Uredba Bruxelles I. (preinaka)

Mađarska

Sadržaj omogućio
Mađarska

PRONALAŽENJE NADLEŽNIH SUDOVA/TIJELA

Alat za pretraživanje služi za pronalaženje suda/tijela nadležnog za određeni europski pravni instrument. Napominjemo da unatoč nastojanjima da se osigura točnost rezultata, mogu postojati iznimke u pogledu određivanja nadležnosti koje nisu nužno obuhvaćene.

Mađarska

Brussels I recast


*obvezan unos

Članak 65. stavak 3. – informacije o načinu utvrđivanja, u skladu s nacionalnim pravom, učinaka sudskih odluka iz članka 65. stavka 2. Uredbe

1.) Značenje obavijesti trećoj strani u skladu s mađarskim građanskim postupovnim pravom

Stranka koja je ne uspije u postupku i želi podnijeti tužbu protiv treće strane ili je predmet tužbe koju je podnijela treća strana, može toj trećoj strani poslati obavijest. Obavijest trećoj strani osim tužitelja i tuženika može podnijeti i umješač ili obaviještena treća strana.

2.) Rokovi za obavještavanje treće strane kao postupovne radnje:

Tuženik može obavijest trećoj strani poslati u roku od 30 dana od primitka tužbe, a tužitelj u roku od 30 dana od primitka materijalne protutužbe. Ova se odredba analogijom primjenjuje na prihvaćene izmjene tužbe te na protutužbe.

Osoba koja se uključi u postupak nakon njegova početka, odnosno umješač ili obaviještena treća strana, obavijest trećoj strani može poslati u roku od 30 dana od uključenja u postupak. U predmetima koji se smatraju posebno ozbiljnima (vrijednost veća od 400 milijuna HUF) rok za izjave stranke koja šalje obavijest i obaviještene treće strane je 15 dana. Ako podnositelj obavijesti izjavu podnese nakon isteka roka, ta je izjava ništava, odnosno sud smatra da nije podnesena.

3.) Slanje obavijesti trećoj strani:

Stranka koja šalje obavijest ima dvije obveze pri slanju obavijesti trećoj strani. Prvo, stranka koja šalje obavijest mora obavijest predmetnoj trećoj strani poslati u pisanom obliku te u njoj navesti osnovu za obavijest uz kratki pregled stanja postupka. Drugo, obavijest se mora podnijeti sudu, u pisanom obliku ili usmeno na ročištu, uz navođenje osnove za obavijest. Kada se obavijest podnosi sudu, stranka koja šalje obavijest mora priložiti dokumente kojima se dokazuje da je obaviještena treća strana primila obavijest i dokaz o datumu primitka.

Ako obaviještena treća strana u roku od 30 dana od obavijesti za koju je stranka koja šalje obavijest podastrijela dokaze sudu ne dostavi izjavu o uključivanju u postupak, smatra se da obaviještena treća strana nije prihvatila obavijest. Izjava podnesena nakon roka smatra se ništavom.

Ako obaviještena treća strana prihvati obavijest, može se pridružiti stranci koja šalje obavijest kao umješač. O tome može obavijestiti pisanim putem ili usmeno na ročištu.

Prihvaćanje intervencije obaviještene treće strane i priznanje statusa obaviještene treće strane uređeno je pravilima o intervencijama.

4.) Pravne posljedice obavijesti trećoj strani:

Ako obaviještena treća strana prihvati obavijest treće strane, može se pridružiti stranci koja šalje obavijest kao (pozvani) umješač. Mađarskim su zakonom o parničnom postupku za umješaće predviđene dvije različite situacije.

– Ako izvršnost presude ne obuhvaća pravni odnos umješača i suprotne stranke, umješač (prvotno obaviještena treća strana) može samostalno poduzeti bilo koju pravnu radnju koju može poduzimati stranka koju podupire umješač, isključujući nagodbu, priznanje prava i odricanje od prava. Radnje koje poduzima umješač imaju učinak samo u mjeri u kojoj te radnje ne poduzima stranka kojoj se pridružuje te ako nisu u sukobu s radnjama koje ta stranka poduzima.

– Ako u skladu s važećim zakonodavstvom izvršnost presude obuhvaća i pravni odnos umješača i suprotne stranke, umješač (prvotno obaviještena treća strana) može samostalno poduzeti bilo koju pravnu radnju koju može poduzimati stranka kojoj se pridružuje umješač, isključujući nagodbu, priznanje prava i odricanje od prava, i te radnje proizvode učinke čak i ako su u sukobu s radnjama stranke kojoj se pridružuje. Pri razmatranju predmeta sud procjenjuje učinak takvih kontradiktornih radnji uzimajući u obzir i druge aspekte predmeta.

Međutim, odluka o tome obuhvaća li izvršnost presude odnos između umješača i suprotne stranke ne podliježe procjeni suda već se temelji isključivo na zakonskim odredbama.

