- 1 Moram li se obratiti sudu ili postoji i druga mogućnost?
- 2 Postoji li vremensko ograničenje za pokretanje sudskog spora?
- 3 Trebam li se obratiti sudu u ovoj državi članici?
- 4 Ako je tako, kojem bih se točno sudu morao obratiti u ovoj državi članici s obzirom na to gdje ja živim i gdje druga stranka živi, odnosno s obzirom na druge aspekte mog predmeta?
- 5 Kojem bih se točno sudu trebao obratiti u ovoj državi članici s obzirom na prirodu mog predmeta i vrijednost spora?
- 6 Mogu li sam pokrenuti sudski postupak ili to moram učiniti putem posrednika, primjerice odvjetnika?
- 7 Kome točno podnosim zahtjev za pokretanje spora: prijamnom uredu ili uredu sudskog službenika ili nekoj drugoj službi?
- 8 Na kojem jeziku mogu podnijeti zahtjev? Mogu li to učiniti usmeno ili zahtjev mora biti u pisanom obliku? Mogu li zahtjev poslati faksom ili elektroničkom poštom?
- 9 Postoje li posebni obrasci za pokretanje postupaka, a ako ne, kako moram izložiti predmet? Je li potrebno uvrstiti neke elemente u spis?
- 10 Hoću li morati platiti sudske troškove? Ako hoću, kada? Hoću li morati plaćati odvjetnika od samog podnošenja zahtjeva?
- 11 Mogu li zatražiti pravnu pomoć?
- 12 Kada se smatra da je moj postupak službeno pokrenut? Hoće li mi nadležna tijela dati neke povratne informacije o tome je li moj predmet pravilno izložen?
- 13 Hoću li dobiti detaljne informacije o rasporedu sljedećih događaja (poput roka u kojem moram uložiti dokument za obranu)?
Pronađi podatke po području
- Belgijabe
- Bugarskabg
- Češkacz
- Danskadk
- Njemačkade
- Estonijaee
- Irskaie
- Grčkael
- Španjolskaes
- Francuskafr
- Hrvatskahr
- Italijait
- Ciparcy
- Latvijalv
- Litvalt
- Luksemburglu
- Mađarskahu
- Maltamt
- Nizozemskanl
- Austrijaat
- Poljskapl
- Portugalpt
- Rumunjskaro
- Slovenijasi
- Slovačkask
- Finskafi
- Švedskase
- Ujedinjena Kraljevinauk
1 Moram li se obratiti sudu ili postoji i druga mogućnost?
Prije pokretanja postupka pred sudom preporučuje se posegnuti za „alternativnim rješavanjem sporova”.
2 Postoji li vremensko ograničenje za pokretanje sudskog spora?
Rokovi zastare razlikuju se od slučaja do slučaja. To bi pitanje trebao pojasniti pravni savjetnik.
3 Trebam li se obratiti sudu u ovoj državi članici?
Vidjeti „Sud koje države je nadležan?”.
4 Ako je tako, kojem bih se točno sudu morao obratiti u ovoj državi članici s obzirom na to gdje ja živim i gdje druga stranka živi, odnosno s obzirom na druge aspekte mog predmeta?
Vidjeti „Sud koje države je nadležan? – Austrija”.
5 Kojem bih se točno sudu trebao obratiti u ovoj državi članici s obzirom na prirodu mog predmeta i vrijednost spora?
Vidjeti „Sud koje države je nadležan? – Austrija”.
6 Mogu li sam pokrenuti sudski postupak ili to moram učiniti putem posrednika, primjerice odvjetnika?
U građanskim i trgovačkim predmetima, koji se moraju rješavati sudskim putem, tužbe uložene na okružnim sudovima (Bezirksgerichte), koji su u pravilu nadležni za sporove vrijednosti do 15 000 EUR, mora potpisati odvjetnik ako vrijednost predmeta spora premašuje 5 000 EUR. Obveza da stranke zastupa odvjetnik ne primjenjuje se na predmete koji se pokreću pred okružnim sudovima bez obzira na vrijednost predmeta spora (odnosno čak i ako premašuje 15 000 EUR); takvi predmeti uključuju sporove među bračnim drugovima, registriranim partnerima i članovima obitelji, sporove oko međa, sporove zbog smetanja posjeda, sporove koji proizlaze iz ugovora o najmu i korištenju nekretnina, sporove iz ugovornih odnosa među brodarima, vozačima, stanodavcima i njihovim naručiteljima, putnicima i gostima te sporove u vezi sa stokom.
