Rokovi za provedbu postupaka

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

U poljskom građanskom postupku razlikuju se sljedeće vrste rokova:

• kad je riječ o postupovnim radnjama koje poduzimaju stranke: zakonski, sudski i ugovorni rokovi
• kad je riječ o postupovnim radnjama koje poduzima sud: okvirni rokovi.

Zakonski i sudski rokovi konačni su i ne mogu se produljiti.

Zakonski rokovi, koji su definirani kao prekluzivni rokovi (što znači da njihovo propuštanje čini određenu postupovnu radnju ništavnom), utvrđeni su zakonom. Takvi se rokovi ne mogu produljiti ili skratiti. Zakonski rok počinje teći u trenutku navedenom u zakonu. Postoje dvije vrste zakonskih rokova: rokovi prije čijeg se isteka mora poduzeti neka radnja i rokovi nakon čijeg se isteka može poduzeti neka radnja. Zakonski rokovi uključuju rokove za podnošenje pravnih lijekova, odnosno rok za podnošenje žalbe ili prigovora.

Sudski su rokovi isto tako definirani kao prekluzivni rokovi, ali ih određuje sud ili sudac. Sudski rokovi mogu se produljiti ili skratiti, ali samo zbog važnih razloga te na zahtjev koji je podnesen prije isteka roka, čak i bez saslušanja protustranke. Ti rokovi počinju teći od trenutka proglašenja odluke ili naloga za to; ako je Zakonom o parničnom postupku propisana automatska dostava, počinju teći od trenutka dostave odluke ili naloga.

Sudski rokovi uključuju rokove za reguliranje pravne ili procesne nesposobnosti ili za ispravljanje formalnih nedostataka žalbe ili prigovora.

Ugovorni su rokovi, kao što im naziv govori, rokovi utvrđeni ugovorom između stranaka. Klasičan je primjer zastajanje s postupkom na zajednički zahtjev stranaka. Ako stranke podnesu takav zahtjev, sud može (ali nije obvezan) zastati s postupkom. Primjena te vrste roka ovisi o volji samih stranaka.

Okvirni se rokovi obično odnose na pravosudna tijela (sudove), a ne na stranke. Njihovo propuštanje nema negativnih postupovnih posljedica, a osnovna im je svrha primjena načela brzog provođenja postupka. Primjer takvog roka jest rok koji sud ima za sastavljanje obrazloženja presude.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani

U skladu sa Zakonom od 18. siječnja 1951. o neradnim danima, sljedeći su dani neradni:

1. sve nedjelje (subote nisu zakonom propisani neradni dani)

2. dani navedeni u nastavku:

1. 1. siječnja – Nova godina
2. 6. siječnja – Sveta tri kralja
3. Uskrs
4. Uskrsni ponedjeljak
5. 1. svibnja – državni praznik
6. 3. svibnja – državni praznik trećeg svibnja
7. Duhovi
8. Tijelovo
9. 15. kolovoza – Velika Gospa
10. 1. studenoga – Svi sveti
11. 11. studenoga – državni praznik – Dan neovisnosti
12. 25. prosinca – Božić
13. 26. prosinca – Sveti Stjepan.

U 2024. godini Uskrs je 31. ožujka, Uskrsni ponedjeljak 1. travnja, Duhovi 19. svibnja te Tijelovo 30. svibnja.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

U građanskom pravu izraz „rok” ima dva značenja.

To može biti određeni trenutak (npr. 5. travnja 2017.) ili određeno razdoblje koje počinje i završava (npr. 14 dana).

Ako je određen krajnji rok (datum do kojeg se nešto mora učiniti), važan je točan trenutak u kojem rok istječe. Rok se mora navesti kao određeni dan, ali mora biti utvrđen kao nastupanje događaja koji su ugovorne stranke predvidjele u određenoj situaciji,

Postupovni se rokovi određuju u danima, tjednima, mjesecima ili godinama. U skladu s člankom 165. Zakona o parničnom postupku, metoda računanja rokova u parničnom postupku propisana je odredbama Građanskog zakonika o rokovima ako je zakonom, sudskom presudom, odlukom drugog državnog tijela ili pravnim aktom rok određen bez navođenja načina na koji se taj rok računa (članak 110. Građanskog zakonika). Podnošenje zahtjeva poljskom poštanskom uredu nacionalnog pružatelja poštanskih usluga na državnom području Republike Poljske ili u inozemnom poštanskom uredu nacionalnog pružatelja poštanskih usluga na državnom području druge države članice Europske unije smatra se jednakovrijednim podnošenju tog pismena sudu. Isto se odnosi na slučajeve kada vojna osoba podnosi pismeno svojem zapovjedništvu, osoba lišena slobode upravi zatvora ili član posade poljskog broda kapetanu tog broda.

