- 1 Moram li se obratiti sudu ili postoji i druga mogućnost?
- 2 Postoji li vremensko ograničenje za pokretanje sudskog spora?
- 3 Trebam li se obratiti sudu u ovoj državi članici?
- 4 Ako je tako, kojem bih se točno sudu morao obratiti u ovoj državi članici s obzirom na to gdje ja živim i gdje druga stranka živi, odnosno s obzirom na druge aspekte mog predmeta?
- 5 Kojem bih se točno sudu trebao obratiti u ovoj državi članici s obzirom na prirodu mog predmeta i vrijednost spora?
- 6 Mogu li sam pokrenuti sudski postupak ili to moram učiniti putem posrednika, primjerice odvjetnika?
- 7 Kome točno podnosim zahtjev za pokretanje spora: prijamnom uredu ili uredu sudskog službenika ili nekoj drugoj službi?
- 8 Na kojem jeziku mogu podnijeti zahtjev? Mogu li to učiniti usmeno ili zahtjev mora biti u pisanom obliku? Mogu li zahtjev poslati faksom ili elektroničkom poštom?
- 9 Postoje li posebni obrasci za pokretanje postupaka, a ako ne, kako moram izložiti predmet? Je li potrebno uvrstiti neke elemente u spis?
- 10 Hoću li morati platiti sudske troškove? Ako hoću, kada? Hoću li morati plaćati odvjetnika od samog podnošenja zahtjeva?
- 11 Mogu li zatražiti pravnu pomoć?
- 12 Kada se smatra da je moj postupak službeno pokrenut? Hoće li mi nadležna tijela dati neke povratne informacije o tome je li moj predmet pravilno izložen?
- 13 Hoću li dobiti detaljne informacije o rasporedu sljedećih događaja (poput roka u kojem moram uložiti dokument za obranu)?
Pronađi podatke po području
- Belgijabe
- Bugarskabg
- Češkacz
- Danskadk
- Njemačkade
- Estonijaee
- Irskaie
- Grčkael
- Španjolskaes
- Francuskafr
- Hrvatskahr
- Italijait
- Ciparcy
- Latvijalv
- Litvalt
- Luksemburglu
- Mađarskahu
- Maltamt
- Nizozemskanl
- Austrijaat
- Poljskapl
- Portugalpt
- Rumunjskaro
- Slovenijasi
- Slovačkask
- Finskafi
- Švedskase
- Ujedinjena Kraljevinauk
1 Moram li se obratiti sudu ili postoji i druga mogućnost?
Može biti prikladno upotrijebiti načine alternativnog rješavanja sporova. Vidjeti odgovarajuću temu.
2 Postoji li vremensko ograničenje za pokretanje sudskog spora?
Postoje različiti rokovi zastare za pokretanje sudskog postupka ovisno o predmetu. Pojedinosti o roku zastare za pokretanje sudskog postupka može dati pravni savjetnik ili služba za savjetovanje građana.
3 Trebam li se obratiti sudu u ovoj državi članici?
Vidjeti „Nadležni sudovi”.
4 Ako je tako, kojem bih se točno sudu morao obratiti u ovoj državi članici s obzirom na to gdje ja živim i gdje druga stranka živi, odnosno s obzirom na druge aspekte mog predmeta?
Vidjeti „Nadležni sudovi – Grčka”
5 Kojem bih se točno sudu trebao obratiti u ovoj državi članici s obzirom na prirodu mog predmeta i vrijednost spora?
Vidjeti „Nadležni sudovi – Grčka”
Postupak koji treba slijediti za podnošenje tužbe.
6 Mogu li sam pokrenuti sudski postupak ili to moram učiniti putem posrednika, primjerice odvjetnika?
Postupak mora pokrenuti odvjetnik, osim u sljedećim slučajevima: 1. postupci koji se pokreću pred okružnim građanskim sudom (Irinodikio), 2. privremene mjere i mjere osiguranja, 3. sprječavanje neposredne opasnosti (članak 94. stavak 2. Zakona o parničnom postupku) te 4. radni sporovi o kojima odlučuje jednočlani prvostupanjski sud (Monomelos Protodikio) ili okružni građanski sud (članak 665. stavak 1. Zakona o parničnom postupku). Stoga je, kao opće pravilo, potrebna prisutnost pravnog zastupnika. Postoje određeni postupci, npr. privremene mjere i mjere osiguranja, sporovi male vrijednosti, radni sporovi itd. u kojima dotična osoba može zastupati samu sebe.
7 Kome točno podnosim zahtjev za pokretanje spora: prijamnom uredu ili uredu sudskog službenika ili nekoj drugoj službi?
Za pokretanje sudskog postupka mora se podnijeti zahtjev tajništvu nadležnog suda. Za sastavljanje tužbenog zahtjeva potrebno se obratiti odvjetniku, koji će ga podnijeti tajništvu nadležnog suda.