Iz te obveze zastupanja izuzeti su i zahtjevi u izvanparničnom postupku (deklaratorni postupci u okviru građanskog prava koji su fleksibilniji i neformalniji od parničnog postupka u skladu sa Zakonom o parničnom postupku – Zivilprozessordnung, ZPO), osobito izvanparnični postupci između registriranih partnera ili u vezi s pravima djeteta, pravima odraslih osoba bez pravne sposobnosti, pitanja nasljedstva, zemljišnih knjiga i registra trgovačkih društava, nespornih prava posjeda itd.
Ako ne postoji obveza zastupanja pred okružnim sudovima, svaka osoba može sama pred sudom u pisanom obliku uložiti tužbu ili zahtjev za pokretanje postupka.
U građanskim i trgovačkim postupcima koji se pokreću pred sudovima, tužbe podnesene pokrajinskim sudom (Landesgerichte) obično mora potpisati odvjetnik. Na pokrajinskim sudovima ulažu se sve tužbe za koje nisu nadležni okružni sudovi te posebno, neovisno o vrijednosti spora, sporovi koji proizlaze iz zaštite industrijskog vlasništva, nepoštenog tržišnog natjecanja te tužbe radi zabrane koje ulažu udruge za zaštitu potrošača.
Iz obveze zastupanja izuzeti su svi zahtjevi koji se rješavaju u radnopravnim i socijalnopravnim postupcima (postupci prema Zakonu o radnim i socijalnim sudovima – ASGG) pred pokrajinskim sudovima. To se naročito odnosi na sve zahtjeve zaposlenika protiv poslodavaca koji proizlaze iz radnog odnosa.
7 Kome točno podnosim zahtjev za pokretanje spora: prijamnom uredu ili uredu sudskog službenika ili nekoj drugoj službi?
Pisanu tužbu potrebno je poslati na poštansku adresu suda. Ako jedna od stranaka želi osobno podnijeti tužbu, mora je predati na prijemnom šalteru suda ili ostaviti u za to predviđenom poštanskom sandučiću suda.
Ako ne postoji obveza zastupanja po odvjetniku i stranka nema odvjetnika, tužba se može izjaviti u zapisnik u vrijeme rada sa strankama (Amtstag, obično jednom tjedno) na okružnom sudu koji je nadležan za predmet ili na okružnom sudu na čijem području nadležnosti stranka ima boravište.
8 Na kojem jeziku mogu podnijeti zahtjev? Mogu li to učiniti usmeno ili zahtjev mora biti u pisanom obliku? Mogu li zahtjev poslati faksom ili elektroničkom poštom?
Njemački jezik službeni je jezik na svim sudovima. Na nekim sudovima dopušteni su još i gradišćanskohrvatski, mađarski odnosno slovenski kao službeni jezici jezičnih manjina.
Tužbu ili zahtjev za pokretanje postupka potrebno je dostaviti u pisanom obliku uz vlastoručni potpis. Ako ne postoji obveza zastupanja po odvjetniku i stranka nema odvjetnika, tužba se može i izjaviti u zapisnik nadležnog okružnog suda, kako je objašnjeno u odgovoru na 7. pitanje. Tužbe se mogu podnositi elektroničkim putem u zatvorenom sustavu elektroničke pravosudne platforme (ERV) za koji je potrebna prijava (koja je zbog troškova isplativa samo ako se podnosi veliki broj tužbi pred austrijskim sudovima). Tužbe se ne mogu podnositi putem elektroničke pošte i ne mogu se nakon roka izmijeniti. Tužbe podnesene putem telefaksa također ne zadovoljavaju zahtjeve Zakona o parničnom postupku. No ako se tužba podnese putem telefaksa, njezin se izvornik može predati i kasnije i pritom se smatra da je podnesena u roku.