Dan ima 24 sata, a počinje i završava u 00:00 sati (ponoć).

Rok izražen u danima istječe protekom posljednjeg dana. Rok izražen u tjednima, mjesecima ili godinama istječe protekom dana koji po svojem nazivu ili broju odgovara danu kada je rok otpočeo ili, ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, posljednjeg dana tog mjeseca. Ako je rok izražen kao početak, polovina ili kraj mjeseca, smatra se da to znači prvi, petnaesti ili posljednji dan u mjesecu, a pola mjeseca znači 15 dana. Ako je rok određen u mjesecima ili godinama bez uvjeta neprekinutosti, smatra se da mjesec ima 30 dana, a godina 365 dana. Ako istek roka za poduzimanje određene radnje pada na zakonom propisani neradni dan ili subotu, rok istječe na prvi sljedeći dan koji nije neradni dan ili subota.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Ako je početak roka izraženog u danima određeni događaj, dan kad je nastupio taj događaj ne uključuje se u izračun roka. Na primjer, ako je sudski poziv za poduzimanje određene radnje u roku od sedam dana stranci dostavljen 11. siječnja 2017., taj je rok istekao u ponoć (00:00) 18. siječnja 2017.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Sud može izvršiti dostavu pismena na više načina: poštom, putem sudskog izvršitelja, sudskih pomoćnika ili službe za dostavu sudskih pismena. Dostava primatelju može se obaviti i uručenjem pismena primatelju u sudskoj pisarnici. Ako je dostava uredno izvršena, sve su navedene metode jednakovrijedne, a odabir metode ne utječe na početak roka.

Od 8. rujna 2016. sudovima je dopuštena dostava pismena putem sustava za prijenos podataka ako je primatelj podnio pismena tim putem ili odabrao to učiniti. Primatelj koji je odabrao podnositi pismena putem sustava za prijenos podataka može i odustati od elektroničke dostave.

Pismeno koje se dostavlja elektroničkim putem smatra se dostavljenim na datum naveden na elektroničkoj potvrdi o primitku pismena, čak i ako taj datum pada na neradni dan. Činjenica da je elektronička dostava pismena provedena noću ne utječe na učinkovitost dostave. Ako ne postoji elektronička potvrda o primitku pismena, dostava se smatra izvršenom 14 dana nakon datuma na koji je pismeno učitano u sustav za prijenos podataka. Stranke su obvezne provjeravati svoj elektronički račun najmanje svakih 14 dana.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Ako je početak roka izraženog u danima određeni događaj, dan kad je nastupio taj događaj ne uključuje se u izračun roka.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Rokovi određeni u danima izražavaju se u kalendarskim danima. Ako istek roka za poduzimanje određene radnje pada na zakonom propisani neradni dan ili subotu, rok istječe na prvi sljedeći dan koji nije neradni dan ili subota.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rok izražen u tjednima, mjesecima ili godinama istječe protekom dana koji po svojem nazivu ili broju odgovara danu kada je rok otpočeo ili, ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, posljednjeg dana tog mjeseca.

Ako je rok izražen kao početak, polovina ili kraj mjeseca, smatra se da je to prvi, petnaesti ili posljednji dan u mjesecu. Pola mjeseca znači 15 dana.

Ako je rok određen u mjesecima ili godinama bez uvjeta neprekinutosti, smatra se da mjesec ima 30 dana, a godina 365 dana.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rok izražen u tjednima, mjesecima ili godinama istječe protekom dana koji po svojem nazivu ili broju odgovara danu kada je rok otpočeo ili, ako nema tog dana u zadnjemu mjesecu, zadnjeg dana tog mjeseca.

Ako je rok izražen kao početak, polovina ili kraj mjeseca, smatra se da je to prvi, petnaesti ili posljednji dan u mjesecu. Pola mjeseca znači 15 dana.

