Roditeljska odgovornost – skrbništvo nad djecom i prava na kontakt

1 Što u praktičnom smislu znači pravni pojam „roditeljska odgovornost”? Koja su prava i obveze nositelja roditeljske odgovornosti?

Pojmom su obuhvaćene sve dužnosti i obveze roditelja prema maloljetniku, u skladu s malteškim Građanskim zakonikom, poglavljem 16. Zakona Malte. Pojmom „roditeljska odgovornost”, koji se u malteškom zakonodavstvu naziva „roditeljska prava”, obuhvaćeni su skrbništvo i kontakt, odluke o pitanjima kao što su mjesto boravka, putovanja, obveze uzdržavanja, obrazovanje, važnije odluke koje se odnose na zdravlje i upravljanje imovinom koja pripada djeci.

2 Tko u pravilu ima roditeljsku odgovornost nad djetetom?

Biološki roditelj ili, u slučaju posvojenja, posvojitelji nakon dovršetka postupaka posvojenja. Nadalje, samohrana majka ima roditeljsku odgovornost, osim ako otac registrira rođenje zajedno s djetetovom majkom.

3 Ako roditelji nisu sposobni ili ne žele snositi roditeljsku odgovornost nad svojom djecom, može li se umjesto njih odrediti neka druga osoba?

Kad se u pogledu djeteta izda nalog za skrb ili sudski nalog, za skrb i skrbništvo nadležan je ministar u skladu sa Zakonom o djeci i mladima (nalozi za skrb), poglavljem 285. Zakona Malte.

4 Ako se roditelji razvedu ili prekinu odnos, kako se rješava pitanje roditeljske odgovornosti u budućnosti?

U slučaju razvoda ili rastave određuje se sudskom odlukom ili se dogovara u postupku mirenja. Može se odrediti i pravno obvezujućom izvršnom ispravom koju stranke potpisuju u prisutnosti javnog bilježnika.

5 Ako roditelji postignu dogovor po pitanju roditeljske odgovornosti, koje se formalnosti moraju poštovati kako bi taj sporazum postao pravno obvezujući?

Ako se takav sporazum sklapa izvan postupka za rastavu, mora se ratificirati na sudu i dostaviti u javni registar kako bi bio pravno obvezujući. S druge strane, ako se sporazum o roditeljskoj odgovornosti sklapa tijekom postupka za rastavu ili razvod, podnosi se sudu pred kojim se vodi postupak te se donosi sudska odluka kojom se odobrava ili ne odobrava taj sporazum.

6 Ako roditelji ne mogu postići dogovor po pitanju roditeljske odgovornosti, koja je alternativa rješavanju spora a da se izbjegne izlazak pred sud?

Drugi je način u tim slučajevima postupak mirenja. Ako roditelji ne postignu sporazum ni tijekom tog postupka, postupak se pokreće pred Građanskim sudom (Obiteljskim odjelom).

7 Ako roditelji izađu pred sud, o kojim pitanjima u vezi s djetetom može odlučivati sudac?

Sudac može odlučiti o svim važnijim odlukama koje se smatraju relevantnima za dobrobit djeteta, na primjer, o boravištu djeteta, o tome koji će roditelj imati skrbništvo, o pravima na posjet i kontakt te o obvezi plaćanja uzdržavanja za dijete.

8 Ako sud odluči da jedan roditelj treba imati isključivu skrb nad djetetom, znači li to da on ili ona može odlučivati o svim pitanjima u vezi s djetetom a da se prethodno ne savjetuje s drugim roditeljem?

Sud rijetko dodjeljuje potpunu skrb i skrbništvo jednom roditelju, ali to ovisi o svakom pojedinom slučaju. Uzimajući to u obzir, ako sud dodijeli potpunu skrb i skrbništvo jednom roditelju, o nekim se pitanjima i dalje treba raspraviti uz pristanak drugog roditelja, posebno o pitanjima koja se odnose na kontakt s maloljetnikom i njegovo odvođenje u treću zemlju, što bi izravno uključivalo prava na kontakt roditelja koji nema skrbništvo.

9 Ako sud odluči da roditelji trebaju imati zajedničku skrb nad djetetom, što to znači u praksi?

To znači da oba roditelja raspravljaju i donose odluke u pogledu djeteta zajednički. To ne bi uključivalo svakodnevne aktivnosti, nego samo važnije odluke koje uključuju pitanja mjesta boravišta, obrazovanja i zdravlja. U članku 136. stavku 3. Građanskog zakonika upućuje se na postupke izvanrednog upravljanja, pri čemu je za njih potreban pristanak obaju roditelja.

