Izvorna jezična inačica ove stranice estonski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Swipe to change

Vrste pravnih struka

Estonija

Ova stranica sadržava pregled organizacije pravne struke u Estoniji.

Sadržaj omogućio
Estonija
Službeni prijevod nije dostupan u jezičnoj verziji koju tražite.
Ovdje možete pristupiti strojnom prijevodu ovog sadržaja. Imajte na umu da je svrha tog prijevoda samo pružiti kontekst. Vlasnik ove stranice ne prihvaća nikakvu odgovornost ni obvezu u pogledu kvalitete strojno prevedenog teksta.

Pravna struka – uvod

Pravni stručnjaci u Estoniji su:

  • tužitelji;
  • suci;
  • suci porotnici;
  • pomoćnici sudaca i sudski službenici;
  • odvjetnici;
  • javni bilježnici;
  • sudski izvršitelji;
  • stečajni upravitelji.

Tužitelji

Organizacija

Državno odvjetništvo vladino je tijelo koje je odgovorno Ministarstvu pravosuđa. Sastoji se od dvije razine: Ureda državnog odvjetnika i četiri ureda okružnih tužitelja.

Nadležnost Ureda državnog odvjetnika obuhvaća cijelu Estoniju, a nadležnost svakog ureda okružnog tužitelja odgovara onoj policijskih prefektura. Na čelu Državnog odvjetništva je državni odvjetnik, kojeg estonska vlada imenuje na mandat od pet godina na prijedlog ministra pravosuđa i nakon razmatranja mišljenja Odbora za pravna pitanja Estonskog parlamenta.

Svake godine na proljetnom zasjedanju Parlamenta državni odvjetnik predstavlja parlamentarnom Odboru za Ustav pregled izvršenih obveza u prethodnoj kalendarskoj godini, koje su mu zakonski dodijeljene.

Na čelu Ureda okružnog tužitelja je glavni tužitelj, kojeg ministar pravosuđa isto tako imenuje na mandat od pet godina na prijedlog državnog odvjetnika.

U Estoniji postoji ukupno osam vrsta tužitelja: državni odvjetnik, glavni državni tužitelji, državni tužitelji i pomoćnici tužitelja u Uredu državnog odvjetnika te glavni tužitelji, viši tužitelji, posebni tužitelji, okružni tužitelji i pomoćnici tužitelja u uredima okružnih tužitelja.

Vidjeti i Zakon o državnom odvjetništvu.

Uloga i dužnosti

U skladu sa Zakonom o državnom odvjetništvu Ured državnog odvjetnika:

  • sudjeluje u planiranju nadzora potrebnog za sprečavanje i otkrivanje kaznenih djela;
  • vodi predraspravne kaznene postupke te osigurava njihovu zakonitost i djelotvornost;
  • zastupa javno tužiteljstvo na sudu;
  • ispunjava ostale zadaće koje su zakonom propisane Uredu državnog odvjetnika.

Državno odvjetništvo neovisno izvršava svoje zadaće na temelju Zakona o državnom odvjetništvu.

Kao voditelj kaznenih postupaka, tužitelj vodi istražno tijelo u prikupljanju dokaza i odlučuje hoće li na temelju utvrđenih činjenica podnijeti tužbu protiv neke osobe.

Prema statutu državnog odvjetništva:
Ured državnog odvjetnika:

  • osigurava zakonitost i djelotvornost predraspravnih kaznenih postupaka i zastupa javno tužiteljstvo na sudovima svih stupnjeva u slučajevima nepropisnog ponašanja iz nehata, gospodarskog kriminala, prekršaja povezanih sa služenjem u obrambenim snagama, kaznenih djela protiv okoliša, prekršaja protiv sudovanja i kaznenih djela povezanih s organiziranim kriminalom, prekogranične prirode ili onih koja privlače velik interes javnosti, kao i kaznenih djela protiv čovječnosti i međunarodne sigurnosti, težih kaznenih djela protiv države, kaznenih djela koja su počinili tužitelji i drugih kaznenih djela koja je utvrdio glavni javni tužitelj;
  • analizira, nadgleda aktivnosti ureda okružnih tužitelja i pruža savjete o tim aktivnostima te analizira i donosi opće zaključke o sudskoj praksi i praksi ureda tužitelja;
  • izvršava obveze koje proizlaze iz međunarodne suradnje, uključujući sudjelovanje u radu Eurojusta;
  • sudjeluje u izradi akata, pravilnika vlade Republike i upravnih rješenja te pravilnika i naloga ministra pravosuđa koji se odnose na aktivnosti državnog odvjetništva;
  • sudjeluje u izradi razvojnih planova u vezi s državnim odvjetništvom i njegovim funkcijama;
  • organizira aktivnosti državnog odvjetništva u odnosima s javnošću i informira javnost o radu državnog odvjetništva;
  • organizira rad u području ljudskih resursa i osposobljavanja u državnom odvjetništvu, bavi se pitanjima povezanima sa zdravljem i sigurnošću na radu dužnosnika i zaposlenika te vodi evidenciju o osoblju;
  • organizira administrativne zadaće povjerenstva za odabir tužitelja;
  • priprema nacrt proračuna državnog odvjetništva i osigurava namjensku uporabu sredstava;
  • organizira upravljanje državnom imovinom u posjedu državnog odvjetništva;
  • obavlja druge funkcije koje su mu dodijeljene zakonom, odlukom Riigikogua, dekretom predsjednika Republike, uredbom ili naredbom Vlade Republike, ili uredbom ili nalogom ministra pravosuđa.