Ako je rok određen u mjesecima ili godinama bez uvjeta neprekinutosti, smatra se da mjesec ima 30 dana, a godina 365 dana.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Ako istek roka za poduzimanje određene radnje pada na zakonom propisani neradni dan ili subotu, rok istječe na prvi sljedeći dan koji nije neradni dan ili subota.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

amo se sudski rokovi, odnosno rokovi koje odredi sud ili predsjedavajući sudac, mogu produljiti ili skratiti. Odluku o produljenju ili skraćenju roka može donijeti predsjedavajući sudac ili sud, ali samo zbog važnih razloga, pri čemu ocjena tih razloga podliježe diskrecijskom pravu suca ili suda.

Rok se može produljiti ili skratiti samo na zahtjev stranke u sudskom postupku, stranke u izvanparničnom postupku, intervenijenta, državnog odvjetnika, inspektora rada, pravobranitelja za zaštitu potrošača, nevladine organizacije, sudskog vještaka ili svjedoka, ako se rok odnosi na radnje koje oni trebaju poduzeti. Sud ili sudac ne mogu donijeti takvu odluku na vlastitu inicijativu.

Zahtjev se mora podnijeti prije isteka utvrđenog roka.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Poljskim su Zakonom o parničnom postupku utvrđeni zakonski rokovi za podnošenje pravnih sredstava u skladu s vrstom sudske odluke (presuda (wyrok), odluka o meritumu spora u izvanparničnom postupku (postanowienie co do istoty sprawy w postępowaniu nieprocesowym), odluka zbog ogluhe (wyrok zaoczny), platni nalog u pojednostavnjenom postupku za izdavanje platnog naloga (nakaz zapłaty w postępowaniu upominawczym), platni nalog u redovnom postupku za izdavanje platnog naloga (nakaz zapłaty w postępowaniu nakazowym) i odluka (postanowienie)). Konkretno, propisani su sljedeći zakonski rokovi:

