Uzajamno priznavanje zaštitnih mjera u građanskim stvarima

Francuska

Sadržaj omogućio
Francuska

PRONALAŽENJE NADLEŽNIH SUDOVA/TIJELA

Alat za pretraživanje služi za pronalaženje suda/tijela nadležnog za određeni europski pravni instrument. Napominjemo da unatoč nastojanjima da se osigura točnost rezultata, mogu postojati iznimke u pogledu određivanja nadležnosti koje nisu nužno obuhvaćene.

Francuska

Europski prekogranični postupci – europske zaštitne mjere u građanskim stvarima


*obvezan unos

Članak 17. - Informacije dostupne javnosti

Kad je riječ o građanskim stvarima, od uvođenja Zakona br. 2010-769 od 9. srpnja 2010., obiteljski sud (juge aux affaires familiales) može izdati nalog za zaštitu (ordonnance de protection). Ta je mjera uređena sljedećim odredbama:

  • člankom 1136-16 i dalje Zakona o parničnom postupku kad je riječ o postupovnim pravilima o izdavanju naloga za nošenje elektroničkih narukvica za upozoravanje žrtava obiteljskog nasilja.

Nalog za zaštitu izdaje se u sljedećim situacijama: u slučajevima obiteljskog nasilja, neovisno o tome jesu li stranke izvanbračni partneri, u slučajevima nasilja koje čini bivši bračni drug ili partner, neovisno o tome jesu li stranke bile izvanbračni partneri, kad se punoljetnoj osobi prijeti prisilnim brakom.

Posljedica nasilja mora biti dovođenje u opasnost jednog člana para i/ili njihove djece. Sud će izdati nalog za zaštitu ako smatra da postoje ozbiljni razlozi da se smatra vjerojatnim da je došlo do navodnog nasilja i da je žrtva u opasnosti.

Obiteljski sud može izdati nalog za zaštitu neovisno o bilo kojem postupku razvoda braka i kazneni postupak ne mora biti u tijeku.

Sud može naložiti sljedeće mjere:

  • nalog tuženiku kojim mu se zabranjuju susreti i kontakti s određenim konkretno imenovanim osobama
  • nalog tuženiku kojim mu se zabranjuje posjećivanje određenih mjesta koja posjećuje podnositelj zahtjeva i koja obiteljski sud posebno navede
  • nalog tuženiku kojim mu se zabranjuje posjedovanje ili nošenje oružja
  • ponuda tuženiku za zdravstvenu, socijalnu ili psihološku pomoć ili pohađanje tečaja za sprečavanje i suzbijanje spolnog i obiteljskog nasilja i poticanje počinitelja da preuzme odgovornost za svoje ponašanje
  • kad je riječ o bračnim drugovima: nalog bračnim drugovima da žive odvojeno, u kojem se navodi koji će od njih nastaviti boraviti u bračnom domu; osim u posebnim okolnostima, podnositelju zahtjeva koji traži izdavanje naloga za zaštitu u pravilu se odobrava da ostane u domu, čak i ako mu je osiguran hitni smještaj
  • kad je riječ o izvanbračnim partnerima ili partnerima koji su sklopili građansko partnerstvo (PACS): sud može izdati nalog o zajedničkom domu; osim u posebnim okolnostima, podnositelju zahtjeva koji traži izdavanje naloga za zaštitu u pravilu se odobrava da ostane u domu, čak i ako mu je osiguran hitni smještaj
  • pravila za izvršavanje roditeljske skrbi i utvrđivanje doprinosa za uzdržavanje i odgoj djece, doprinosa troškovima bračnog života ili druge materijalne pomoći partnerima u građanskom partnerstvu; kad je riječ o izdavanju naloga za zaštitu, sud mora navesti određene razloge zbog kojih nije odredio ostvarivanje prava na pristup na određenom mjestu za susrete ili u prisutnosti treće strane od povjerenja
  • odobrenje zaštićenoj osobi da ne otkrije svoje prebivalište ili boravište te da kao adresu za dostavu pismena navede adresu svojeg odvjetnika ili javnog tužitelja
  • odobrenje zaštićenoj osobi da ne otkrije svoje prebivalište ili boravište te da kao adresu za svoje svakodnevne potrebe navede adresu kvalificirane pravne osobe
  • privremeno odobrenje pravne pomoći za obje stranke
  • na temelju sporazuma obiju stranaka sudac može izdati nalog tuženiku da nosi elektroničku narukvicu koja će upozoriti podnositelja zahtjeva ako se tuženik približi na određenu udaljenost.