Od početka 2013., podnesci i prilozi mogu se podnositi sudovima i javnom tužiteljstvu putem interneta uz upotrebu funkcije građanske iskaznice (Bürgerkarte) (čip kartica ili potpis mobilnim telefonom) i elektroničkih obrazaca koji su dostupni na stranicama Saveznog ministarstva pravosuđa (Elektronische Eingaben an Gerichte und Staatsanwaltschaften).
9 Postoje li posebni obrasci za pokretanje postupaka, a ako ne, kako moram izložiti predmet? Je li potrebno uvrstiti neke elemente u spis?
Obvezna je upotreba samo obrazaca za zahtjeve za izdavanje uvjetnog platnog naloga (Mahnklagen). Sva novčana potraživanja u iznosu do 75 000 EUR obvezno se podnose kao zahtjev za izdavanje platnog naloga (Mahnverfahren). Odgovarajući obrasci mogu se dobiti na sudu ili ispisivanjem s internetskih stranica Saveznog ministarstva pravosuđa. Odgovarajući obrasci mogu se dobiti na sudu ili ispisivanjem s internetskih stranica Saveznog ministarstva pravosuđa.
Dostupni su obrasci za sudski raskid ugovora o najmu stana ili jednog odnosno više poslovnih prostora koji se mogu slobodno upotrijebiti.
Svakoj tužbi mogu se u načelu priložiti sve isprave koje mogu poslužiti kao dokaz (prilažu se u jednakom broju primjeraka kao i sama tužba; vidjeti pitanje 12.). Sporazumi o određivanju sudske nadležnosti ili nadležnosti domaćih sudova mogu se priložiti tužbi u pisanom obliku. To vrijedi i za pisane sporazume o mjestu izvršenja ugovora ako se tužitelj želi osloniti na tu sudsku nadležnost kao i za druga posebna činjenična stanja u pogledu sudske nadležnosti odnosno posebne vrste postupaka (npr. postupak za naplatu mjenice).
10 Hoću li morati platiti sudske troškove? Ako hoću, kada? Hoću li morati plaćati odvjetnika od samog podnošenja zahtjeva?
Za podnošenje privatne tužbe na sudu plaćaju se sudske pristojbe koje su određene za pokrivanje ukupnih troškova pokretanja prvostupanjskog postupka. Njihov iznos obično se određuje prema vrijednosti spora. One se plaćaju kad se pokrene sudski postupak i to se najbolje može učiniti odobravanjem odbitka predmetnog iznosa (npr. tako da se kao svrha plaćanja upiše „plaćanje pristojbe” uz navođenje IBAN oznake te, za međunarodna plaćanja, BIC oznake) na prvoj stranici zahtjeva.
Načini plaćanja honorara odvjetnika ovise o pojedinačnom dogovoru; to vrijedi i za njihov iznos (ako nije dogovorena naknada u skladu sa Zakonom o odvjetničkim tarifama (Rechtsanwaltstarifgesetz) ili „Općim kriterijima za određivanje honorara” (Allgemeine Honorar-Kriterien)). Naknada od protustranke može se obično zatražiti tek nakon pravomoćnog dovršetka postupka ovisno o rezultatu postupka.
11 Mogu li zatražiti pravnu pomoć?
Pomoć u postupku osigurava se osobama kojima bi vođenje konkretnog postupka ugrozilo potrebne prihode. Zahtjev za pomoć u postupku može se dostaviti usmeno ili u pisanom obliku sudu pred kojim će se postupak voditi ili bi se trebao voditi. Ako se sjedište tog suda nalazi izvan područja nadležnosti okružnog suda s obzirom na mjesto stanovanja ili boravka, zahtjev se može izjaviti u zapisnik okružnog suda s obzirom na mjesto boravka.
U slučaju financijskih ili sadržajnih okolnosti pomoć u postupku može se zatražiti već prije ulaganja tužbe, i to za ulaganje tužbe i/ili cijeli daljnji postupak.