• presuda ili odluka o meritumu spora u izvanparničnom postupku: obrazloženje presude mora biti sastavljeno u pisanom obliku ako stranka to zatraži u roku od tjedan dana od dana izricanja presude. Sud mora po službenoj dužnosti dostaviti presudu strankama ako stranka koja je djelovala bez odvjetnika, pravnog zastupnika ili patentnog zastupnika nije bila prisutna u trenutku donošenja presude jer joj je oduzeta sloboda, a presuda je donesena na zatvorenoj sjednici. Presuda i informacije o načinu i roku za podnošenje zahtjeva za dostavu obrazloženja te o uvjetima, načinu i roku za podnošenje žalbe moraju se automatski dostaviti svakoj stranci koja je djelovala bez odvjetnika, pravnog zastupnika, patentnog zastupnika ili Državnog odvjetništva Republike Poljske. Ako postoji obveza zastupanja, stranku mora zastupati odvjetnik ili pravni savjetnik; osim toga, stranku treba obavijestiti o odredbama o obvezi zastupanja i o posljedicama nepoštovanja tih odredaba. Žalba se može podnijeti sudu koji je donio pobijanu presudu u roku od dva tjedna od dostave presude i obrazloženja podnositelju žalbe. U slučaju produljenja roka za sastavljanje pisanog obrazloženja presude rok za podnošenje žalbe iznosi tri tjedna. Sud obavješćuje stranku o roku pri dostavi presude i obrazloženja. Ako je rok netočno naveden u obavijesti, a stranka ga je poštovala, smatra se da je žalba podnesena u skladu s rokom. Smatra se da su prethodno navedeni rokovi (dva tjedna i tri tjedna) poštovani i ako je stranka prije njihova isteka podnijela žalbu drugostupanjskom sudu. U takvim slučajevima taj sud obavješćuje prvostupanjski sud o žalbi i traži da se dostavi spis predmeta;
• odluka: rok za podnošenje prigovora iznosi tjedan dana od dana dostave odluke i obrazloženja odluke, čak i ako su dostavljeni po službenoj dužnosti. Ako je sud u trenutku donošenja odluke odlučio da neće sastaviti obrazloženje odluke, rok počinje teći od objave odluke ili, ako je morala biti dostavljena, od dana dostave. Sud je dužan sastaviti obrazloženje odluka donesenih na javnoj sjednici samo ako se protiv njih može podnijeti žalba i samo ako stranka to zatraži u roku od tjedan dana od objave. Takva rješenja dostavljaju se samo stranci koja je podnijela zahtjev da se obrazloženje odluke sastavi i dostavi stranci zajedno s odlukom. Osim ako je drukčije predviđeno posebnim zakonskim odredbama, sud po službenoj dužnosti mora strankama dostaviti odluke donesene na javnoj sjednici. Pri dostavi odluke stranci koja je djelovala bez odvjetnika, pravnog zastupnika, patentnog zastupnika ili Državnog odvjetništva Republike Poljske, stranku treba obavijestiti o dopuštenosti, uvjetima, rokovima i načinu podnošenja zahtjeva za dostavu obrazloženja i podnošenja žalbe ili o činjenici da se protiv odluke ne može podnijeti žalba ili da nije potrebno sastaviti obrazloženje odluke. U slučaju odluke protiv koje se može podnijeti žalba i koja je donesena na zatvorenoj sjednici, sud sastavlja obrazloženje samo ako stranka to zatraži u roku od tjedan dana od dostave odluke. Odluka s obrazloženjem dostavlja se samo stranci koja je zatražila da se obrazloženje odluke sastavi i dostavi s odlukom. Ako je posebnom zakonskom odredbom propisano da sud po sili zakona treba sastaviti obrazloženje odluke donesene na zatvorenoj sjednici, odluka i obrazloženje moraju se dostaviti automatski. Sud može sastaviti obrazloženje odluke protiv koje se može podnijeti žalba i koja je donesena na zatvorenoj sjednici ako se time pojednostavnjuje postupak ili ako se odluka odnosi na naknadu troškova osobi koja nije stranka u postupku. U takvim se slučajevima odluka i obrazloženje dostavljaju svim uključenim strankama ili osobama. Automatskom dostavom odluke donesene na zatvorenoj sjednici suda zajedno s obrazloženjem stranka se oslobađa obveze podnošenja zahtjeva za dostavu odluke i obrazloženja. Pri donošenju odluke protiv koje se može podnijeti žalba, sud može, u skladu sa svojom ocjenom koja se temelji na razmatranju svih okolnosti predmeta, odlučiti da neće sastaviti obrazloženje odluke, pod uvjetom da u potpunosti prihvati zahtjev stranke i argumente koje je stranka iznijela u prilog tom zahtjevu. Odluka se mora odnositi na predmetne podneske. Ako je postupovno pismeno dostavljeno nakon odluke, rok za podnošenje žalbe počinje teći od dana dostave tog podneska. Protiv odluke sudskog izvršitelja može se podnijeti žalba ako bi se protiv te odluke mogla podnijeti žalba da ju je donio sud. Žalba se podnosi sudu na kojem je sudski izvršitelj donio pobijanu odluku u roku od tjedan dana od dostave odluke. Ako je rješenje dostavljeno bez obrazloženja, a stranka je podnijela prijedlog za sastavljanje obrazloženja, rok za podnošenje žalbe počinje teći od datuma dostave odluke zajedno s obrazloženjem;
• presuda zbog ogluhe tuženika: tuženik protiv kojeg je izdana presuda zbog ogluhe može podnijeti prigovor u roku od dva tjedna od dostave presude;
• presuda zbog ogluhe tužitelja: sud sastavlja obrazloženje presude zbog ogluhe ako je tužba u cijelosti ili djelomično odbijena, a tužitelj u roku od tjedan dana od dostave presude podnese zahtjev za sastavljanje obrazloženja odluke;
• platni nalog u pojednostavnjenom postupku za izdavanje platnog naloga i platni nalog u redovnom postupku za izdavanje platnog naloga: u postupku izdavanja platnog naloga sud tuženiku nalaže da u cijelosti plati tražbinu, uključujući troškove, u roku navedenom u platnom nalogu ili da podnese žalbu (prigovor na platni nalog u pojednostavnjenom postupku za izdavanje platnog naloga, prigovor na platni nalog u redovnom postupku za izdavanje platnog naloga). Rokovi su sljedeći: dva tjedna od datuma dostave platnog naloga u slučaju platnog naloga izdanog u pojednostavnjenom postupku, ako se nalog tuženiku dostavlja unutar države; mjesec dana od dana dostave platnog naloga u slučaju platnog naloga izdanog u pojednostavnjenom postupku, ako se nalog tuženiku dostavlja izvan Poljske, ali unutar Europske unije; mjesec dana od dana dostave naloga u slučaju platnog naloga izdanog u redovnom postupku, ako se nalog tuženiku dostavlja unutar Europske unije; tri mjeseca od datuma dostave naloga ako se nalog dostavlja izvan Europske unije. Ako se nakon izdavanja platnog naloga utvrdi da se platni nalog dostavlja na mjestu za koje je, u skladu sa stavkom 2., opravdano određivanje roka različitog od onog koji je naveden u izdanom nalogu, sud po službenoj dužnosti donosi odluku o odgovarajućoj izmjeni naloga.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Svjedok ili stranka u postupku obvezni su pojaviti se pred sudom. Svjedok se mora pojaviti pred sudom čak i ako nema saznanja o okolnostima predmeta ili ako je već odlučio iskoristiti svoje pravo na odbijanje svjedočenja. Svjedok mora opravdati svoj izostanak (nepojavljivanje) u pisanom obliku prije datuma ročišta. Podnošenje razloga za nepojavljivanje nakon tog datuma ne sprečava sud da svjedoku izrekne novčanu kaznu na ročištu.

