- Članak 25. stavak 1. točka (a) Nadležni sudovi
- Članak 25. stavak 1. točka (b) Sredstva komunikacije
- Članak 25. stavak 1. točka (c) Tijela ili organizacije koje pružaju praktičnu pomoć
- Članak 25. stavak 1. točka (d) Sredstva elektroničke dostave i sredstva komunikacije te načini za iskazivanje prihvaćanja upotrebe tih sredstava
- Članak 25. stavak 1. točka (e) Osobe ili zanimanja koja su obvezna prihvatiti dostavu pismena ili drugih dopisa elektroničkim putem
- Članak 25. stavak 1. točka (f) Sudske pristojbe i načini plaćanja
- Članak 25. stavak 1. točka (g) Pravni lijekovi i sudovi kojima se podnose pravni lijekovi
- Članak 25. stavak 1. točka (h) Postupak preispitivanja i sudovi nadležni za takvo preispitivanje
- Članak 25. stavak 1. točka (i) Prihvaćeni jezici
- Članak 25. stavak 1. točka (j) Tijela nadležna za izvršenje
Članak 25. stavak 1. točka (a) Nadležni sudovi
U Estoniji odluke u europskim postupcima za sporove male vrijednosti donosi nadležni okružni sud (maakohus).
Članak 25. stavak 1. točka (b) Sredstva komunikacije
Sredstva komunikacije koja se prihvaćaju u europskim postupcima za sporove male vrijednosti, a dostupna su sudovima u Estoniji u skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe, jesu ručna i elektronička dostava, pošta i telefaks. Pri podnošenju dokumenata moraju se poštovati zahtjevi u pogledu formata iz članaka od 334. do 336. Zakona o parničnom postupku.
U skladu s tim odredbama sudu se podnose čitljivo otipkani podnesci na papiru formata A4. To se odnosi na vlastoručno potpisane dokumente. U skladu sa Zakonom stranke u postupku, ako je moguće, sudu dostavljaju i elektroničke kopije proceduralnih dokumenata koji su podneseni u pisanom obliku. To znači da je dovoljno poslati jednostavnu e-poruku bez digitalnog potpisa ili neke druge vrste autentifikacije, kako bi se pojednostavnio rad sudova na obradi dokumenata.
Ako se dokumenti dostavljaju na odgovarajuću adresu telefaksom ili e-poštom ili u nekom drugom obliku koji omogućuje ostavljanje pisanog traga, izvornik pisanog dokumenta mora se dostaviti sudu bez odlaganja, a najkasnije do početka glavne rasprave ili u roku za dostavljanje dokumenata u pisanom postupku. U tom se slučaju smatra da se pridržavalo roka za podnošenje pisanog podneska ili žalbe.
Podnesci i drugi dokumenti koji isto tako moraju biti u pisanom obliku sudu se mogu podnijeti i u elektroničkom obliku, pod uvjetom da sud može otisnuti i izraditi kopije tih dokumenata. U tom slučaju na dokumentu mora biti digitalni potpis pošiljatelja ili se on prenosi na jednako siguran način kojim se omogućuje identifikacija pošiljatelja. Smatra se da je elektronički dokument dostavljen sudu nakon što je upisan u bazu podataka za zaprimanje sudskih dokumenata. Detaljnija pravila za podnošenje elektroničkih dokumenata sudovima i zahtjevi u pogledu formata dokumenata utvrđeni su u pravilniku koji donosi ministar pravosuđa.
Sud može smatrati da je podnesak ili neki drugi proceduralni dokument koji je stranka u postupku dostavila e-poštom prihvatljiv i bez vlastoručnog ili digitalnog potpisa, pod uvjetom da sud ne sumnja u identitet pošiljatelja ili slanje dokumenta, posebice ako je ista stranka dokumente s digitalnim potpisom prethodno poslala sudu s iste adrese elektroničke pošte u istom predmetu ili ako se sud složio s tim da se podnesci ili drugi dokumenti mogu podnositi i u tom obliku.
Dostava podneska putem informacijskog sustava uspostavljenog u tu svrhu (informacijski sustav za dostavu proceduralnih dokumenata u obliku e-datoteke), koji je dostupan na https://www.e-toimik.ee/, isto se tako smatra elektroničkim podnošenjem. Ako se podnesak dostavlja putem informacijskog sustava za dostavu proceduralnih dokumenata u obliku e-datoteke, ne šalje se e-poštom osim ako za to postoji valjan razlog. Ministar pravosuđa u pravilniku je naveo popis dokumenata koji se podnose putem portala.
U europskim postupcima za sporove male vrijednosti sud može zaobići odredbe Zakona koje se odnose na zahtjeve za dostavu proceduralnih dokumenata i oblik dokumenata koje podnosi stranka u postupku, osim onih koji se odnose na uručivanje obavijesti o postupku tuženiku.