Suci

Organizacija

Sudac mora biti estonski građanin koji je stekao državno priznatu diplomu magistra prava, jednakovrijednu kvalifikaciju u smislu članka 28. stavka 2.2 Zakona o obrazovanju Republike Estonije ili jednakovrijednu inozemnu kvalifikaciju, napredno vlada estonskim jezikom, izraženih je moralnih osobina i posjeduje sposobnosti i karakterne osobine potrebne za posao suca. Suci se na dužnost imenuju doživotno. Ministar pravosuđa nema pravo davati naredbe sucima niti ima stegovne ovlasti nad njima. Sudac može biti smijenjen samo na temelju sudske presude koja je stupila na snagu. Suci mogu služiti do 67. godine života, no ta se granica može produžiti.

Sljedeće osobe ne mogu biti izabrane za suca:

  • svatko tko je osuđen za kazneno djelo;
  • svatko tko je smijenjen s položaja suca, javnog bilježnika ili sudskog izvršitelja;
  • svatko tko je izbačen iz Estonske odvjetničke komore;
  • svatko tko je otpušten iz javne službe zbog stegovne povrede;
  • svatko tko je u stečaju;
  • svatko čije su profesionalne aktivnosti revizora prekinute, osim ako se to dogodilo na temelju zahtjeva revizora;
  • svatko kome je oduzeto pravo na rad kao patentnog zastupnika, osim ako je to učinjeno na temelju zahtjeva patentnog zastupnika;
  • svatko kome je na temelju članka 28. stavka 3. točke 3. Zakona o zaprisegnutim pismenim prevoditeljima oduzeto pravo na rad kao zaprisegnuti prevoditelj.

Za suca županijskog ili upravnog suda može se imenovati osoba koja je nakon stjecanja odgovarajuće kvalifikacije stekla najmanje pet godina radnog iskustva u području prava ili je radila kao sudski službenik najmanje tri godine te je položila sudački ispit ili je izuzeta od toga.

Svatko tko je iskusan i priznati odvjetnik i položio je sudački ispit može biti imenovan sucem okružnog suda. Svatko tko je radio kao sudac neposredno prije imenovanja ne mora polagati sudački ispit.

Iskusni i priznati branitelji mogu biti imenovani na dužnost suca Vrhovnog suda.

Suci se imenuju otvorenim natječajem.

Sudac smije biti zaposlen samo u uredu suca, osim u nastavnom ili istraživačkom svojstvu. Sudac mora obavijestiti predsjednika suda o svim zaposlenjima izvan ureda suca. Niti jedno zaposlenje izvan ureda suca ne smije ugrožavati učinkovitost sučevih službenih dužnosti ili sučevu nepristranost u sudovanju. Sudac ne smije biti član Riigikogua ili član općinskog ili gradskog vijeća, član političke stranke, osnivač, ortak s pravom upravljanja ili član upravnog odbora ili nadzornog odbora društva, direktor podružnice inozemnog društva, stečajni upravitelj, član stečajnog odbora, obvezni upravitelj nekretnine ili arbitar kojeg je odabrala jedna stranka u sporu.

Sudac može biti smijenjen s dužnosti samo sudskom presudom. Kaznena prijava protiv suca prvostupanjskog ili drugostupanjskog suda može se podići tijekom njegova ili njezina mandata samo na prijedlog Vrhovnog suda en banc uz pristanak predsjednika Republike. Kaznena prijava protiv suca Vrhovnog suda može se podići tijekom njegova ili njezina mandata samo na prijedlog državnog odvjetnika uz pristanak većine u Estonskom parlamentu.

