja o relevantnom događaju” (npr. ozljeda). Na primjer, ako sud odredi rok od tjedan dana u kojem je potrebno nešto učiniti, predmetna se radnja mora poduzeti ili se relevantni dokument mora podnijeti u roku od tjedan dana od donošenja rješenja kojim se nalaže da se to učini. Isto tako, ako stranka ima rok od šest godina za izvršenje presude, taj rok počinje teći od datuma kad je presuda postala izvršiva.

Općenito, ako je određeno da rok počinje teći na određeni dan, taj se dan uračunava u rok ako zakonom nije drukčije propisano [Zakon o tumačenju iz 2005., članak 18. stavak (h)]. Međutim, nalogom 122. pravilom 10. Poslovnika viših sudova propisano je da se pri računanju rokova prvi dan ne uračunava ako je tim poslovnikom propisan određen broj dana (osim „cijelih” dana između prvog i posljednjeg dana).

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Ako se dokument drugoj stranci u postupku treba dostaviti do određenog datuma ili unutar određenog broja dana, stranka će u pravilu biti upućena na dostavu običnom, unaprijed plaćenom pošiljkom ili preporučenom pošiljkom. Ako se dokument dostavlja običnom, unaprijed plaćenom pošiljkom, smatra se da je dostavljen drugoj stranci u vrijeme u kojem bi omotnica s dokumentom bila dostavljena običnom pošiljkom, u pravilu dan nakon predaje na poštu. [Za pravila kojima se uređuje dostava troškovnika na regionalnom sudu vidjeti Poslovnik regionalnog suda 2001. nalog 11., pravilo 10. i nalog 14., pravilo 3.(vi). Za pravila kojima se uređuje dostava obavijesti o tužbi na okružnom sudu vidjeti Poslovnik okružnog suda nalog 41. Za pravila kojima se uređuje dostava poziva na Visokom sudu vidjeti Poslovnik viših sudova nalog 9.].

Nalogom 122. Poslovnika viših sudova utvrđena su opća pravila koja se odnose na rokove, među ostalim kad se smatra da je dostava izvršena [Poslovnik viših sudova nalog 122. pravilo 9.].

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Ako je određeno da rok počinje teći ili se računa od određenog dana, na primjer ako se dokument treba dostaviti stranci „u roku od 7 dana”, prvi se dan (na primjer, dan kad je rješenje doneseno) smatra, prema zakonu ili poslovniku suda, uključenim u taj rok. Međutim, nalogom 122. pravilom 10. Poslovnika viših sudova propisano je da se prvi dan ne uračunava u rok ako je navedenim Poslovnikom propisan određeni broj dana (osim „cijelih” dana između prvog i posljednjeg dana). Ako je određeno da rok završava na određeni dan ili se računa do određenog dana, smatra se da je taj dan uključen u rok. Ako je za dostavu bilo kojeg dokumenta ili pokretanje postupka dopušteno manje od šest dana, tad se subota, nedjelja, Božić i Veliki petak ne uračunavaju u izračun rokova. [Poslovnik viših sudova, nalog 122.].

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Odnosi se na kalendarske dane ako nije drukčije određeno.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Ako je rok za poduzimanje bilo koje radnje ili pokretanje bilo kojeg postupka određen u mjesecima ili godinama, računa se po kalendarskim mjesecima ako nije drukčije određeno.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Općenito, ako je određeno da rok počinje teći ili se računa od određenog dana, navedeni je dan uključen u rok i, ako je određeno da rok završava na određeni dan ili se računa do određenog dana, navedeni je dan uključen u rok ako zakonom nije drukčije propisano [Zakon o tumačenju iz 2005., članak 18. stavak (h)]. Međutim, nalogom 122. pravilom 10. Poslovnika viših sudova propisano je da se pri računanju rokova prvi dan ne uračunava ako je tim poslovnikom propisan određen broj dana (osim „cijelih” dana između prvog i posljednjeg dana).

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Ako je sudskim poslovnikom propisan rok za poduzimanje bilo koje radnje ili pokretanje postupka, a taj rok istječe u subotu, nedjelju ili neki drugi dan kad su sudski uredi zatvoreni i ako se radnja ne može poduzeti navedenog dana, rok istječe sljedećeg dana kad su sudski uredi otvoreni.

