Uredba Bruxelles I. (preinaka)

Članak 65. stavak 3. – informacije o načinu utvrđivanja, u skladu s nacionalnim pravom, učinaka sudskih odluka iz članka 65. stavka 2. Uredbe

Nije primjenjivo.

Članak 74. — opis nacionalnih pravila i postupaka u vezi s izvršenjem

Izvršenje u građanskim i trgovačkim predmetima

Oblici izravnog izvršenja oni su koji se odnose na predmet obveze kako je utvrđeno u nalogu za izvršenje, tj. oduzimanje pokretne/nepokretne imovine i izvršenje obveze činjenja ili nečinjenja. Kad je riječ o izvršenju obveza činjenja, pravo razlikuje obveze koje može ispuniti i osoba/subjekt koji nije dužnik te obveze intuitu personae.

Neizravno izvršenje odnosi se na načine za dobivanje iznosa novca koji je predmet naloga za izvršenje putem prisilne prodaje imovine dužnika (zapljena iznosa novca ili oduzimanje nakon kojeg slijedi prodaja imovine).

Obveze koje su predmet izvršenja jesu novčane obveze, predaja imovine ili predaja prava na njezinu upotrebu, rušenje zgrade / napuštanje plantaže / prekid radova itd.

Tijela nadležna za izvršenje

Sudske odluke i druge izvršne isprave provodi sudski izvršitelj pri žalbenom sudu na čijem se području nadležnosti nalazi nepokretna imovina (kad je riječ o oduzimanju nepokretne imovine) ili (kad je riječ o oduzimanju pokretne imovine) u kojem dužnik ima prebivalište ili se na njemu nalazi imovina.

Zapljenu na temelju zahtjeva vjerovnika provodi sudski izvršitelj čiji je ured smješten na području nadležnosti žalbenog suda koji obuhvaća prebivalište dužnika / treće strane na koje se odnosi zapljena ili, kad je riječ o zapljeni bankovnih računa, koji obuhvaća registrirano sjedište predmetne kreditne institucije.

Sud izvršenja okružni je sud na čijem području nadležnosti dužnik ima prebivalište. Sud izvršenja razmatrat će zahtjeve za proglašenje izvršivosti, zahtjeve koji se protive izvršenju itd.

Uvjeti pod kojima se može izdati nalog za izvršenje ili izvršiva presuda

Izvršenje se može provesti samo u skladu s presudom suda (pravomoćne presude, privremeno izvršive odluke) ili drugim pisanim aktom (javnobilježnička javna isprava, dužnički vrijednosni papir, arbitražna odluka itd.).

Nakon zaprimanja zahtjeva za izvršenje koji je podnio vjerovnik sudski ga izvršitelj registrira te može izdati odluku o proglašenju izvršivosti bez pozivanja stranaka. Odluka se dostavlja vjerovniku. U slučaju odbijanja vjerovnik može sudu izvršenja podnijeti pritužbu u roku od 15 dana od datuma dostave.

Nakon toga sudski izvršitelj podnijet će sudu zahtjev za proglašenje izvršivosti, kojem će priložiti zahtjev vjerovnika, izvršnu ispravu, odluku i potvrdu o plaćanju pristojbi. Odluka o zahtjevu bit će donesena na zatvorenoj sjednici, bez pozivanja stranaka. Sud može odbiti zahtjev: ako je zahtjev u nadležnosti nekog drugog tijela, ako presuda nije izvršna isprava, ako dokument ne ispunjava sve formalne zahtjeve, ako zahtjev nije određen, fiksnog iznosa i dospio, ako dužnik ima imunitet od izvršenja, ako instrument sadržava odredbe koje se ne mogu izvršiti itd. Protiv sudske odluke kojom se odobrava zahtjev ne može se podnijeti žalba, no ona se može preispitati ako se osporava sȃmo izvršenje. Vjerovnik može podnijeti žalbu protiv odluke kojom se odbija zahtjev u roku od 15 dana od njezine dostave.

Nacionalna unija sudskih izvršitelja (Uniunea Națională a Executorilor Judecătorești) utvrđuje i ažurira, u skladu s odobrenjem ministra pravosuđa, minimalne naknade za usluge koje pružaju sudski izvršitelji.

Svaki se postupak može pokrenuti ako je dužnik pozvan.

Predmet i priroda mjera izvršenja

Predmetom izvršenja mogu biti prihod dužnika, iznosi na bankovnim računima, pokretna i nepokretna imovina itd.

Nakon utvrđivanja pokretne imovine ona se oduzima. Ako dospjeli iznos nije plaćen, sudski izvršitelj prodaje oduzetu robu na javnoj dražbi ili izravnom prodajom itd.