Zahtjevi primjenjivi na suce, njihovu pripremnu službu i obveze navedeni su u Zakonu o sudovima.

Uloga i dužnosti

Sudačka profesija regulirana je zakonom. Etički kodeks donijeli su svi estonski suci u vijeću (en banc). Više informacija možete pronaći na internetskim stranicama estonskih sudova i internetskim stranicama Vrhovnog suda.

Sudac je dužan suditi u skladu s Ustavom i pravnim aktima, na temelju kojih sudac odlučuje o pravednom rješenju za stranke u sporu. Sudac razvija zakon tumačenjem pravnih akata i istraživanjem.

Sudac provodi svoje službene dužnosti nepristrano i bez vlastitog interesa te uzima u obzir interese službe čak i izvan djelokruga svojih profesionalnih aktivnosti. Sudac se uvijek mora ponašati besprijekorno dok obavlja profesionalne aktivnosti, ali i u slobodno vrijeme te se suzdržavati od radnji koje bi mogle naštetiti ugledu suda. Sudac ne smije otkrivati informacije za koje sazna na zatvorenom sudskom zasjedanju ili tijekom rasprava koje se održavaju prilikom postizanja nagodbe. Obveza povjerljivosti vrijedi u svakom trenutku, čak i nakon što sudac ode u mirovinu. Sudac mora nadzirati prvostupanjske suce s manje od tri godine iskustva, one koji su u pripremnoj službi kako bi postali pomoćnici suca i studente pripravnike. Sudac ne smije istodobno imati više od dvije osobe pod svojim nadzorom. Sudac mora redovito razvijati svoje stručno znanje i vještine te sudjelovati u osposobljavanju.

Socijalne pogodnosti sudaca

Suci prema zakonu ostvaruju razne socijalne pogodnosti, uključujući službenu plaću, dodatne naknade, sudačku mirovinu, dopust, službene halje i drugo.

Službene plaće sudaca utvrđene su Zakonom o plaćama viših državnih službenika.

Osnove za određivanje sudačke mirovine navedene su u Zakonu o sudovima.

Sudačka mirovina sastoji se od starosne mirovine, posebne starosne imovine, invalidske mirovine i obiteljske mirovine za sučeve članove obitelji. Sudačka mirovina ne isplaćuje se tijekom sučeva zaposlenja. Ako je umirovljeni sudac zaposlen negdje drugdje, prima cijelu sudačku mirovinu, bez obzira na zaradu. Sudačka mirovina ne isplaćuje se nikome tko je izbačen iz službe zbog stegovne povrede ili tko je optužen za namjerno počinjeno kazneno djelo. Sudačka mirovina oduzima se svakome tko je osuđen za prekršaj protiv sudovanja.

Sudac ima pravo na godišnji odmor. Godišnji odmor traje 35 kalendarskih dana, a za vrijeme rada u svojstvu suca odobrava se dodatni dopust u trajanju od najviše sedam kalendarskih dana, podložno uvjetima utvrđenima Zakonom o sudovima.

Suci porotnici

Suci porotnici sudjeluju u postupku sudovanja na pokrajinskim sudovima samo u kaznenim predmetima koji uključuju kazneno djelo s predumišljajem. Kada sudi, sudac porotnik ima isti status, prava i obveze kao i sudac. Sudac porotnik može biti imenovan na najviše četiri godine i mora biti estonski državljanin s aktivnom pravnom sposobnošću, u dobi od 25 do 70 godina, s domicilom u Estoniji, mora napredno vladati estonskim jezikom na razini C1 kako je utvrđeno u Zakonu o jeziku ili na jednakovrijednoj razini i biti izraženih moralnih osobina da bi mogao izvršavati dužnost suca porotnika. Sudac porotnik ne smije biti imenovan na više od dva uzastopna mandata.

Sljedeće se osobe ne smiju imenovati sucem porotnikom: svatko tko je optužen za kazneno djelo, tko je u stečaju, nepodoban po pitanju zdravstvenog stanja, tko prebiva (prema adresi unesenoj u registar stanovništva) na području lokalne vlasti koja tu osobu imenuje kao kandidata za suca porotnika kraće od godine dana, tko radi za sudove, državno odvjetništvo ili Službu za unutarnju sigurnost, tko je član obrambenih snaga, tko je odvjetnik, javni bilježnik ili sudski izvršitelj, član estonske vlade ili općinske ili gradske vlasti, ili tko je predsjednik Republike ili član Riigikogua. Svatko tko je optužen za kazneno djelo ne smije biti imenovan sucem porotnikom tijekom kaznenog postupka.

