Rokovi za provedbu postupaka

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Postupovni rokovi, odnosno rok unutar kojeg je potrebno poduzeti određeni korak, mogu biti a) obvezni (perentorio), što znači da u slučaju nepoštovanja roka korak postaje nevažeći; b) indikativni (ordinatorio), što znači da nepoštovanje roka ne podrazumijeva nevaženje ili poništenje; c) minimalni (dilatorio), što znači da je korak nevažeći ako se poduzima prije predviđenog datuma (Zakon o parničnom postupku, članci od 152. do 155., vidjeti prilog naveden u nastavku).

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

Sljedeći se dani smatraju neradnim danima: sve nedjelje, 1. siječnja, 6. siječnja, 25. travnja, Uskrsni ponedjeljak, 1.svibnja, 2. lipnja, 15. kolovoza, 1. studenoga, 8. prosinca te 25. i 26. prosinca.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Pri izračunu postupovnih rokova, prvi se dan (dies a quo) ne uzima u obzir. Ako je dan isteka roka (dies ad quem) neradni dan, rok se automatski produžuje na sljedeći radni dan. Ako se u zakonu upućuje na pojam „slobodnih dana” (giorni liberi), prvi dan i dan isteka roka nisu uključeni u izračun.

Ako u zakonu nije izričito navedeno da je rok obvezan, rok se smatra indikativnim.

Za izračun rokova izraženih u mjesecima ili godinama koristi se uobičajeni kalendar. Prema tome, rok istječe po isteku posljednjeg trenutka dana u mjesecu koji odgovara početnom ili, u slučaju roka u godinama, po isteku posljednjeg trenutka dana mjeseca i (sljedeće) godine koji odgovaraju početnima, bez obzira na to imaju li mjeseci 31 ili 28 dana i uključuje li izračun veljaču u prijestupnoj godini.

Obvezni se rokovi ne mogu produžiti.

Postupovni rokovi pred redovnim i upravnim sudovima (izuzev radnih sporova) automatski se obustavljaju za vrijeme ljetne pauze od 1. do 31. kolovoza svake godine u skladu s reformom provedenom Uredbom sa zakonskom snagom br. 132/2014 (prethodno do 15. rujna) i njihovo se računanje nastavlja ili počinje nakon isteka razdoblja obustave.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Ako sudac nije naveo početni datum, rok obično počinje teći od trenutka kada je stanka stvarno ili pravno informirana o obvezi (na primjer, rok za žalbu počinje teći u trenutku obavijesti o presudi, ili ako nema obavijesti u trenutku objave presude).

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

To se može dogoditi u sljedećim slučajevima:

a) U slučaju rokova koji su počeli teći od datuma dostave ili obavijesti o ispravi (na primjer, rokovi za podnošenje žalbe na presudu):

U tim slučajevima, za potrebe žalbe u kratkom roku propisanom u članku 325. Zakona o parničnom postupku (30 dana od datuma prve žalbe ili 60 dana za žalbu Kasacijskom sudu), referentni je trenutak kada je primatelj primio primjerak presude. Prema tome, trenutak u kojem rok počinje teći može se zaista razlikovati ovisno o načinu dostave jer poštanska dostava može biti sporija od dostave putem sudskog službenika.

b) U slučaju dostave poštom, Ustavni sud (presude br. 477 iz 2002. i br. 28. iz 2004.) smatrao je da je dostava sudskog pismena izvršena sa strane pošiljatelja kada je dokument predan sudskom službeniku, bez obzira na način dostave (poštom ili dostavom putem sudskog službenika), a sa strane primatelja na dan primitka pismena.

To načelo znači da je vrijeme dostave pismena u odnosu na pošiljatelja drukčije od vremena primitka od strane primatelja, a to je načelo prihvaćeno i u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1348/2000. Načelo se odnosi samo na pravovremenost dostave pismena pri čemu se smatra da je stranka koja dostavlja pismeno poštovala zakonski rok ako je dokument predan sudskom službeniku prije isteka primjenjivog roka. To ne utječe na početak ostalih rokova, odnosno vrijeme obavijesti ili dostave pismena primatelju, ili objave presuda ili neki drugi događaj koji je detaljnije objašnjen u nastavku.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Ne, datum kada je nastao događaj ne uzima se u obzir.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Računaju se svi dani. Samo ako je dan isteka roka blagdan, rok se produžuje na sljedeći radni dan.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Ako se rok izražava u mjesecima ili godinama, misli se na kalendarske mjesece i godine.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

U tim slučajevima, rok istječe po isteku posljednjeg trenutka dana u mjesecu koji odgovara početnom ili, u slučaju roka u godinama, po isteku posljednjeg trenutka dana mjeseca i (sljedeće) godine koji odgovaraju početnima, bez obzira na to imaju li mjeseci 31 ili 28 dana i uključuje li izračun veljaču u prijestupnoj godini.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Da.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Obvezni se rokovi ne mogu produžiti. Međutim, stranke mogu od suda zatražiti produženje ako mogu dokazati da nisu ispoštovale rok iz razloga koji su izvan njihove kontrole.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Prvo je potrebno razlikovati duge i kratke rokove.

Dugi je rok šest mjeseci od objave presude. Kratki rok, koji počinje od trenutka obavijesti o presudi, iznosi 30 dana za žalbe pred žalbenim sudom i 60 dana za žalbe pred Kasacijskim sudom. Zahtjevi povodom prigovora treće osobe (opposizione di terzo revocatoria) i zahtjevi za reviziju (revocazione) moraju se podnijeti u roku od 30 dana od dana kada je otkrivena prijevara ili greška na kojoj se temelji zahtjev. Žalbe zbog nenadležnosti moraju se podnijeti u roku od 30 dana.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Sud u načelu može po vlastitom nahođenju odrediti rokove unutar vremenskih okvira utvrđenih zakonom. Međutim, rokovi za dolazak stranaka propisani su zakonom, a ne određuje ih sud. Na temelju članka 168.a Zakona o parničnom postupku sud može odgoditi datum prvog ročišta za najviše 45 dana.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

U Italiji ne postoji opće pravilo za odobravanje produženja rokova. Međutim, u nekim su slučajevima rokovi obustavljeni zbog prirodnih katastrofa. Prema tome, produženje se u pravilu primjenjuje samo na osobu ili područje obuhvaćeno mjerom ili ministarskom odlukom.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

U slučaju nepoštovanja obveznog roka gubi se pravo na izvršenje radnji na koje se rok primjenjuje.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Stranke koje ne mogu ispoštovati rok mogu zatražiti produženje roka ako mogu dokazati da ga nisu ispunile iz razloga koji su izvan njihove kontrole.

Povezani prilozi

Postupovni rokovi: Zakon o parničnom postupku, članci 323. – 338.   (72 Kb) 

Postupovni rokovi: Zakon o parničnom postupku, članci 152. – 155.   (41 Kb)