Te su mjere (posebno zabrana susreta ili kontakata s određenim osobama) prije svega preventivne prirode. Stoga mogu biti obuhvaćene područjem primjene Uredbe br. 606/2013. Te su mjere privremene: mogu biti naložene samo na razdoblje od najviše šest mjeseci. Međutim, mogu se produljiti ako se prije isteka tog razdoblja podnese zahtjev za razvod, zakonsku rastavu ili zahtjev koji se odnosi na izvršavanje roditeljske skrbi (članak 1136-13 Zakona o parničnom postupku). U tom slučaju nalog za zaštitu nastavlja važiti do pravomoćnosti odluke, osim ako sud odluči drukčije. Ipak, nalog za nošenje narukvice može se izdati i obnoviti samo za razdoblje od šest mjeseci.

Postupak:

Zakon br. 2019-1480 od 28. prosinca 2019. o postupcima protiv obiteljskog nasilja, kako je izmijenjen člankom 515-11 Građanskog zakonika, kojim se zahtijeva da se nalog za zaštitu mora izdati u roku od najviše šest dana od datuma kad je određen datum rasprave.

Upućivanje predmeta sudu: podnositelj može pokrenuti postupak pred obiteljskim sudom tako da zahtjev podnese osobno ili ga pošalje pisarnici. Kad primi zahtjev, obiteljski sud izdaje nalog kojim određuje datum rasprave. Time započinje rok od šest dana naveden u članku 515-11 Građanskog zakonika. Podnositelj nakon toga ima dva dana da preko sudskog izvršitelja (huissier de justice) izvrši dostavu obavijesti o datumu rasprave, svojeg zahtjeva i dokumenata drugoj stranci. Troškove sudskih izvršitelja snosi država, tako da je obraćanje sudu besplatno za žrtve obiteljskog nasilja. Na temelju članka 1136-3 Zakona o parničnom postupku obavijest o datumu rasprave može se uputiti i administrativnim sredstvima (npr. preko policije ili upravitelja zatvora) ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost za sigurnost osobe na koju se odnosi nalog za zaštitu ili ako nema drugog načina za obavješćivanje.

Pozivanje stranaka: obiteljski sud poziva stranke na raspravu sudskim nalogom. Nalog se dostavlja kako je to prethodno navedeno.

Rasprava: postupak je usmeni. Stranke same iznose svoje argumente, ali može im pomagati ili ih zastupati odvjetnik.

Dostava pismena: nalog za zaštitu dostavlja sudski izvršitelj, osim ako sud odluči da ga treba dostaviti pisarnica preporučenim pismom s potvrdom o primitku ili administrativnim kanalima ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost za sigurnost osobe na koju se odnosi nalog za zaštitu ili ako nema drugog načina dostave pismena.

Sud isto tako dostavlja odluku javnom tužitelju kako bi se osiguralo daljnje postupanje u skladu s naloženim mjerama. Javni tužitelj prosljeđuje odluku na znanje odgovarajućim policijskim ili žandarmerijskim službama. Osim toga, ako se u postupku utvrdi da je u opasnosti dijete, sud će nakon rasprave predmet uputiti javnom tužitelju.

Registar: ne postoji poseban registar mjera izrečenih u vezi s nalozima za zaštitu. Međutim, zabrane izrečene nalogom za zaštitu evidentiraju se u bazi podataka traženih osoba (zabrana kontakta, zabrana zadržavanja na određenim mjestima, zabrana napuštanja područja itd.).

Žalba: protiv odluke može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od njezine dostave. Tuženik isto tako može podnijeti zahtjev za ukidanje ili izmjenu naloga za zaštitu ili za privremeno oslobođenje od nekih od svojih obveza.

Izvršenje naloga za zaštitu:

mjere određene u vezi s nalogom za zaštitu izvršive su na privremenoj osnovi, tj. moraju stupiti na snagu odmah nakon dostave odluke (čak i ako tuženik podnese žalbu) uz pomoć službi za izvršavanje zakonodavstva, ako je to potrebno. Zaštićena osoba može predmet uputiti policiji ili žandarmeriji ako dođe do kršenja jedne ili više mjera koje je odredio obiteljski sud.

Nepostupanje u skladu s predmetnim mjerama čini kažnjivo djelo na temelju članka 227-4-2 Kaznenog zakona (code pénal). Za to kazneno djelo predviđena je kazna zatvora u trajanju od dvije godine i novčana kazna u iznosu od 15 000 EUR. Ako roditelji zajednički izvršavaju roditeljsku skrb, sud koji odobrava prikrivanje adrese žrtve mora utvrditi i način održavanja veze između osobe koja predstavlja opasnost i djeteta preko treće strane ili sastajanjem na određenom mjestu te plaćanje bilo kakvih naknada za uzdržavanje bankovnim prijenosom.

Članak 18. točka (a)(i) - tijela koja su nadležna za određivanje zaštitnih mjera i izdavanje potvrda u skladu s člankom 5.