10 Kojem se sudu ili tijelu trebam obratiti ako želim podnijeti zahtjev za roditeljsku odgovornost? Koje se formalnosti moraju poštovati? Koje dokumente trebam priložiti zahtjevu?

Ako mirenje nije bilo uspješno, zahtjev se podnosi Građanskom sudu (Obiteljskom odjelu). Ne postoji službeni popis potrebnih dokumenata te se, stoga, zahtjevu mogu priložiti svi relevantni dokumenti i potvrde, posebno oni kojima se dokazuju roditeljska prava, uključujući sve sporazume o skrbi i skrbništvu ili donesene odluke.

11 Koji se postupak primjenjuje u takvim slučajevima? Postoji li hitni postupak?

Saslušanje o zahtjevu određuje se za određeni datum. Tijekom rasprave o predmetu sudac saslušava stranke i druge svjedoke koje su stranke pozvale. Sud može imenovati i socijalne radnike i psihologe radi sastavljanja izvješća o djetetu, ako smatra da je to potrebno. Izvješće sastavljaju stručnjaci koje je sud imenovao nakon savjetovanja s roditeljima, djetetom i drugim stručnjacima koji su nekako povezani s predmetom. Hitni postupci pokreću se ako stranka koja podnosi zahtjev navede dostatne valjane razloge za žurnost. Ako je to u interesu maloljetnika, donosi se privremena odluka o pitanju za koje je potrebna žurnost, kao što su sprječavanje odlaska, skrb i skrbništvo itd.

12 Mogu li dobiti pravnu pomoć za pokrivanje troškova postupka?

Da, može se zatražiti pravna pomoć, no podnositelj zahtjeva mora proći provjeru imovinskog stanja u skladu s trećom knjigom glavom X. Zakonika o organizaciji i parničnom postupku ( poglavlje 12. Zakona Malte). Dodatni podaci o pravnoj pomoći nalaze se u dijelu o pravnoj pomoći.

13 Je li moguće uložiti žalbu protiv odluke o roditeljskoj odgovornosti?

Žalba se može podnijeti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog materijalnog prava, odnosno, na primjer, ako jednoj stranci nije dano pravo na pozivanje svjedoka, a da pritom sud nije dao valjan razlog. U tim slučajevima žalba se može podnijeti Žalbenom sudu.

14 U određenim slučajevima potrebno je obratiti se sudu kako bi se zatražilo izvršenje odluke o roditeljskoj odgovornosti. Kojem se sudu trebam obratiti u takvim slučajevima i koji se postupak primjenjuje?

Odluka Građanskog suda (Obiteljskog odjela) automatski je izvršna, no ako jedan od roditelja ne poštuje tu odluku, roditelj kojem su ograničena roditeljska prava može podnijeti prijavu policiji koja će zatim pokrenuti kazneni postupak pred Magistratskim sudom kako bi se odluka izvršila i izrekla novčana kazna (multa) i/ili kazna zatvora. Nadalje, Građanskom sudu (Obiteljskom odjelu) može se podnijeti zahtjev kojim se traži izmjena sudske odluke.

15 Što trebam učiniti kako bi se u ovoj državi članici priznala i izvršila odluka o roditeljskoj odgovornosti koju je donio sud u drugoj državi članici?

Potrebno je primijeniti postupak koji je utvrđen u Uredbi (EZ) br. 2201/2003 o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću (Bruxelles II.a), odnosno nadležni sudac ispunjava potvrdu koja se zajedno s presudom suda i zahtjevom za priznavanje i izvršenje te odluke dostavlja Građanskom sudu (Obiteljskom odjelu). Moraju se navesti sve adrese za potrebe dostavljanja obavijesti. Svi se dokumenti trebaju prevesti na malteški ili engleski.

16 Kojem se sudu u ovoj državi članici trebam obratiti kako bih podnio prigovor na priznanje odluke o roditeljskoj odgovornosti koju je donio sud u drugoj državi članici? Koji se postupak u takvim slučajevima primjenjuje?

Prigovor se može podnijeti istom sudu i u odnosu na odluke za koje je podnesen zahtjev za izvršenje i priznavanje. Prigovor treba sadržavati razloge zbog kojih bi trebalo uskratiti priznavanje i izvršenje te se to čini u odgovoru na zahtjev.

17 Koje se pravo primjenjuje u postupku o roditeljskoj odgovornosti ako dijete ili stranke ne žive u ovoj državi članici ili su različitih nacionalnosti?

Mjerodavno je pravo Uredba Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenoga 2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću, kojom se stavlja izvan snage Uredba (EZ) br. 1347/2000.

Ova je internetska stranica dio portala Vaša Europa.

Važno nam je vaše mišljenje o korisnosti pruženih informacija.