Dodatne informacije o pravnoj pomoći nalaze se na stranicama Saveznog ministarstva pravosuđa u odjeljku Service (korisnička podrška). Ondje se nalazi i obrazac zahtjeva koji se može preuzeti i koji sadržava dodatne važne informacije i upute.
12 Kada se smatra da je moj postupak službeno pokrenut? Hoće li mi nadležna tijela dati neke povratne informacije o tome je li moj predmet pravilno izložen?
Nakon što je zaprimi sud koji je (barem teoretski) nadležan, tužba se smatra pokrenutom. Propisno je podnesena ako ne postoje razlozi da je sud odmah vrati ili zatraži ispravljanje (dakle, ako se čini da se s njom može dalje postupati u skladu s poslovnikom). Pisanu tužbu treba dostaviti u onoliko primjeraka koliko ima stranaka u postupku (jedan primjerak za sud i jedan za svaku protustranku). Ako se ustanovi nedostatak u formalnom ili sadržajnom smislu, može se očekivati da sud izda upute za ispravljanje podneska u kojima se upućuje i na posljedice izostanka pravovremenog ispravka. Potvrda primitka izdaje se samo na zahtjev, s izuzetkom podnošenja tužbe putem sustava ERV koji automatski generira potvrdu.
13 Hoću li dobiti detaljne informacije o rasporedu sljedećih događaja (poput roka u kojem moram uložiti dokument za obranu)?
U postupku za platni nalog (Mahnverfahren) obrazac već sadržava zahtjev za pravomoćno izdavanje naloga za plaćanje. Tužitelj stoga automatski dobiva pravomoćni otpravak naloga za plaćanje ( ovršnu ispravu, Exekutionstitel) ili presliku odnosno obavijest o pravovremenom prigovoru druge stranke, uglavnom povezanu s pozivom na usmenu raspravu (pokretanje redovnog postupka). Za rok za pozivanje stranaka u postupku pred okružnim sudom ne postoji donja granica, dok u sudskim postupcima pred pokrajinskim sudom ona iznosi najmanje tri tjedna.
U postupku o sudskom raskidu ugovora o najmu stana ili poslovnih prostora uručenje pravomoćnog otpravka raskida potrebno je posebno zatražiti. Ako osoba kojoj je pravovremeno otkazan ugovor (u roku od četiri tjedna) uloži prigovor, osobu koja otkazuje ugovor o tome se obavješćuje po službenoj dužnosti (uglavnom je povezano s pozivom na usmenu raspravu).
S izuzetkom posebnih vrsta postupaka (kao što su postupak za platni nalog, postupak naplate mjenice i postupak za raskid ugovora s najmoprimcem), nakon ulaganja tužbe (i mogućeg ispravljanja podneska), u predmetima o kojima odlučuje nadležni okružni sud, obično sud po službenoj dužnosti tuženiku dostavlja tužbu zajedno s pozivom na usmenu raspravu te se istovremeno i tužitelja poziva na usmenu raspravu. U predmetima o kojima odlučuje pokrajinski sud, sud tuženiku uz tužbu dostavlja i zahtjev za pisani odgovor na tužbu (uz naznaku da ga mora potpisati njegov odvjetnik). Ako tuženik ne dostavi na vrijeme odgovor na tužbu, na zahtjev tužitelja donosi se presuda zbog ogluhe, u suprotnom se postupak obustavlja. U slučaju pravovremenog odgovora na tužbu tužitelj dobiva presliku tog podneska, često povezanu s pozivom na usmenu raspravu.
Na pripremnom ročištu (prvi termin usmene rasprave) strankama se pojašnjava daljnji tijek postupka koji sud na kraju utvrđuje. Stranke su načelno obvezne biti osobno nazočne, osim ako je njihov pravni zastupnik dovoljno informiran o predmetu. Vrijeme i redoslijed postupaka uključeni su i u evidenciju postupaka, kao raspored predmeta. Primjerak evidencije postupaka dostavlja se strankama (ili njihovim predstavnicima). Stranke je potrebno obavijestiti o izmjenama rasporeda postupaka i po potrebi s njima raspraviti te izmjene.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.