Obiteljski sud određuje sve zaštitne mjere i izdaje potvrde predviđene člankom 5. Uredbe.

Mjesno nadležan obiteljski sud jest:

  • sud mjesta u kojem se nalazi obiteljski dom
  • ako roditelji žive odvojeno, sud mjesta boravišta roditelja s kojim maloljetna djeca uobičajeno žive ako se roditeljska skrb izvršava zajednički ili sud mjesta boravišta roditelja koji sam izvršava roditeljsku skrb
  • u ostalim slučajevima sud mjesta boravišta osobe koja nije pokrenula postupak.

Zahtjev za izdavanje potvrde mora se podnijeti u dva primjerka i sadržavati precizan popis popratnih dokumenata. Odvjetničko zastupanje nije obvezno. Odluka o odbijanju izdavanja potvrde može se osporavati pred predsjednikom suda kombinirane nadležnosti (tribunal judiciaire) jer žalbu ne mora podnijeti odvjetnik.

Zahtjevi na temelju članaka 11. i 13. Uredbe prema članku 509-8 Zakona o parničnom postupku podnose se predsjedniku suda kombinirane nadležnosti, koji postupa po ubrzanom postupku za odlučivanje o meritumu predmeta. Taj postupak, koji je uspostavljen člankom 5. Uredbe br. 2019-1419 od 20. prosinca 2019. i navodi se u članku 481-1 Zakona o parničnom postupku, može se upotrebljavati za određivanje datuma rasprave u kratkom roku bez obveze dokazivanja hitnosti. Hitnost se podrazumijeva samom prirodom postupka, koji se može upotrebljavati samo kad je to izričito propisano.

Članak 18. točka (a)(ii) - tijela pred kojima se na zaštitnu mjeru određenu u drugoj državi članici potrebno pozivati i/ili koja su nadležna za izvršenje te mjere

Tijela pred kojima se osoba mora pozvati na zaštitnu mjeru određenu u drugoj državi članici i/ili koja su nadležna za izvršenje te mjere jesu policija i žandarmerija.

Članak 18. točka (a)(iii) - tijela koja su nadležna za provedbu prilagodbe zaštitnih mjera u skladu s člankom 11. stavkom 1.

Podnositelj zahtjeva može zatražiti od zamoljene države članice da prilagodi činjenične elemente zaštitne mjere kako bi ona proizvodila učinke u toj državi članici na temelju članka 11. Uredbe. Zahtjevi na temelju članaka 11. i 13. Uredbe prema članku 509-8 Zakona o parničnom postupku podnose se predsjedniku suda kombinirane nadležnosti, koji postupa po ubrzanom postupku za odlučivanje o meritumu predmeta i odlučuje u skladu s tim postupkom.

Prema tome, ako je u članku 1136-6 Zakona o parničnom postupku za podnošenje zahtjeva za izdavanje naloga za zaštitu pred francuskim sudom propisan usmeni postupak bez obveznog zastupanja, o zahtjevu za priznavanje građanskog naloga za zaštitu koji je donijela druga država članica u Francuskoj odlučuje se u skladu s ubrzanim postupkom za odlučivanje o meritumu predmeta uz obvezno zastupanje na temelju članaka 509-2 i 760. Zakona o parničnom postupku.

Kad je riječ o mjesnoj nadležnosti, primjenjuju se pravila koja proizlaze iz sudske prakse i kojima se daje prednost zahtjevima dobrog sudovanja. Stoga će biti moguće zahtjev podnijeti predsjedniku regionalnog suda u mjestu u kojem zaštićena osoba namjerava prebivati ili boraviti.

Članak 18. točka (a)(iv) - sudovi kojima treba podnijeti zahtjev za odbijanje priznavanja i, ako je to potrebno, izvršenja u skladu s člankom 13.

Podnositelj zahtjeva obavješćuje se o izdavanju potvrde i može na temelju članka 13. Uredbe podnijeti prigovor sudu zamoljene države članice. Zahtjev za odbijanje priznavanja ili izvršenja mora se podnijeti predsjedniku suda kombinirane nadležnosti, koji postupa po ubrzanom postupku za odlučivanje o meritumu predmeta (ovisno o prirodi predmeta on može biti delegiran obiteljskom sudu). Odvjetničko zastupanje nije obvezno.

Kad je riječ o mjesnoj nadležnosti, primjenjuju se pravila koja proizlaze iz sudske prakse i kojima se daje prednost zahtjevima dobrog sudovanja. Stoga će biti moguće zahtjev podnijeti predsjedniku regionalnog suda u mjestu u kojem zaštićena osoba namjerava prebivati ili boraviti.

Posljednji put ažurirano: 24/02/2022

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.