Kako pokrenuti sudski postupak?

Slovenija
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Moram li se obratiti sudu ili postoji i druga mogućnost?

Možda bi bilo bolje riješiti spor u okviru postupka alternativnog rješavanja sporova. Metodama alternativnog rješavanja sporova omogućuje se rješavanje sporova bez intervencije suda ili barem bez donošenja sudske odluke o osnovanosti predmeta. Glavne vrste alternativnog rješavanja sporova koje se provode u Sloveniji uključuju arbitražu, mirenje i sudske postupke u širem smislu u cilju poticanja postizanja sudske nagodbe. Na temelju Zakona o alternativnom rješavanju sporova (Zakon o alternativnem reševanju sodnih sporov) prvostupanjski i drugostupanjski sudovi obvezni su strankama u sporovima koji nastaju uslijed trgovačkih, radnih, obiteljskih ili drugih građanskopravnih odnosa omogućiti primjenu metoda alternativnog rješavanja sporova tako da donesu i provode program alternativnog rješavanja sporova. U okviru takvog programa sudovi moraju dopustiti strankama uporabu mirenja i, po mogućnosti, drugih oblika alternativnog rješavanja sporova.

Mirenje je rješavanje spora uz pomoć nepristrane treće strane koja ne može donijeti obvezujuću odluku. Stranke se mogu dogovoriti o sklapanju sporazuma o rješenju spora u obliku neposredno izvršive javnobilježničke isprave, sudske nagodbe ili arbitražne odluke na temelju nagodbe.

Stranke se mogu nagoditi o predmetu spora u bilo kojem trenutku za vrijeme postupka pred građanskim sudom (sudska nagodba). Sporazum o sklapanju sudske nagodbe izvršna je isprava.

Više o ovoj temi možete pronaći u odjeljku „Alternativno rješavanje sporova”.

2 Postoji li vremensko ograničenje za pokretanje sudskog spora?

Rokovi za pokretanje sudskog postupka ovise o prirodi predmeta. Pravni savjetnik ili služba za pravnu pomoć mogu pojasniti pitanja koja se odnose na rokove i zastare. Više o ovoj temi možete pronaći u odjeljku „Postupovni rokovi”.

3 Trebam li se obratiti sudu u ovoj državi članici?

Više o ovoj temi možete pronaći u odjeljku „Nadležnost sudova”.

4 Ako je tako, kojem bih se točno sudu morao obratiti u ovoj državi članici s obzirom na to gdje ja živim i gdje druga stranka živi, odnosno s obzirom na druge aspekte mog predmeta?

Više o ovoj temi možete pronaći u odjeljku „Nadležnost sudova”.

5 Kojem bih se točno sudu trebao obratiti u ovoj državi članici s obzirom na prirodu mog predmeta i vrijednost spora?

Više o ovoj temi možete pronaći u odjeljku „Nadležnost sudova”.

6 Mogu li sam pokrenuti sudski postupak ili to moram učiniti putem posrednika, primjerice odvjetnika?

Stranke pred sud u Sloveniji mogu izaći same, osim u postupcima koji uključuju izvanredne pravne lijekove u kojima mogu se postupak može pokrenuti samo preko opunomoćenika koji je odvjetnik, ili ako su stranka ili njezin pravni zastupnik položili pravosudni ispit. Ako stranka želi da je zastupa opunomoćenik, on može, u postupcima pred lokalnim sudom, biti bilo koja osoba koja ima punu pravnu sposobnost, dok se pred okružnim, višim ili Vrhovnim sudom kao opunomoćenik može pojaviti samo odvjetnik ili neka druga osoba koja je položila pravosudni ispit.

7 Kome točno podnosim zahtjev za pokretanje spora: prijamnom uredu ili uredu sudskog službenika ili nekoj drugoj službi?

Tužba se može poslati poštom nadležnom sudu ili se izravno dostaviti u pisarnicu suda. Vidjeti i odgovor na pitanje 8.

8 Na kojem jeziku mogu podnijeti zahtjev? Mogu li to učiniti usmeno ili zahtjev mora biti u pisanom obliku? Mogu li zahtjev poslati faksom ili elektroničkom poštom?

Službeni jezik sudova u Sloveniji je slovenski. Međutim, u područjima u kojima žive mađarska ili talijanska manjina, mađarski ili talijanski jezik upotrebljavaju se kao službeni jezici uz slovenski jezik. Tužba mora biti napisana na slovenskom i mora ga vlastoručno potpisati tužitelj.