Svjedok treba navesti razlog za nepojavljivanje u pisanom obrazloženju te priložiti dokument kojim se to potkrepljuje. Nepojavljivanje svjedoka može se opravdati zbog bolesti, važnog poslovnog putovanja ili ozbiljnog nepredviđenog događaja. Ako se kao razlog za nepojavljivanje svjedoka kojem je dostavljen sudski poziv navodi bolest, liječnik kojeg imenuje sud mora izdati potvrdu da se svjedok ne može pojaviti pred sudom. U tom će slučaju su odrediti novi datum za pojavljivanje pred sudom.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Stranka ili svjedok podliježu pravilima parničnog postupka koje primjenjuje pravosudno tijelo (sud).

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Postupovna radnja koju stranka poduzme nakon isteka roka ništavna je.

To se načelo primjenjuje na zakonske i sudske rokove. Ništavnost postupovne radnje znači da radnja poduzeta izvan roka ne proizvodi pravne učinke povezane s poduzimanjem radnje u skladu sa zakonom. Postupovna radnja poduzeta nakon isteka roka ništavna je čak i ako sud još nije izdao odluku kojom potvrđuje istek roka.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Ako je rok propušten, stranka može podnijeti zahtjev za odobrenje novog roka ili zahtjev za ponovno otvaranje postupka.

Ako stranka nije svojom krivnjom propustila rok za poduzimanje postupovne radnje, sud će na zahtjev stranke odobriti novi rok. Međutim, to nije dopušteno ako propuštanje roka nema negativne postupovne posljedice za stranku. Podnesak sa zahtjevom za odobrenje novog roka podnosi se sudu pred kojim je trebalo poduzeti radnju najkasnije u roku od jednog tjedna nakon što je razlog za propuštanje roka prestao postojati. U podnesku je potrebno potkrijepiti činjenice kojima se opravdava zahtjev. Stranka treba poduzeti postupovnu radnju u isto vrijeme kad podnosi podnesak. Nakon isteka jedne godine od propuštanja roka, novi rok može biti odobren samo u iznimnim slučajevima. Odobrenje novog roka za podnošenje žalbe protiv presude o poništenju, razvodu ili nepostojanju braka nije dopušteno ako je jedna od stranaka ponovno stupila u brak nakon pravomoćnosti presude. Sud će odbaciti zahtjev za odobrenje novog roka koji je podnesen izvan propisanog roka ili nije dopušten zakonom. Podnošenje zahtjeva za odobrenje novog roka ne zaustavlja postupak ili izvršenje presude. Međutim, sud može, ovisno o okolnostima, zastati s postupkom ili izvršenjem presude. Ako je zahtjev odobren, sud može nastaviti postupak bez odgode.