Svi novčani iznosi koje treća strana duguje dužniku mogu biti predmetom zapljene. Svi zaplijenjeni novčani iznosi i imovina zamrzavaju se od datuma slanja sudskog naloga za zapljenu trećoj strani na koju se odnosi zapljena. Od trenutka zamrzavanja do potpunog plaćanja obveza treća strana na koju se odnosi zapljena ne smije izvršiti nikakvo drugo plaćanje. U protivnom se predmet može uputiti na sud izvršenja kako bi se potvrdila zapljena. Konačna odluka o potvrđivanju ima učinak ustupanja potraživanja i nalog je za izvršenje protiv treće strane na koju se odnosi zapljena. Nakon što je zapljena potvrđena, treća strana na koju se zapljena odnosi mora ostaviti polog ili izvršiti plaćanje u okviru predmetnog iznosa. Ako to ne učini, pokrenut će se postupak izvršenja.

Kad je riječ o izvršenju u odnosu na nepokretnu imovinu, ako dužnik ne plati dug, sudski izvršitelj započinje postupak prodaje nakon dostave odluke o proglašenju izvršivosti te nakon što je ona upisana u zemljišne knjige.

Rok koji se primjenjuje iznosi šest mjeseci od roka za ispunjenje bilo koje mjere izvršenja ako je vjerovnik dopustio da to razdoblje istekne, a da nije poduzeo nikakve druge mjere. Rok zastare iznosi tri godine.

Mogućnost žalbe protiv odluke o odobrenju takve mjere

Protiv stvarnih mjera izvršenja može se podnijeti žalba. Ako se izvršenje provodi u skladu sa sudskom presudom, dužnik ga ne može osporiti pozivajući se na činjenične/pravne razloge koje je mogao iznijeti u postupku pred prvostupanjskim sudom ili žalbenim sudom.

Nadležni sud je sud izvršenja.

Žalba se može podnijeti u roku od 15 dana od datuma: kad je podnositelj žalbe upoznat s izvršnim instrumentom, kad je predmetna stranka obaviještena o određivanju zapljene, kad je dužniku dostavljen poziv ili kad je dužnik doznao za prvi instrument izvršenja.

Ako odobri žalbu protiv izvršenja, sud će poništiti nalog za izvršenje protiv kojeg je podnesena žalba te će naložiti prestanak izvršenja ili provedbe izvršnog akta. Ako je žalba odbijena, podnositelj žalbe može biti obvezan platiti naknadu za štetu izazvanu odgodom izvršenja.

Nadležni sud može na zahtjev zainteresirane stranke i samo zbog opravdanih razloga odgoditi izvršenje do okončanja postupka po prigovoru na izvršenje ili drugog zahtjeva koji se odnosi na izvršenje. Odgoda se može zatražiti istodobno s prigovorom na izvršenje ili posebnim zahtjevom.

Odluka o prigovoru može se osporiti samo žalbom.

Ograničenja u pogledu izvršenja posebno povezana sa zaštitom dužnika ili rokovima.

Određena imovina i nekretnine izuzeti su od izvršenja. Izuzeta pokretna imovina uključuje: neophodnu robu za osobnu upotrebu / kućanske predmete, religijske predmete, predmete prijeko potrebne za osobe s invaliditetom ili namijenjene za njegu bolesnika, hranu potrebnu za tromjesečno razdoblje, ogrjev za zimu potreban za tromjesečno razdoblje, osobna pisma, fotografije, slike itd.

Plaća/mirovina dužnika predmet je oduzimanja do polovine takvih neto mjesečnih prihoda u slučaju obveza uzdržavanja te do trećine za druge vrste obveza.

Ako je takav prihod manji od nacionalne neto minimalne plaće, oduzeti se može samo iznos koji prelazi polovinu minimalne plaće.

Prihodi izuzeti od izvršenja jesu: državne naknade i dječji doplatak, plaćanja za njegu bolesnog djeteta, davanja za majčinstvo, davanja u slučaju smrti, državne stipendije, dnevnice itd.

Korisne poveznice

http://www.executori.ro/

http://www.just.ro/

Članak 75. točka (a) — imena i kontaktni podaci sudova kojima se sukladno članku 36. stavku 2., članku 45. stavku 4. i članku 47. stavku 1. podnose zahtjevi

Zahtjevi za odbijanje priznavanja, zahtjevi za donošenje odluke o nepostojanju razloga za odbijanje priznavanja i zahtjevi za odbijanje proglašenja izvršivosti u nadležnosti su sudova^[1] (članak 1. članka I4. Hitne odluke Vlade br. 119/2006 o određenim mjerama nužnima za primjenu odredbi Zajednice od datuma pristupanja Rumunjske Europskoj uniji, odobrene Zakonom br. 191/2007, kako je izmijenjen, i člankom 95. stavkom 1. Zakona br. 134/2010 o Zakonu o parničnom postupku, kako je ponovno objavljen i izmijenjen).