Sudac porotnik u osnovi je pri sudovanju dužan predstavljati stav obične osobe koja pravne postupke promatra više s ljudskog nego s pravnog gledišta. Vijeća lokalne vlasti odgovorna su za odabir kandidata za suce porotnike.

Pomoćnici sudaca i sudski službenici

Pomoćnik suca sudski je službenik koji provodi dužnosti propisane zakonom. Pomoćnik suca je neovisan, ali mora poštovati upute suca u mjeri u kojoj je to propisano zakonom. Pomoćnik suca odgovoran je za unose u registre (npr. zemljišne knjige, trgovački registar) i izdavanje propisa o vođenju registara, uključujući naloge kojima se izriče kazna. Pomoćnik suca može provesti ubrzani postupak za platne naloge. Ograničenja obnašanja sudačke dužnosti primjenjuju se i na pomoćnike sudaca.

Pomoćnikom suca može biti imenovan svatko tko posjeduje državno priznatu diplomu magistra prava, jednakovrijednu kvalifikaciju u smislu članka 28. stavka 2.2 Zakona o obrazovanju Republike Estonije ili jednakovrijednu inozemnu kvalifikaciju, napredno vlada estonskim jezikom na razini C1 kako je utvrđeno u Zakonu o jeziku ili na jednakovrijednoj razini, izraženih je moralnih osobina te je završio pripremnu službu kako bi postao pomoćnik suca, osim ako ga je povjerenstvo za odabir izuzelo iz navedene pripremne službe. Svatko tko je položio je sudački ispit isto tako može biti imenovan pomoćnikom suca.

Sljedeće se osobe ne smiju imenovati pomoćnikom suca: svatko tko je osuđen za kazneno djelo; svatko tko je smijenjen s položaja suca, javnog bilježnika ili sudskog izvršitelja; svatko tko je izbačen iz Estonske odvjetničke komore; svatko tko je otpušten iz javne službe zbog stegovne povrede; svatko tko je u stečaju; svatko čije su profesionalne aktivnosti revizora prekinute, osim ako se to dogodilo na temelju zahtjeva revizora; svatko kome je oduzeto pravo na rad kao patentnog zastupnika, osim ako je to učinjeno na temelju zahtjeva patentnog zastupnika; svatko kome je na temelju članka 28. stavka 3. točke 3. Zakona o zaprisegnutim pismenim prevoditeljima oduzeto pravo na rad kao zaprisegnuti prevoditelj; svatko tko je unutar tri godine od imenovanja u službu smijenjen s dužnosti suca zbog nepodobnosti za tu dužnost.

Pomoćnici sudaca imenuju se otvorenim natječajem.

Uvjeti za pomoćnike sudaca utvrđeni su Zakonom o sudovima.

Sudski službenik djelatnik je suda koji sudjeluje (neovisno ili pod nadzorom suca) u pripremi i rješavanju predmeta u mjeri u kojoj je to propisano Zakonom o sudskom postupku. Sudski službenik ima ovlast izvršavati iste dužnosti i donositi iste odluke kao pomoćnik suca ili druga službena osoba na sudu u skladu sa Zakonom o sudskom postupku. Sudski službenik neovisan je u izvršavanju svojih dužnosti, ali mora poštovati upute suca u mjeri u kojoj je to propisano zakonom.

Zahtjevi koje moraju ispunjavati sudski službenici jednaki su onima koje moraju ispunjavati pomoćnici sudaca. Upražnjeno mjesto sudskog službenika popunjava se javnim natječajem.

Sljedeće se osobe ne mogu imenovati sudskim službenikom: svatko tko je kažnjen za namjerno počinjeno kazneno djelo; svatko tko je kažnjen za namjerno počinjeni prekršaj protiv države, neovisno o tome jesu li pojedinosti osude izbrisane; svatko čije je pravo na rad u zanimanju sudskog službenika opozvano na temelju sudske presude s pravnom snagom; svatko tko je najbliži rođak ili partner osobe koja izravno nadgleda sudskog službenika.

Osim sudskih službenika  Word (521 Kb) en i pomoćnika sudaca  PDF (373 Kb) en, drugi službenici sudova uključuju predsjednike sudova  PDF (367 Kb) en i tajnike  PDF (364 Kb) en.

Branitelji

Branitelji obuhvaćaju odvjetnike i njihove pomoćnike.