Ponovnim otvaranjem postupka omogućava se ponovno odlučivanje o predmetu u kojem je donesena pravomoćna presuda. Zahtjev za ponovno otvaranje postupka često se smatra izvanrednim pravnim sredstvom (ili izvanrednom žalbom) koje služi za pobijanje pravomoćnih odluka, za razliku od redovnih pravnih sredstava (koja služe za pobijanje nepravomoćnih odluka). Ponovno pokretanje postupka zbog ništavosti može se zatražiti: ako je sudsko vijeće uključivalo neovlaštenu osobu ili ako je sudac koji donosi presudu isključen u skladu sa zakonom, a stranka nije mogla zatražiti razrješenje suca prije nego što je presuda postala pravomoćna; ako stranka nije imala aktivnu procesnu legitimaciju ili stranačku sposobnost ili nije bila propisno zastupana ili joj je uskraćena mogućnost djelovanja zbog povrede zakona; međutim, nastavak postupka ne može se zatražiti ako je stranka, prije nego što je presuda postala pravomoćna, ponovno stekla mogućnost djelovanja ili ako je nepostojanje zastupanja istaknuto u podnesku ili ako je stranka odobrila poduzete postupovne korake. Ponovno pokretanje postupka može se zatražiti i ako Ustavni sud proglasi da je regulatorni instrument na temelju kojeg je donesena odluka u suprotnosti s Ustavom, ratificiranim međunarodnim ugovorom ili zakonskim odredbama.

Ponovno pokretanje postupka može se zatražiti na temelju sljedećeg:

• ako se presuda temeljila na krivotvorenom ili izmijenjenom dokumentu ili na naknadno ukinutoj kaznenoj presudi;
• ili ako je presuda donesena kaznenim djelom.

Ponovno pokretanje postupka može se zatražiti i u sljedećim slučajevima:

• ako se naknadno otkrije pravomoćna presuda u vezi s istim pravnim odnosom ili ako se otkriju činjenice ili dokazi koji bi mogli utjecati na ishod predmeta, a koje stranka nije mogla upotrijebiti u prethodnom postupku;
• ako je na sadržaj presude utjecala odluka kojom nije okončan postupak, a koja je donesena na temelju normativnog akta za koji je Ustavni sud utvrdio da je u suprotnosti s Ustavom, ratificiranim međunarodnim ugovorom ili zakonskim odredbama (ukinutima ili izmijenjenima u skladu sa Zakonom o parničnom postupku).

Ponovno pokretanje postupka zbog kaznenog djela može se zatražiti samo ako je kazneno djelo utvrđeno pravomoćnom presudom, osim ako se kazneni postupak ne može pokrenuti ili je obustavljen zbog drugih razloga koji nisu nedostatak dokaza.

Zahtjev za ponovno pokretanje postupka u pogledu presude kojom se poništava brak, proglašava razvod braka ili proglašava nepostojanje braka nije dopušten ako je jedna od stranaka ponovno stupila u brak nakon pravomoćnosti presude. Zahtjev za ponovno pokretanje postupka mora se podnijeti u roku od tri mjeseca; taj rok počinje teći od datuma na koji je stranka saznala za razloge za ponovno pokretanje postupka ili, ako se razlog temelji na tome da stranka nije bila propisno zastupana ili joj je oduzeta mogućnost postupanja, od datuma na koji su stranka ili njezino tijelo ili pravni zastupnik saznali za presudu. Ako je Ustavni sud presudio da je normativni akt u suprotnosti s Ustavom, ratificiranim međunarodnim ugovorom ili zakonom na temelju kojeg je donesena presuda, zahtjev za ponovno otvaranje mora se podnijeti u roku od tri mjeseca od datuma stupanja na snagu odluke Ustavnog suda. Ako u trenutku donošenja odluke Ustavnog suda odluka (izdana na temelju normativnog akta koji je Ustavni sud proglasio suprotnim Ustavu, ratificiranom međunarodnom ugovoru ili zakonskoj odredbi) još nije postala pravomoćna zbog podnošenja žalbe koja je naknadno odbijena, rok počinje teći od datuma dostave odluke o odbijanju ili, ako je odluka donesena na javnoj sjednici, od datuma objave te odluke.

Ponovno otvaranje postupka ne može se zahtijevati nakon proteka više od deset godina od datuma pravomoćnosti presude (osim ako stranka nije mogla djelovati ili nije bila pravilno zastupana).