8 Na kojem jeziku mogu podnijeti zahtjev? Mogu li to učiniti usmeno ili zahtjev mora biti u pisanom obliku? Mogu li zahtjev poslati faksom ili elektroničkom poštom?
(a) Zahtjev mora biti sastavljen isključivo na grčkom jeziku;
(b) kao opće pravilo, zahtjev se podnosi u pisanom obliku. Može se podnijeti usmeno okružnom građanskom sudu ako u mjestu sjedišta suda nema službeno imenovanih odvjetnika ili lokalnih nelicenciranih pravnih savjetnika (dikolavoi). U tom se slučaju sastavlja izvješće (članci 111. i 115. te članak 215. stavak 2. Zakona o parničnom postupku) i
(c) zahtjev se može podnijeti i elektroničkim putem, pod uvjetom da je potpisan naprednim elektroničkim potpisom (članak 117. stavak 2. i članak 119. stavak 4. Zakona o parničnom postupku; Predsjednička odluka br. 25/2012).
9 Postoje li posebni obrasci za pokretanje postupaka, a ako ne, kako moram izložiti predmet? Je li potrebno uvrstiti neke elemente u spis?
Ne postoje posebni obrasci za pokretanje postupaka. Spis uključuje tužbeni zahtjev, ako je to potrebno (nije obvezno za okružne građanske sudove i mjere osiguranja), te ako stranka u postupku podnosi pisane dokaze.
10 Hoću li morati platiti sudske troškove? Ako hoću, kada? Hoću li morati plaćati odvjetnika od samog podnošenja zahtjeva?
Sudske pristojbe plaćaju se kako slijedi: stranka u postupku trebala bi pokriti odgovarajuće troškove i pristojbe. Stoga bi tužitelj trebao platiti biljege, sudske biljege te naknade za različite fondove (npr. fond za odvjetničke naknade (TN), fond za odvjetničke naknade u Ateni (TPDA) itd.) koje se plaćaju nakon podnošenja tužbe. O tome kada i kako će odvjetnik biti plaćen dogovara se sa strankom u postupku.
11 Mogu li zatražiti pravnu pomoć?
Da, možete, u skladu s uvjetima iz članaka od 194. do 204. Zakona o parničnom postupku (ako bi plaćanje sudskih troškova ugrozilo egzistenciju dotične osobe i članova njezine obitelji). Potrebni su sljedeći dokumenti: 1. potvrda gradonačelnika ili predsjednika zajednice u kojoj tužitelj živi o njegovu profesionalnom, financijskom i obiteljskom statusu te 2. potvrda voditelja poreznog ureda u mjestu u kojem tužitelj živi o tome je li u posljednje tri godine podnio prijavu poreza na dohodak ili drugog izravnog poreza, kao i potvrda točnosti porezne prijave.
Daljnji koraci koje treba poduzeti u vezi s postupkom.
12 Kada se smatra da je moj postupak službeno pokrenut? Hoće li mi nadležna tijela dati neke povratne informacije o tome je li moj predmet pravilno izložen?
Smatra se da je postupak pokrenut kada je zahtjev za pokretanje postupka podnesen tajništvu suda kojem je upućen te je primjerak zahtjeva dostavljen tuženiku (članak 215. Zakona o parničnom postupku). Sastavljanje i podnošenje izvješća smatra se potvrdom da je postupak pokrenut. Nakon što je zahtjev podnesen nadležnom sudu sastavlja se akt o podnošenju te se utvrđuje datum ročišta kako bi tužitelj bio obaviješten o pojedinostima pokretanja postupka.
13 Hoću li dobiti detaljne informacije o rasporedu sljedećih događaja (poput roka u kojem moram uložiti dokument za obranu)?
Datum prvog ročišta u postupku utvrđuje tajništvo nadležnog suda, a stranka u postupku poziva se na svako daljnje zasjedanje suda ili u vezi sa svakom radnjom koja se poduzima u postupku. Svaka stranka u postupku ima pravo zahtijevati primjenu ubrzanog postupka. Smjernice daje i ovlašteni odvjetnik.
Konačno, u odnosu na sva pitanja, na drugostupanjskom sudu, tj. prizivnom sudu obvezna je prisutnost odvjetnika, čak i ako prisutnost pravnog zastupnika nije bila obvezna u tim postupcima (prvo pitanje) pred prethodno navedenim prvostupanjskim sudovima. Naravno, to se odnosi i na postupke koji se pokreću pred grčkim Vrhovnim građanskim i kaznenim sudom (Arios Pagos).
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.