Branitelji su članovi Estonske odvjetničke komore te su regulirani Zakonom o odvjetničkoj komori. Svatko tko zadovoljava uvjete navedene u Zakonu o odvjetničkoj komori i tko je položio pravosudni ispit može biti član Estonske odvjetničke komore.

Estonska odvjetnička komora je samoupravno strukovno udruženje osnovano s ciljem pružanja pravnih usluga u privatnom i javnom interesu te zaštite profesionalnih prava branitelja. Estonska odvjetnička komora nadzire profesionalne aktivnosti svojih članova i njihovu usklađenost sa zahtjevima profesionalne etike. Isto tako, Estonska odvjetnička komora organizira stručno osposobljavanje uz rad za branitelje i pruža državnu pravnu pomoć. Odvjetnička komora putem svojih članova osigurava pružanje državne pravne pomoći.

Estonska odvjetnička komora djeluje preko svojih tijela. Ona obuhvaćaju opću skupštinu, odbor, predsjednika/predsjednicu, revizijski odbor, sud časti i odbor za procjenu stručne podobnosti.

Odvjetnici imaju ovlasti za:

  • zastupanje i obranu klijenata na sudu i u predraspravnim i ostalim postupcima u Estoniji i u inozemstvu;
  • prikupljanje dokaza;
  • slobodan odabir zakonskih sredstava i mjera i korištenje njima pri pružanju pravnih usluga;
  • dobivanje informacija od tijela državne i lokalne vlasti, potrebnih za pružanje pravnih usluga, ovlasti za pristup dokumentima i njihovih preslika i izvadaka, osim ako braniteljima zakon brani dobivanje tih informacija i dokumentacije;
  • obradu osobnih podataka osoba koje nisu njihovi klijenti, a koji su dobiveni u skladu s ugovorom ili pravnim aktom, uključujući posebne kategorije osobnih podataka, bez pristanka tih osoba ako je to potrebno za pružanje pravnih usluga;
  • provjeru potpisa i preslika dokumenata koji se podnose sudu i drugim službenim tijelima kao dio pravnih usluga koje se pružaju klijentu;
  • pružanje usluga osobe za kontakt;
  • djelovanje u svojstvu izmiritelja u postupku utvrđenom u Zakonu o mirenju;
  • djelovanje u svojstvu stečajnog upravitelja ako su članovi Komore.

Pomoćnici odvjetnika imaju ovlasti odvjetnika u mjeri u kojoj to propisuje zakon.

Pomoćnici odvjetnika nisu ovlašteni da djeluju kao izmiritelji u postupku utvrđenom u Zakonu o mirenju. Nemaju ovlasti za zastupanje ili obranu stranaka na Vrhovnom sudu, osim ako je drukčije propisano zakonom. Pomoćnici odvjetnika nemaju ovlasti da djeluju kao stečajni upravitelji.

Pomoćnik odvjetnika može pružati pravne usluge samo pod nadzorom svojeg nadređenog, koji je odvjetnik.

Pri pružanju pravnih usluga, branitelj djeluje neovisno i u skladu sa zakonom, pravnim aktima i odlukama koje donose tijela Estonske odvjetničke komore, zahtjevima profesionalne etike branitelja, dobrom praksom i svojom savješću.

Informacije koje se otkrivaju branitelju povjerljive su. Branitelja ili zaposlenika Estonske odvjetničke komore ili odvjetničkog ureda koji se saslušava kao svjedok ne smije se ispitivati ili se od njega ne smije tražiti objašnjenje o pitanjima za koja sazna prilikom pružanja pravnih usluga.

Podatkovni mediji povezani s braniteljevim pružanjem pravnih usluga nepovredivi su.

Braniteljevo izvršenje profesionalnih obveza ne smije dovesti do toga da ga se identificira s klijentom ili sudskim predmetom klijenta.

Branitelj se ne smije zadržavati u pritvoru, pretraživati ili privoditi iz razloga povezanih s njegovim profesionalnim aktivnostima, osim na temelju odluke pokrajinskog suda. Odvjetnički ured u kojem branitelj pruža pravne usluge ne smije se pretraživati zbog razloga povezanih s profesionalnim aktivnostima branitelja.

Popis branitelja i odvjetničkih ureda te druge korisne informacije možete pronaći na internetskim stranicama Estonske odvjetničke komore. Međutim, funkcija „Pronađi odvjetnika” omogućuje pronalaženje odvjetnika diljem Europske unije.