Primjer takve odredbe je članak 32. stavak 2. Zakona LXII iz 2009. o obveznom osiguranju od autmobilske odgovornosti u kojem se navodi sljedeće: „Područje primjene pravno obvezujuće presude kojom se odbija odštetni zahtjev oštećene stranke uključuje i nositelja police osiguranje kao i vlasnika vozila i vozača u slučajevima navedenima u članku 35. stavku 1. ako sud donese takvu presudu u sporu između oštećene stranke i osiguravajućeg društva, zastupnika za naplatu odštetnih zahtjeva, nacionalnog zavoda za osiguranje ili upravitelja fonda za odštetu.” (U prethodno navedenom članku 35. stavku 1. predviđeno je sljedeće: „Oštećena stranka može podnijeti tužbu upravitelju Fonda za naknadu štete radi isplate odštete za gubitak ili štetu koju su na državnom području Mađarske uzrokovali neosigurano motorno vozilo koje je prekršilo obvezu osiguranja, motorno vozilo kojim je upravljao nepoznati subjekt ili neidentificirano vozilo, ili za štetu i gubitak uzrokovane tijekom razdoblja privremenog isključenja utvrđenog u članku 26., podložno iznimkama navedenima u članku 36. Upravitelj Fonda za naknadu štete nadoknađuje štetu do iznosa utvrđenih u članku 13. stavku 1. Upravitelj Fonda za naknadu štete oštećenoj stranci nadoknađuje i štetu nastalu zbog gubitka koji je uzrokovalo motorno vozilo koje nije stavljeno u uporabu ili je povučeno iz uporabe.”)

Prihvaćanje obavijesti trećoj strani ne znači da obaviještena treća strana priznaje obvezu prema osobi koja šalje obavijest. O pravnom odnosu između osobe koja šalje i obaviještene treće strane ne može se odlučivati u glavnom postupku (kojem je obaviještena treća strana pozvana pristupiti).

Članak 74. — opis nacionalnih pravila i postupaka u vezi s izvršenjem

Otvorite obrazac Postupci izvršenja presude.

Članak 75. točka (a) — imena i kontaktni podaci sudova kojima se sukladno članku 36. stavku 2., članku 45. stavku 4. i članku 47. stavku 1. podnose zahtjevi

U Mađarskoj okružni sudovi (Járásbíróság) koji djeluju u sjedištu regionalnog suda (Törvényszék). U Peštanskoj županiji okružni sud u Budi, u Budimpešti središnji okružni sud u Budi.

Članak 75. točka (b) — imena i kontaktni podaci sudova kojima se sukladno članku 49. stavku 2. podnosi pravni lijek protiv odluke o zahtjevu za odbijanje izvršenja

U Mađarskoj regionalni sudovi (Törvényszék). U Budimpešti regionalni sud glavnog grada Budimpešte (Fővárosi Törvényszék).

Članak 75. točka (c) — imena i kontaktni podaci sudova kojima se sukladno članku 50. podnosi daljnji pravni lijek

– u Mađarskoj: Vrhovni sud (putem zahtjeva za sudsko preispitivanje prvostupanjskom sudu koji je donio spornu odluku).

Članak 75. točka (d) — jezici prihvatljivi za prijevode potvrda koje se odnose na sudske odluke, vjerodostojne isprave i sudske nagodbe

Nije primjenjivo.

Članak 76. stavak 1. točka (a) — pravila o nadležnosti iz članka 5. stavka 2. i članka 6. stavka 2. Uredbe

– u Mađarskoj: članak 57. Uredbe br. 13. iz 1979. o međunarodnom privatnom pravu,

Članak 76. stavak 1. točka (b) — pravila o obavješćivanju trećih strana iz članka 65. Uredbe

– u Mađarskoj: članci 58. – 60. (u vezi s obaviještavanjem treće strane) Zakona III. iz 1952. o Zakonu o parničnom postupku.

Članak 76. stavak 1. točka (c) — konvencije iz članka 69. Uredbe

  • Sporazum između Narodne Republike Mađarske i Narodne Republike Bugarske o pravnoj pomoći u građanskim, obiteljskim i kaznenim stvarima, potpisan u Sofiji 16. svibnja 1966.,
  • Konvencija između Republike Cipra i Narodne Republike Mađarske o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima, potpisan u Budimpešti 30. studenoga 1981.,
  • Ugovor između Čehoslovačke Socijalističke Republike i Narodne Republike Mađarske o pravnoj pomoći i upravnopravnim odnosima u građanskim, obiteljskim i kaznenim stvarima, potpisan u Bratislavi 28. ožujka 1989., koji je na snazi između Češke i Slovačke,
  • Konvencija između Narodne Republike Mađarske i Francuske Republike o o pravnoj pomoći u građanskim i obiteljskim stvarima, o priznanju i izvršenju odluka te o pravnoj pomoći u kaznenim stvarima te u pitanjima izručenja, potpisan u Budimpešti 31. srpnja 1980.,
  • Konvencija između Narodne Republike Mađarske i Helenske Republike o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima, potpisan u Budimpešti 8. listopada 1979.,
  • Ugovor između Narodne Republike Mađarske i Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije o uzajamnoj pravnoj pomoći, potpisan 7. ožujka 1968., u pogledu Republike Hrvatske i Republike Slovenije,
  • Konvencija Narodne Republike Poljske i Narodne Republike Mađarske o pravnoj pomoći u građanskim, obiteljskim i kaznenim stvarima, potpisan u Budimpešti 6. ožujka 1959. te
  • Ugovor između Narodne Republike Mađarske i Narodne Republike Rumunske o pravnoj pomoći u građanskim, obiteljskim i kaznenim stvarima, potpisan u Bukureštu 7. listopada 1958.
Posljednji put ažurirano: 02/01/2024

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.