______

^[1] U skladu s člankom 2. članka I4. Hitne odluke Vlade br. 119/2006 o određenim mjerama nužnima za primjenu odredbi Zajednice od datuma pristupanja Rumunjske Europskoj uniji, odobrene Zakonom br. 191/2007, kako je izmijenjen, zahtjevi na temelju članka 54. Uredbe (EU) br. 1215/2012 koji se odnose na prilagodbu mjere ili naloga određenih u presudi, nagodbu koja je odobrena ili sklopljena ili javnu ispravu koja je službeno sastavljena ili registrirana u drugoj državi članici EU-a, mogu se podnijeti ako je predmet odbijanje priznavanja, odluka o nepostojanju razloga za odbijanje priznavanja ili odbijanje izvršenja, ili odvojeno. Zahtjevi za prilagodbu mjere ili naloga koji se podnose odvojeno u nadležnosti su sudova.

Članak 75. točka (b) — imena i kontaktni podaci sudova kojima se sukladno članku 49. stavku 2. podnosi pravni lijek protiv odluke o zahtjevu za odbijanje izvršenja

– u Rumunjskoj – žalbeni sud (Curtea de apel)

Članak 75. točka (c) — imena i kontaktni podaci sudova kojima se sukladno članku 50. podnosi daljnji pravni lijek

– u Rumunjskoj – Visoki i kasacijski sud (Înalta Curte de Casație și Justiție)

Članak 75. točka (d) — jezici prihvatljivi za prijevode potvrda koje se odnose na sudske odluke, vjerodostojne isprave i sudske nagodbe

Nije primjenjivo.

Članak 76. stavak 1. točka (a) — pravila o nadležnosti iz članka 5. stavka 2. i članka 6. stavka 2. Uredbe

– u Rumunjskoj: članci od 1066. do 1082. iz glave I. „Međunarodna nadležnost rumunjskih sudova” u knjizi VII. „Međunarodni parnični postupak” Zakona br. 134/2010 o Zakonu o parničnom postupku.

Članak 76. stavak 1. točka (b) — pravila o obavješćivanju trećih strana iz članka 65. Uredbe

Nije primjenjivo.

Članak 76. stavak 1. točka (c) — konvencije iz članka 69. Uredbe

• Sporazum između Narodne Republike Bugarske i Narodne Republike Rumunjske o pravnoj pomoći u građanskim, obiteljskim i kaznenim stvarima, potpisan u Sofiji 3. prosinca 1958.
• Sporazum između Češke Republike i Rumunjske o pravnoj pomoći u građanskim stvarima, potpisan u Bukureštu 11. srpnja 1994.
• Konvencija između Socijalističke Republike Rumunjske i Kraljevine Grčke o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima, potpisana u Bukureštu 19. listopada 1972.
• Konvencija između Socijalističke Republike Rumunjske i Talijanske Republike o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima, potpisana u Bukureštu 11. studenoga 1972.
• Konvencija između Socijalističke Republike Rumunjske i Francuske Republike o pravnoj pomoći u građanskim i trgovačkim stvarima, potpisana u Parizu 5. studenoga 1974.
• Sporazum između Rumunjske i Republike Poljske o pravnoj pomoći i pravnim odnosima u građanskim stvarima, potpisan u Bukureštu 15. svibnja 1999.
• Sporazum između Federativne Narodne Republike Jugoslavije i Rumunjske Narodne Republike (koji se primjenjuje na temelju izjave o pravnom nasljeđivanju sklopljene između Slovenije i Hrvatske) o pravnoj pomoći, potpisan u Beogradu 18. listopada 1960.
• Sporazum između Rumunjske Narodne Republike i Češke Republike (koji se primjenjuje na temelju izjave o pravnom nasljeđivanju sklopljene sa Slovačkom) o pravnoj pomoći u građanskim, obiteljskim i kaznenim stvarima, potpisan u Pragu 25. listopada 1958.
• Konvencija između Rumunjske i Kraljevine Španjolske o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima, potpisana u Bukureštu 17. studenoga 1997.
• Sporazum između Narodne Republike Rumunjske i Narodne Republike Mađarske o pravnoj pomoći u građanskim, obiteljskim i kaznenim stvarima, potpisan u Bukureštu 7. listopada 1958.
• Konvencija između Socijalističke Republike Rumunjske i Republike Austrije o pravnoj pomoći u građanskom i obiteljskom pravu te o valjanosti i dostavljanju isprava te njezin priloženi Protokol, potpisana u Beču 17. studenoga 1965.