Pravne baze podataka

Ne postoje baze podataka osim prethodno navedenih.

Pravni savjetnici

Profesionalne aktivnosti pravnih savjetnika u Estoniji nisu zakonski regulirane.

Javni bilježnici

Organizacija

Svi javni bilježnici u Estoniji imaju iste ovlasti. Javnobilježnička profesija regulirana je Zakonom o javnom bilježništvu. Ministarstvo pravosuđa i Javnobilježnička komora odgovorni su za reguliranje i upravljanje profesionalnim aktivnostima javnih bilježnika. Javnobilježnička komora pravno je tijelo regulirano javnim pravom, a svi javni bilježnici imenovani na dužnost njezini su članovi. Zadaće su joj među ostalim da nadzire obavljaju li javni bilježnici svoje profesionalne aktivnosti ispravno i savjesno, kao i usklađivanje profesionalnih aktivnosti javnih bilježnika, organizacija osposobljavanja za javne bilježnike, organizacija službe za kandidate, administracija i razvoj elektroničkog informacijskog sustava za javne bilježnike, pružanje pomoći ministru pravosuđa u nadzornim aktivnostima itd. Internetske stranice Javnobilježničke komore pružaju informacije o javnim bilježnicima i njihovim dužnostima.

Uloga i dužnosti

Javni bilježnik obnaša dužnost prema javnom zakonu. Država ga je ovlastila da na nečiji zahtjev potvrđuje činjenice i događaje koji imaju pravno značenje te da obavlja druge javnobilježničke radnje kako bi se osigurala pravna sigurnost.

Javni bilježnici u svojim aktivnostima moraju biti nepristrani, vjerodostojni i neovisni. Obvezni su procijeniti stvarne namjere stranaka u transakciji i okolnosti potrebne za ispravnu transakciju koju treba izvršiti, te strankama objasniti različite načine izvršenja transakcije i posljedice transakcije.

Javni bilježnici na zahtjev provode sljedeće javnobilježničke radnje:

  • daju javnobilježničku ovjeru (razni ugovori, akti o prijenosu prava, oporuke) i javnobilježničku potvrdu (preslike, potpisi, ispisi itd.);
  • rješavaju pitanja nasljeđivanja;
  • izdaju potvrde o pripremi javnobilježničkih isprava koje treba izvršiti u Estoniji na temelju članka 60. ili Priloga II. Uredbi (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (SL L 351, 20.12.2012., str. 1.);
  • izdaju potvrde o pravnoj snazi javnobilježničkih isprava u Estoniji na temelju članka 59. stavka 1. i Priloga II. Uredbi (EU) br. 650/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi Europske potvrde o nasljeđivanju (SL L 201, 27.7.2012., str. 107.) i izdaju potvrde o pripremi javnobilježničkih isprava koje se izvršavaju u Estoniji, na temelju članka 60. stavka 2. i Priloga II.;
  • izdaju izvatke o pripremi javnobilježničkih isprava koje treba izvršiti u Estoniji na temelju članka 48. stavka 3. i priloga III. i IV. Uredbi Vijeća (EZ) br. 4/2009 o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju sudskih odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obvezu uzdržavanja (SL L 7, 10.1.2009., str. 1.);
  • proglašavaju nevažećima isprave o odobrenju u skladu sa Zakonom o javnom bilježništvu;
  • proglašavaju izvršivima ugovore sklopljene putem branitelja koji djeluju u svojstvu izmiritelja ili putem drugog javnog bilježnika;
  • izdaju potvrde (apostile);
  • na zahtjev pravnih osoba, podnose svoje godišnje financijske izvještaje sudu koji vodi registar;
  • potvrđuju brakove i razvode te pripremaju upise činjenica sklapanja braka i razvoda u matičnu knjigu vjenčanih;
  • prihvaćaju novčane pologe, pologe vrijednosnih papira i dokumenata;
  • omogućavaju pristup podacima upisanima u zemljišne knjige ili registarsku službu ili dokumentu koji se vodi u registru;
  • podnose obavijesti i zahtjeve gospodarskim upravnim tijelima na zahtjev poduzeća, primaju dokumente ili druge podatke od gospodarskih upravnih tijela i dostavljaju poduzeću upravni akt;
  • unose podatke u registar na zahtjev poduzeća;
  • na zahtjev pravne osobe ili povjerenika dostavljaju informacije o stvarnom vlasniku.

Klijent mora za te transakcije javnom bilježniku platiti pristojbu propisanu zakonom.