Izvorni potpis podnositelja znači vlastoručni potpis i elektronički potpis koji je istovrijedan vlastoručnom potpisu.

Tužbeni zahtjev i tužba moraju se podnijeti u pisanom obliku. Pisanim zahtjevom smatra se zahtjev koji je podnositelj vlastoručno napisao i potpisao ili ispisao i potpisao (zahtjev u fizičkom obliku) ili zahtjev u elektroničkom obliku potpisan elektroničkim potpisom istovrijednim vlastoručnom potpisu (zahtjev u elektroničkom obliku). Zahtjev u fizičkom obliku podnosi se poštom, uporabom komunikacijske tehnologije, izravnom dostavom tijelu ili dostavom koju obavlja osoba za posredovanje u okviru svoje djelatnosti. Tužba se može podnijeti i faksom.

U zakonu su predviđeni i elektronički zahtjevi, odnosno zahtjevi u elektroničkom obliku i potpisani elektroničkim potpisom istovrijednim vlastoručnom potpisu. Elektronički zahtjevi dostavljaju se u pravosudni informacijski sustav elektroničkim putem. Informacijski sustav automatski potvrđuje podnositelju da je zahtjev zaprimljen.

Neovisno o postojećim zakonskim odredbama (zakoni i podzakonski akti) koje se odnose na sve parnične i trgovačke postupke, trenutačno se samo postupci obuhvaćeni portalom e-pravosuđe (e-Sodstvo) mogu pokrenuti na internetu ili elektroničkim putem: određene vrste postupaka izvršenja, podnošenje zahtjeva i donošenje odluka u postupcima u slučaju nesolventnosti te podnošenje zahtjeva povezanih sa zemljišnim knjigama.

U tu svrhu u Sloveniji postoji portal e-pravosuđe koji omogućuje podnošenje pisanih materijala u elektroničkom obliku: https://evlozisce.sodisce.si/esodstvo/index.html.

9 Postoje li posebni obrasci za pokretanje postupaka, a ako ne, kako moram izložiti predmet? Je li potrebno uvrstiti neke elemente u spis?

U Sloveniji se tužba ne mora podnositi na posebnom obrascu. Međutim, mora sadržavati određene zakonom propisane elemente od kojih se neki odnose na sve zahtjeve, a neki na konkretnu tužbu. Tužba stoga mora sadržavati: naznaku suda, imena i prebivalište ili boravište stranaka, imena pravnih zastupnika ili opunomoćenika, predmet spora i sadržaj izjave. Osim toga mora sadržavati i osobni identifikacijski broj (EMŠO) stranke ako je ta stranka fizička osoba upisana u središnji registar stanovništva; porezni broj ako stranka nije upisana u središnji registar stanovništva, ali jest u porezni registar; ili datum rođenja ako stranka nije upisana u središnji registar stanovništva ni u porezni registar (te podatke pribavlja sud po službenoj dužnosti). Ako je stranka pravna osoba, u tužbi se mora navesti ime ili tvrtka, sjedište i poslovna adresa te matični ili porezni broj ako ta pravna osoba ima poslovni nastan u Sloveniji. Ako je stranka samostalni poduzetnik (samozaposlena osoba koja obavlja poslovnu djelatnost u okviru organiziranog društva) ili privatni poduzetnik (npr. liječnik, javni bilježnik, odvjetnik, poljoprivrednik ili druga fizička osoba koja nije samostalni poduzetnik, a obavlja određenu djelatnost kao zanimanje), tužba mora sadržavati adresu sjedišta i poslovnu adresu te matični ili porezni broj ako je poduzetnik registriran u Sloveniji. Tužba mora sadržavati i poseban zahtjev u kojemu su navedeni glavni predmet tužbe i prateći zahtjevi, činjenice na kojima tužitelj temelji svoj zahtjev, dokazi kojima se potkrjepljuju te činjenice i potpis podnositelja zahtjeva. Ako nadležnost suda ovisi o vrijednosti predmeta spora i predmet spora nije novčani iznos, u zahtjevu se mora navesti i vrijednost predmeta spora. Zahtjevi koji se dostavljaju suprotnoj stranci moraju se podnijeti sudu u onoliko primjeraka koliko zahtijevaju sud i suprotna stranka te u obliku u kojem ih sud može dostaviti. Isto se primjenjuje i na priloge.

10 Hoću li morati platiti sudske troškove? Ako hoću, kada? Hoću li morati plaćati odvjetnika od samog podnošenja zahtjeva?