Članak 25. stavak 1. točka (c) Tijela ili organizacije koje pružaju praktičnu pomoć
Praktična pomoć u pogledu europskih postupaka za sporove male vrijednosti može se dobiti od tajništva suda.
Članak 25. stavak 1. točka (d) Sredstva elektroničke dostave i sredstva komunikacije te načini za iskazivanje prihvaćanja upotrebe tih sredstava
Tehnički dostupna sredstva elektroničke dostave i komunikacije koja prihvaćaju estonski sudovi su java e-datoteka (https://www.e-toimik.ee/) te dostava dokumenata e-poštom ili telefaksom.
Ako sud dostavlja proceduralni dokument putem javnog informacijskog sustava za dostavu proceduralnih dokumenata u obliku e-datoteke, sud će primatelju uputiti obavijest da je dokument dostupan u sustavu:
- na e-adresu ili telefonski broj koji je priopćen sudu
- ako je primatelj trgovac pojedinac ili pravni subjekt, na e-adresu ili telefonski broj upisan u informacijskom sustavu registra koji se vodi u Estoniji
- na e-adresu ili telefonski broj adresata i njegova pravnog zastupnika upisane u registar stanovništva
- na e-adresu ili telefonski broj adresata i njegova pravnog zastupnika upisane u drugu nacionalnu bazu podataka u kojoj sud može samostalno provjeriti informacije slanjem elektroničkog upita
- na e-adresu personal-identification-code@eesti.ee adresata i njegova pravnog zastupnika ako imaju estonski osobni identifikacijski broj (članak 311.1 stavak 1. Zakona o parničnom postupku).
Sud može uputiti obavijest da je dokument dostupan i na telefonski broj ili adresu e-pošte pronađenu na internetu, na pretpostavljenoj stranici računa korisnika na virtualnoj društvenoj mreži ili na stranici drugog virtualnog komunikacijskog okruženja za koju se može pretpostaviti da je primatelj upotrebljava, na temelju informacija dostupnih na internetu ili kada se, prilikom slanja, može pretpostaviti da će primatelj dobiti takve informacije. Ako je moguće, sud će obavijest učiniti dostupnom na pretpostavljenoj stranici računa korisnika na virtualnoj društvenoj mreži ili na stranici drugog virtualnog komunikacijskog okruženja na takav način da obavijest ne mogu vidjeti bilo koje druge osobe osim primatelja. Proceduralni dokument smatra se dostavljenim kada ga primatelj otvori u informacijskom sustavu ili potvrdi primitak u informacijskom sustavu bez otvaranja dokumenta te ako to učini i druga osoba kojoj je primatelj omogućio pristup dokumentima u informacijskom sustavu. Informacijski sustav automatski registrira dostavu dokumenta.
Ako se od primatelja ne može očekivati da će se služiti informacijskim sustavom za dostavu proceduralnih dokumenata ili ako je dostava putem informacijskog sustava tehnički nemoguća, sud može proceduralne dokumente dostaviti elektroničkim putem, tj. e-poštom ili telefaksom. U takvim se slučajevima dokument smatra dostavljenim primatelju kada primatelj pisanim putem, telefaksom ili elektronički potvrdi primitak proceduralnog dokumenta. U potvrdi se mora navesti datum primitka dokumenta te potpis primatelja ili njegova zastupnika. Potvrda izrađena u elektroničkom obliku mora nositi digitalni potpis pošiljatelja ili se mora dostaviti na drugi siguran način kojim se omogućuje identifikacija pošiljatelja i utvrđuje vrijeme kada je poslana, osim ako sud nema razloga sumnjati da je potvrdu bez digitalnog potpisa poslao primatelj ili njegov zastupnik. Potvrda izrađena u elektroničkom obliku može se sudu poslati e-poštom ako je sudu poznata adresa e-pošte primatelja i može se pretpostaviti da joj ne mogu pristupiti neovlaštene osobe te ako je sud već dostavljao dokumente na tu adresu e-pošte u istom predmetu ili ako je stranka u postupku sudu sama dostavila svoju adresu elektroničke pošte.
Prethodna suglasnost o upotrebi elektroničke dostave dokumenata može se dati putem informacijskog sustava za dostavu proceduralnih dokumenata u obliku e-datoteke, e-poštom ili telefaksom. Takva se suglasnost može poslati sudu podnošenjem zahtjeva za europski postupak za sporove male vrijednosti ili odgovorom na njega.
Članak 25. stavak 1. točka (e) Osobe ili zanimanja koja su obvezna prihvatiti dostavu pismena ili drugih dopisa elektroničkim putem
Proceduralni dokumenti općenito se moraju dostaviti odvjetnicima, javnim bilježnicima, sudskim izvršiteljima, stečajnim upraviteljima te tijelima državne ili lokalne vlasti elektronički putem informacijskog sustava za dostavu proceduralnih dokumenata u obliku elektroničke datoteke. Dostava dokumenata drugim načinima dopuštena je samo ako za to postoji dobar razlog. Za druge osobe zakonom nije propisan obvezan način dostave dokumenata.
