

Pronađi podatke po području
U Portugalu se spor ne mora nužno riješiti na sudu. Postoje alternativni načini rješavanja sporova:
Ured za alternativno rješavanje sporova (Gabinete de Resolução Alternativa de Litígios, GRAL) podržava stvaranje takvih izvansudskih načina rješavanja sporova i njihovu primjenu u praksi.
Informacije o tome kako iskoristiti jedan od alternativnih načina rješavanja sporova dostupne su ovdje.
Da. U skladu sa zakonom, pravo obraćanja sudu mora se ostvariti u određenom roku, nakon kojeg se to pravo gubi.
- pravo na pobijanje pravnih radnji (članak 618. Građanskog zakonika)
- tužbe za poništenje prodaje neispravne robe (članak 917. Građanskog zakonika)
- tužbe za opoziv donacija (članak 976. Građanskog zakonika)
- pravo na raskid ugovora o najmu (članak 1085. Građanskog zakonika)
- tužbe za zadržavanje i povrat imovine (članak 1282. Građanskog zakonika)
- tužbe koje se odnose na povredu namjere sklapanja braka (članak 1595. Građanskog zakonika)
- tužbe za poništenje braka zbog nedostatka svjedoka (članak 1646. Građanskog zakonika)
- tužbe za osporavanje očinstva (članci 1842. i 1843. Građanskog zakonika)
- tužbe za proglašenje isključenja iz nasljedstva (članak 2036. Građanskog zakonika)
- tužbe za smanjenje darova čija je vrijednost veća od raspoloživog dijela ostavine (članak 2178. Građanskog zakonika)
- tužbe za postupanje u skladu s odredbama oporuke (članak 2248. Građanskog zakonika) i
- tužbe za poništenje oporuke ili njezinih odredaba (članak 2308. Građanskog zakonika).
Da. Portugalski sudovi imaju međunarodnu nadležnost u sljedećim slučajevima:
Opća pravila o međunarodnoj nadležnosti portugalskih sudova utvrđena su u člancima 59., 62., 63. i 94. Zakona o parničnom postupku (Código de Processo Civil, CPC).
Za detaljan odgovor na ovo pitanje vidjeti informativni članak na ovoj stranici pod naslovom „Sud koje države je nadležan?”.
Za detaljan odgovor na ovo pitanje vidjeti informativni članak na ovoj stranici pod naslovom „Sud koje države je nadležan?”.
U pravilu stranke mogu same pokrenuti postupak pred sudom.
U slučajevima navedenima u člancima 40. i 58. Zakona o parničnom postupku stranke mora obvezno zastupati odvjetnik.
U pravilu početni zahtjev podnosi se sudu elektronički u skladu s uvjetima iz Odluke br. 280/2013 od 26. kolovoza 2009. Elektronička obrada sudskih predmeta
U članku 144. stavku 7. Zakona o parničnom postupku predviđeni su slučajevi u kojima se zahtjevi mogu podnijeti sudu na jedan od sljedećih načina:
Jezik koji se upotrebljava u sudskim dokumentima je portugalski, u skladu s člankom 133. Zakona o parničnom postupku.
Strani državljani koje se mora saslušati na portugalskom sudu mogu se služiti drugim jezikom ako ne govore portugalski.
Oblik postupovnih dokumenata: općenito, postupovni dokumenti mogu biti formulirani usmeno ili u pisanom obliku. Odabrana metoda trebala bi najbolje odgovarati predviđenoj svrsi (članak 131. Zakona o parničnom postupku).
Načini podnošenja postupovnih dokumenata sudu: vidjeti odgovor na sedmo pitanje.
Da, postoje. Osim obrazaca utvrđenih u propisima Zajednice, u Portugalu postoje posebni obrasci za izvršne radnje koji se mogu preuzeti na portalu Citius.
Nacionalnim pravom predviđeno je da postupovni dokumenti mogu biti u skladu s predlošcima koje je odobrilo nadležno tijelo; međutim, obveznim se smatraju samo predlošci koji se odnose na dokumente sudske pisarnice (članak 131. Zakona o parničnom postupku).