Sudske pristojbe plaćaju se za podnošenje tužbe, protutužbe, zahtjeva za sporazumni razvod braka, zahtjeva koji sadržava prijedlog za izdavanje platnog naloga, prijedloga za ponovno otvaranje predmeta, prijedloga za osiguravanje dokaza prije pokretanja parničnog postupka, prijedloga nagodbe, zahtjeva kojim se najavljuje žalba, žalbe, prijedloga za dopuštenje revizije te revizije. Sudske se pristojbe moraju platiti najkasnije do roka koji je odredio sud u nalogu za plaćanje sudskih pristojbi.


Ako se sudska pristojba ne plati u tom roku i ako nisu ispunjeni uvjeti za oslobođenje od plaćanja ili odgodu plaćanja sudske pristojbe ili njezino plaćanje u obrocima, zahtjev se smatra povučenim.

Troškove postupka snosi stranka koje nije uspjela u postupku. Opunomoćenicima koji su odvjetnici isplaćuju se odvjetničke naknade za sudske postupke u skladu sa Zakonom o odvjetničkoj tarifi (Zakon o odvetniški tarifi). Odvjetničke naknade ukupan su trošak usluga i izdataka odvjetnika potrebnih za izvršavanje njegovih dužnosti, uvećan za PDV ako je odvjetnik porezni obveznik u Sloveniji. U skladu s propisima odvjetnik mora stranci ili ugovornoj strani izdati račun po stavkama za pružene pravne usluge ili potvrdu u kojoj se navodi da su predujmovi primljeni najkasnije u roku od osam dana nakon pružanja usluge ili nakon uplate predujma. Smatra se da je pravna usluga pružena najkasnije u trenutku kada je odvjetnik izvršio sve obveze utvrđene u ugovoru o punomoći ili odluci nadležnog tijela. Odvjetnik može od stranke zatražiti plaćanje predujma za traženu uslugu i povezane troškove prije okončanja postupka.

11 Mogu li zatražiti pravnu pomoć?

Stranke mogu tražiti pravnu pomoć koja im se dodjeljuje ako ispunjuju uvjete utvrđene u Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći (Zakon o brezplačni pravni pomoči, ZBPP). Više o ovoj temi možete pronaći u odjeljku „Pravna pomoć”.

12 Kada se smatra da je moj postupak službeno pokrenut? Hoće li mi nadležna tijela dati neke povratne informacije o tome je li moj predmet pravilno izložen?

Postupak se smatra pokrenutim kada nadležni sud zaprimi zahtjev. Ako se zahtjev šalje preporučenom poštom ili telegramom, datum slanja smatra se datumom dostave sudu kojem je upućen. Podnositelj zahtjeva ne dobiva automatski potvrdu da je postupak pokrenut. Ako se zahtjev dostavlja u poštanski sandučić suda, trenutak primitka zahtjeva u poštanskom sandučiću suda smatra se trenutkom dostave sudu kojem je zahtjev upućen.

Zakonom o zahtjevima u elektroničkom obliku (Zakon za vloge v elektronski obliki) propisano je da se elektronički zahtjevi predaju u pravosudni informacijski sustav elektroničkim putem. U tom se slučaju trenutak primitka zahtjeva u pravosudnom informacijskom sustavu smatra trenutkom dostave sudu kojem je zahtjev upućen. Informacijski sustav automatski potvrđuje podnositelju da je zahtjev zaprimljen.

Važno je istaknuti da, unatoč zakonskim odredbama na snazi, trenutačno u parničnim i trgovačkim predmetima nije moguće podnijeti tužbu elektroničkim putem, osim u slučaju postupaka koji se odnose na zemljišne knjige, stečaj ili izvršenje.

13 Hoću li dobiti detaljne informacije o rasporedu sljedećih događaja (poput roka u kojem moram uložiti dokument za obranu)?

Ako su događaji povezani s unaprijed utvrđenim rokovima, sud upozorava stranku pisanim putem i prilaže pravnu obavijest u kojoj joj objašnjava koje su posljedice ako stranka ne slijedi upute suda.

Povezane poveznice

http://www.dz-rs.si/wps/portal/Home/deloDZ/zakonodaja/preciscenaBesedilaZakonov

http://www.sodisce.si/

https://www.uradni-list.si/glasilo-uradni-list-rs

http://www.pisrs.si/Pis.web/

Posljednji put ažurirano: 03/03/2020

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.