Članak 25. stavak 1. točka (f) Sudske pristojbe i načini plaćanja
Za podnošenje podneska za europski postupak za sporove male vrijednosti okružnom sudu plaća se državna pristojba. Iznos te pristojbe utvrđuje se na temelju vrijednosti predmeta parničnog postupka koji se utvrđuje na temelju iznosa tražbine. Pri izračunu vrijednosti parničnog postupka iznos osnovne tražbine zbraja se s iznosom povezanih tražbina. U slučaju zahtjeva za europski postupak za sporove male vrijednosti u pogledu naplate zateznih kamata koji još nije postao naplativ, iznosu se mora dodati iznos koji odgovara jednogodišnjim zateznim kamatama. Iznos državne pristojbe utvrđuje se na temelju konačnog primljenog iznosa (troškovi parničnog postupka) te u skladu s tablicom iz Priloga 1. Zakonu o državnim pristojbama kako je navedeno u članku 59. stavku 1.
Za podnošenje podneska za preispitivanje sudske odluke (podnesak za poništenje sudske odluke zbog ogluhe) mora se platiti jamstvo. Jamstvo je iznos koji odgovara državnoj pristojbi za polovicu iznosa koji je predmet tužbe. Iznos državne pristojbe ne smije biti manji od 100 EUR niti veći od 1 500 EUR.
Za podnošenje žalbe mora se platiti jednaka državna pristojba kao za prvobitno podnošenje zahtjeva za europski postupak za sporove male vrijednosti okružnom sudu, uzimajući u obzir opseg žalbe.
Jamstvo se mora platiti i za podnošenje žalbe u kasacijskom postupku i zahtjeva za preispitivanje. Jedan posto troškova parničnog postupka plaća se kao jamstvo, uzimajući u obzir opseg žalbe, ali ne smije biti manje od 100 EUR ni više od 3 000 EUR.
Za podnošenje žalbe regionalnom sudu ili Vrhovnom sudu mora se platiti državna pristojba od 50 EUR.
Državna pristojba može se platiti bankovnom doznakom na bilo koji od bankovnih računa Ministarstva financija koji su dostupni na internetskim stranicama sudova.
Državna pristojba u svim se predmetima mora platiti prije podnošenja podneska. Sudu se zajedno s podneskom mora dostaviti dokument kojim se dokazuje plaćanje državne pristojbe ili podaci koji sudu omogućuju da provjeri plaćanje državne pristojbe (primjerice datum na koji je izvršeno plaćanje, iznos, platitelj pristojbe itd.).
Članak 25. stavak 1. točka (g) Pravni lijekovi i sudovi kojima se podnose pravni lijekovi
U žalbenom postupku podnosi se žalba na odluku u europskom postupku za sporove male vrijednosti.
Ako vrijednost predmeta spora ne premašuje iznos od 2 000 EUR za glavno potraživanje i 4 000 EUR zajedno s povezanim potraživanjima, okružni sud može navesti u odluci da je žalba dopuštena. Sud će odobriti žalbu ako smatra da je odluka žalbenog suda potrebna za dobivanje mišljenja regionalnog suda o pravnom pitanju. Ako okružni sud uskrati odobrenje, žalba se ipak može podnijeti regionalnom sudu, ali on će odlučivati o žalbi samo ako je okružni sud u odlučivanju očigledno nepravilno primijenio odredbu materijalnog prava, prekršio postupovne zahtjeve ili netočno ocijenio dokaze te ako je to moglo znatno utjecati na donošenje odluke.
Žalba se podnosi regionalnom sudu na čijem se području mjesne nadležnosti nalazi okružni sud koji je odlučivao u europskom postupku za sporove male vrijednosti.
Rok je za žalbu 30 dana od uručenja sudske odluke, ali ne kasnije od pet mjeseci od objave odluke prvostupanjskog suda. Ako je okružni sud donio odluku bez obrazloženja te ako je stranka u postupku od suda zatražila da uključi obrazloženje u odluku, rok za žalbu počinje teći od datuma uručenja potpune sudske odluke. Žalba se ne može podnijeti ako su se obje stranke u podnesku dostavljenom sudu odrekle prava na žalbu.
Vrhovnom sudu može se podnijeti žalba u kasacijskom postupku na sudsku odluku donesenu u žalbenom postupku (poglavlje 66. Zakona o parničnom postupku). Stranka u postupku može Vrhovnom sudu podnijeti žalbu u kasacijskom postupku ako je regionalni sud počinio bitnu povredu postupovnih zahtjeva ili nepravilno primijenio odredbu materijalnog prava.