Javni bilježnici mogu nuditi sljedeće službene usluge:

  • pravno savjetovanje izvan postupka potvrđivanja;
  • savjetovanje o poreznom zakonu i inozemnim zakonima, neovisno o tome je li to dio postupka potvrđivanja;
  • mirenje u skladu sa Zakonom o mirenju;
  • usluge arbitra na temelju Zakonika o parničnom postupku;
  • provođenje dražbi, glasovanja, lutrija i izvlačenja ždrijeba te provjera rezultata;
  • vođenje postupka davanja prisege i potvrđivanje vjerodostojnosti ovjerenih potvrda;
  • prosljeđivanje predstavki i obavijesti koje se ne odnose na službene dužnosti te izdavanje potvrda o prosljeđivanju ili nemogućnosti prosljeđivanja takvih predstavki i/ili obavijesti;
  • pružanje usluga osobe za kontakt;
  • prihvaćanje novčanih pologa – osim gotovine – obveznica, dokumenata i drugih predmeta ako to nije javnobilježnički akt ili službena dužnost koja proizlazi iz javnobilježničkog akta;
  • odgovaranje na zahtjev za objašnjenje koji je dostavilo poduzeće.

Informacije o službenim uslugama koje pružaju javni bilježnici mogu se pronaći na internetskim stranicama Javnobilježničke komore. Pristojbe za javnobilježničke usluge dogovaraju su između klijenta i javnog bilježnika prije pružanja usluge.

Ostale pravne struke

Sudski izvršitelji

U Estoniji, to je slobodna pravna struka: sudski izvršitelji djeluju u svoje ime i odgovorni su za vlastite postupke. Sudski izvršitelj mora biti nepristran i odgovoran u izvršavanju svojih obveza. Službene aktivnosti sudskih izvršitelja regulirane su Zakonom o sudskim izvršiteljima.

Komora sudskih izvršitelja i stečajnih upravitelja (dalje u tekstu „Komora”), zajedničko strukovno udruženje sudskih izvršitelja i stečajnih upravitelja, djeluje od siječnja 2010. Službene aktivnosti sudskih izvršitelja, njihov nadzor, disciplinska odgovornost i aktivnosti strukovnog udruženja regulirani su Zakonom o sudskim izvršiteljima. Uloga Komore sastoji se u razvoju i promicanju slobodne pravne struke, uključujući razvoj i praćenje usklađenosti s dobrom službenom i stručnom praksom, sastavljanju preporuka za usklađivanje profesionalnih aktivnosti, organiziranju osposobljavanja, razvijanju informacijskih sustava itd. Komora ima i sud časti. Dodatne informacije o aktivnostima Komore dostupne su na njezinim internetskim stranicama.

Stručne obveze sudskih izvršitelja su:

  1. provođenje postupaka izvršenja u skladu sa Zakonom o postupku izvršenja;
  2. dostavljanje dokumenata u skladu s postupovnim kodeksom;
  3. popisivanje imovine i upravljanje imovinom u skladu sa Zakonom o nasljeđivanju;
  4. provođenje dražbe, u slučajevima propisanima zakonom i u skladu sa zakonom propisanim postupkom, na zahtjev suda ili upravnog tijela izvan ovršnog postupka;
  5. djelovanje u svojstvu posrednika u pogledu uzdržavanja iz strane države, na temelju Zakona o obiteljskim davanjima.

Naknada sudskih izvršitelja za provođenje tih službenih dužnosti utvrđena je u Zakonu o sudskim izvršiteljima.

Na zahtjev osobe, sudski izvršitelj može kao profesionalne usluge obavljati sljedeće:

  1. provoditi dražbe pokretnina i nekretnina;
  2. vršiti dostavu dokumenata;
  3. davati pravne savjete i sastavljati pravne dokumente ako njegovo obrazovanje odgovara odredbama članka 47. stavka 1. točke 1. Zakona o sudovima;
  4. pružati usluge utvrđivanja pravne činjenice izvan sudskog postupka;
  5. djelovati kao izmiritelj u skladu sa Zakonom o mirenju;
  6. djelovati kao arbitar na temelju Zakona o parničnom postupku.

Sudski izvršitelji imaju pravo odbiti pružanje profesionalne usluge.

Uvjeti pružanja profesionalnih usluga i postupak za naknadu dogovaraju se u pisanom obliku s podnositeljem zahtjeva za uslugu prije pružanja usluge. Dogovoreni uvjeti i naknada moraju biti u skladu s dobrom profesionalnom praksom.