Međutim, ako je zakonom propisan rok za poduzimanje bilo koje radnje ili pokretanje postupka, a taj rok istječe u subotu, nedjelju ili neki drugi dan kad su sudski uredi zatvoreni, ne postoji fiksno pravilo. Bilo koja pretpostavka da se rok produljuje na sljedeći radni dan može se odbaciti s obzirom na sadržaj ili svrhu relevantnog zakona.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Ako je rok zastare propisan zakonom, sudovi nemaju ovlast produljiti taj rok. Međutim, u određenim slučajevima postoji diskrecijska nadležnost sudova da produlje ili skrate rokove koji su utvrđeni u poslovnicima suda ili sudskim rješenjima. Ako tužitelj smatra da postoje iznimne okolnosti za takvo postupanje, može zatražiti od suda da odmah razmotri zahtjev te ne čekati da se tuženiku dostave bilo koji dokumenti. To je poznato kao zahtjev ex parte ili „bez prethodne obavijesti”. Ako se donese rješenje ex parte, druga će stranka biti obaviještena o donošenju tog rješenja, a zatim će joj biti omogućeno da dođe na sud i zatraži da se rješenje izmijeni ili ukine. Stranke mogu općenito svojim pristankom produljiti rok za podnošenje bilo kojeg sudskog dokumenta. Ako stranka u postupku traži produljenje roka za podnošenje žalbe, mora dokazati da je imala namjeru podnijeti žalbu u roku, da je do propuštanja roka za žalbu došlo zbog pogreške i da ima dobre argumente u svojem predmetu. Ako je zbog proteka roka nanesena šteta drugoj stranci, to može biti relevantan čimbenik te sud u tim okolnostima može iskoristiti svoje diskrecijsko pravo da odbije produljenje roka.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Protiv odluke Visokog suda žalba se mora podnijeti u roku od 28 dana od dana donošenja pobijane odluke.

Ako osoba želi podnijeti žalbu protiv odluke regionalnog suda, mora je podnijeti u roku od deset dana od objave pobijane presude ili pobijanog rješenja [Poslovnik viših sudova, nalog 61. pravilo 3.]

Ako osoba želi podnijeti žalbu protiv odluke okružnog suda, mora je podnijeti u roku od 14 dana od odluke okružnog suda [nalog 101. pravilo 1. Poslovnik okružnog suda].

Zahtjev za sudsko preispitivanje odluke suca ili upravnog tijela mora se podnijeti žurno i u roku od tri mjeseca od dana kad su se prvi put pojavili razlozi za podnošenje zahtjeva, izuzev ako sud smatra da postoje opravdani razlozi za produljenje roka. [Poslovnik viših sudova, nalog 84. pravilo 21.(1)]

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Ako je rok zastare propisan zakonom, sudovi nemaju ovlast produljiti ili skratiti taj rok. Međutim, u skladu s odgovarajućom odredbom zakona, sud ima diskrecijsku ovlast produljiti ili skratiti rok za poduzimanje određenih radnji. Poslovnikom viših sudova i Poslovnikom regionalnog suda propisano je da sud ima ovlast produljiti ili skratiti rok koji je određen navedenim poslovnicima ili koje je odredio bilo koji sud.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Ne, stranka ne gubi pravo produljenja roka.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Svaka stranka koja se ne pridržava rokova koje je odredio sud ili koji su utvrđeni u poslovniku suda ili zakonima snosi odgovornost da će joj tužbeni zahtjev biti odbijen. Na primjer, ako se tuženik ne upusti u postupak ili ne dostavi odgovor na tužbu, tužitelj može podnijeti zahtjev za donošenje presude zbog ogluhe.

Ako je presuda protiv tuženika donesena u tim okolnostima, on može tražiti ukidanje presude ili se žaliti višem sudu. Ako tužitelj ne dostavi na vrijeme pojedinosti o tužbi, tuženik može podnijeti zahtjev za odbijanje tužbenog zahtjeva zbog zakašnjenja. Protiv te odluke tužitelj se može žaliti višem sudu. Sud isto tako može iskoristiti svoje diskrecijsko pravo u pogledu troškova postupka tako da kazni stranku koja je kriva za bilo kakvo neopravdano odugovlačenje ili koja se nije pridržavala relevantnih rokova.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Stranka koja propusti rok može od suda tražiti donošenje rješenja za produljenje rokova. Ako je zbog proteka roka donesena presuda zbog ogluhe, stranka može podnijeti zahtjev za ukidanje presude ili se, ako s tim zahtjevom ne uspije, može žaliti višem sudu.

Posljednji put ažurirano: 01/07/2024

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.