Spis mora sadržavati sljedeće informacije:
(a) navesti sud i odjel na kojem se pokreće postupak i identificirati stranke te navesti njihova imena, prebivalište ili sjedište; kad je riječ o tužitelju (i, kad god je moguće, drugim strankama), potrebno je navesti i osobne identifikacijske brojeve i porezne brojeve, zanimanja i radna mjesta;
(b) navesti poslovnu adresu pravnog zastupnika;
(c) navesti vrstu zahtjeva;
(d) istaknuti nužne činjenice na temelju kojih se pokreće postupak i pravne razloge na kojima se temelji zahtjev;
(e) sastaviti zahtjev;
(f) prijaviti iznos potraživanja;
(g) odrediti službenika za izvršenje koji je odgovoran za izdavanje sudskog poziva ili pravnog zastupnika odgovornog za predstavljanje zahtjeva.
(a) navesti podatke za identifikaciju tužbe;
(b) iznijeti činjenične i pravne osnove za osporavanje tužbenog zahtjeva tužitelja;
(c) iznijeti nužne činjenice na temelju kojih se ulažu prigovori i
(d) dostaviti popis svjedoka i zatražiti druge oblike dokaza. Ako tuženik podnese protutužbu, a tužitelj odgovara na nju, tuženik ima pravo izmijeniti svoj izvorni zahtjev za izvođenje dokaza.
Da, u pravilu je potrebno platiti sudske pristojbe. Postupovni troškovi obuhvaćaju sudske pristojbe, sudske troškove i troškove stranaka.
Najrelevantnija pravila u pogledu postupovnih troškova u osnovi su utvrđena u člancima 145., 529., 530., 532. i 533. Zakona o parničnom postupku i u Pravilniku o postupovnim troškovima.
Sudske pristojbe plaćaju se u sljedećim fazama (članak 14. Pravilnika o postupovnim troškovima):
Predmeti u kojima je obvezno imenovanje pravnog zastupnika:
Predmeti u kojima nije obvezno imenovanje pravnog zastupnika:
Simulator sudskih pristojbi dostupan je ovdje.
Odvjetničke naknade uključene su u troškove stranke i snosi ih stranka koja je izgubila spor u skladu s člankom 533. Zakona o parničnom postupku.
Stranke koje imaju pravo na naknadu troškova sudu šalju detaljan opisni račun u skladu s uvjetima i rokovima iz članka 25. Pravilnika o postupovnim troškovima.
Da, možete ako ispunjavate uvjete za odobrenje pravne pomoći.
U Zakonu br. 34/2004 od 29. srpnja 2004., kojim je uređen pristup pravu i pravosuđu, navedeni su uvjeti za podnošenje zahtjeva za pravnu pomoć i relevantni mehanizmi.
Zahtjev za pravnu pomoć mora se podnijeti portugalskoj Službi za socijalnu sigurnost (Segurança Social).
Obrazac za podnošenje zahtjeva za pravnu pomoć, primjenjivi propisi i praktični vodič dostupni su ovdje.
Postupak se smatra službeno pokrenutim u trenutku kad se početni zahtjev smatra podnesenim kako slijedi:
(Članci 259. i 144. Zakona o parničnom postupku)
Sudska pisarnica odgovorna je za poduzimanje odgovarajućih koraka za pozivanje tuženika i obavješćivanje tužitelja o:
(Članci 226. i 575. Zakona o parničnom postupku)
Da. Stranke imaju pravo pregledati i konzultirati spis. Te informacije pružaju sudske pisarnice (članak 163. Zakona o parničnom postupku).
Tijekom pripremnog ročišta (ili putem obavijesti) sudac određuje raspored radnji koje će se izvršiti tijekom završne rasprave, broj ročišta i njihovo vjerojatno trajanje te predmetne datume nakon savjetovanja s pravnim zastupnicima (članci 591. i 593. Zakona o parničnom postupku).
Primjenjivi propisi
Upozorenje
Informacije sadržane u ovom informativnom članku nisu obvezujuće za kontaktnu točku i sudove. Potrebno je pregledati i važeće propise te njihove naknadne izmjene.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.