Pri pružanju profesionalnih usluga sudski izvršitelji ne smiju ostvarivati prava koja su zakonom dodijeljena sudskim izvršiteljima za obavljanje njihovih profesionalnih dužnosti ili koja proizlaze iz njihove dužnosti.

Informacije o uslugama sudskih izvršitelja mogu se pronaći na internetskim stranicama Komore.

Državni nadzor službenih dužnosti sudskih izvršitelja provode Ministarstvo pravosuđa i Komora.

Sudski izvršitelji odgovorni su za nepravedno prouzročenu štetu tijekom obavljanja svojih profesionalnih aktivnosti, uključujući ako je štetu prouzročio zaposlenik njihova ureda. Ako se zahtjevi za naknadu štete koju je prouzročio profesionalni čin sudskog izvršitelja ne mogu namiriti iz imovine sudskog izvršitelja ili bilo koje druge osobe odgovorne za štetu ili ako se takvi zahtjevi ne mogu u cijelosti namiriti, za prouzročenu štetu odgovorna je Komora. Država snosi krajnju odgovornost za radnje sudskih izvršitelja. Komora i država imaju pravo na podnošenje pravnog lijeka protiv osobe odgovorne za štetu; država ima i pravo na podnošenje pravnog lijeka protiv Komore.

Stečajni upravitelji

Stečajni upravitelj je osoba koju imenuje sud, a koja na temelju svoje uloge izvršava transakcije i ostale radnje u vezi sa stečajnom masom i predstavlja dužnika na sudu u sporovima koji se odnose na stečajnu masu. Glavna obveza stečajnog upravitelja jest braniti prava i interese svih vjerovnika i dužnika te osigurati zakonit, brz i financijski prihvatljiv stečajni postupak. Stečajni upravitelj izvršava svoje dužnosti osobno. Stečajni upravitelji mogu biti: fizičke osobe koje je Komora ovlastila da djeluju kao stečajni upravitelji, odvjetnici, ovlašteni revizori i sudski izvršitelji. Komora vodi popis stečajnih upravitelja. Popis obuhvaća podatke o svim osobama koje imaju pravo djelovati u svojstvu stečajnih upravitelja, a javnost može pristupiti popisu na internetskim stanicama Komore. Stečajni upravitelj naveden na popisu mora osigurati točnost unesenih podataka.

Glavne zadaće stečajnog upravitelja su:

  1. utvrđivanje potraživanja vjerovnika, upravljanje stečajnom masom, organiziranje formiranja i prodaje mase i zadovoljenje potraživanja vjerovnika izvan mase;
  2. utvrđivanje razloga i datuma nelikvidnosti dužnika;
  3. prema potrebi osiguravanje nastavka poslovanja dužnika;
  4. prema potrebi provođenje stečaja dužnika ako je dužnik pravna osoba;
  5. pružanje informacija vjerovnicima i dužniku u slučajevima propisanima zakonom;
  6. izvješćivanje o svojim aktivnostima i pružanje informacija o stečajnom postupku sudu, nadzornom službeniku i stečajnom odboru.

Upravni nadzor aktivnosti stečajnih upravitelja provodi Ministarstvo pravosuđa na temelju pritužbi ili drugih podataka koji su mu poslani u vezi sa stečajnim upraviteljem, zbog kojih se smatra da stečajni upravitelj nije ispunio svoje obveze. Kada nadzire aktivnosti stečajnog upravitelja, Ministarstvo pravosuđa ima pravo provjeravati prikladnost i zakonitost profesionalnih aktivnosti stečajnih upravitelja. Ministar pravosuđa može poduzeti disciplinske mjere protiv stečajnog upravitelja koji ne ispuni obveze koje proizlaze iz pravnih akata koji utvrđuju profesionalne aktivnosti stečajnih upravitelja. Ministar pravosuđa ne smije poduzimati disciplinske mjere protiv odvjetnika koji djeluju u svojstvu stečajnih upravitelja. No ministar ima pravo pokretati postupke pred Sudom časti Odvjetničke komore.

Uz upravni nadzor, aktivnosti stečajnih upravitelja nadzire i stečajni odbor, opća skupština vjerovnika, sud i Komora u svojem području nadležnosti.

Druge poveznice

Ministarstvo pravosuđa

Neprofitna organizacija Udruženje odvjetnika

Ured za pravnu pomoć

Estonska odvjetnička komora

Državno odvjetništvo

Javnobilježnička komora

Komora sudskih izvršitelja i stečajnih upravitelja

Posljednji put ažurirano: 25/02/2022

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.