Rok je za žalbu u kasacijskom postupku 30 dana od uručenja sudske odluke, ali ne kasnije od pet mjeseci od objave odluke regionalnog suda. Žalba u kasacijskom postupku ne može se podnijeti ako su se obje stranke u podnesku dostavljenom sudu odrekle prava na žalbu.
U iznimnim okolnostima, na zahtjev stranke u postupku te ako su se pojavili novi dokazi, zahtjev za preispitivanje sudske odluke koja je stupila na snagu može se podnijeti Vrhovnom sudu u skladu s postupkom iz poglavlja 68. Zakona o parničnom postupku. Zahtjev za preispitivanje odluke može se podnijeti u roku od dva mjeseca od datuma kada je stranka saznala da postoji razlog za preispitivanje. Zahtjev stranke za preispitivanje zbog toga što joj nije dodijeljen zastupnik u postupku može se podnijeti u roku od dva mjeseca od datuma uručenja sudske odluke stranci ili, u slučaju da stranka nema pravnu sposobnost u parničnim postupcima, njezinu pravnom zastupniku. U tim se slučajevima ne uzima u obzir priopćavanje javnom objavom. Zahtjev za preispitivanje ne može se podnijeti ako je prošlo pet godina od stupanja na snagu sudske odluke čije se preispitivanje traži. Zahtjev za preispitivanje zbog nenazočnosti stranke u postupku ili zbog toga što joj nije dodijeljen zastupnik ili u slučaju predviđenom člankom 702. stavkom 2. točkom 8. Zakona o parničnom postupku ne može se podnijeti ako je prošlo deset godina od stupanja na snagu sudske odluke.
Članak 25. stavak 1. točka (h) Postupak preispitivanja i sudovi nadležni za takvo preispitivanje
Postupak podnošenja zahtjeva za preispitivanje sudske odluke odgovara postupku za poništenje odluke zbog ogluhe (članak 415. Zakona o parničnom postupku). Zahtjev za preispitivanje mora se podnijeti sudu koji je donio odluku na temelju zahtjeva za europski postupak za sporove male vrijednosti. Zahtjev se mora podnijeti u pisanom obliku te mora sadržavati: upućivanje na odluku čije se preispitivanje traži, podnesak kojim se zahtijeva preispitivanje odluke te okolnosti i razloge zašto bi odluku trebalo preispitati. Nakon toga će sud dostaviti podnesak drugoj stranci te utvrditi rok u kojem može iznijeti stajalište. Sud će izdati pisanu odluku o podnesku. Ako je potrebno, o podnesku za poništenje sudske odluke zbog ogluhe može se odlučiti na raspravi. Ako je podnesak prihvaćen, postupak će se ponovno pokrenuti i europski postupak za sporove male vrijednosti nastavit će se od situacije u kojoj se nalazio prije nego što je donesena odluka zbog ogluhe jer nije izvršena određena postupovna radnja. Žalba protiv sudske odluke kojom se odbija zahtjev za preispitivanje sudske odluke može se podnijeti regionalnom sudu. Žalba protiv odluke regionalnog suda donesene u žalbenom postupku može se podnijeti Vrhovnom sudu samo ako je regionalni sud odbio žalbu.
Članak 25. stavak 1. točka (i) Prihvaćeni jezici
U skladu s člankom 21.a stavkom 1. Uredbe prihvaćeni su jezici estonski i engleski.
Članak 25. stavak 1. točka (j) Tijela nadležna za izvršenje
Odluke u europskim postupcima za sporove male vrijednosti koje se donose u Estoniji izvršavaju neovisni sudski izvršitelji. Zahtjev za pokretanje postupka izvršenja podnosi se sudskom izvršitelju u dužnikovu mjestu boravišta ili prebivališta ili mjestu u kojem se nalazi imovina. Popis ureda sudskih izvršitelja nalazi se na internetskim stranicama Estonske komore sudskih izvršitelja i stečajnih upravitelja.
Ako se podnosi žalba na sudsku odluku u europskom postupku za sporove male vrijednosti, regionalni sud kojem je podnesena žalba primjenjuje mjere utvrđene u članku 23. Uredbe. U slučaju kada je podnesen podnesak, zahtjev za primjenu mjera podnosi se sudu koji odlučuje o podnesku.
Ako žalba još nije podnesena, sud koji je donio odluku u predmetu primjenjuje mjere utvrđene u članku 23. Uredbe. Sud nadležan za primjenu mjere utvrđene u članku 23. točki (c) Uredbe okružni je sud na čijem se području mjesne nadležnosti provodi ili bi se provodio postupak izvršenja. U slučajevima iz članka 46. Zakona o postupku izvršenja, odluku o obustavi postupka izvršenja može donijeti sudski izvršitelj koji provodi postupak ili sud.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.