Pravo na nastavak primjene zaštitnih mjera u slučaju selidbe u drugu državu članicu
Kako bi vas kao žrtvu (osobito žrtvu različitih oblika obiteljskog nasilja i uhođenja) učinkovito zaštitila od nasilja i zlostavljanja, nacionalna tijela vlasti često mogu odobriti posebne mjere (zabranu pristupa, nalog za udaljavanje ili slične naloge za zaštitu) kojima se pomaže u sprječavanju počinitelja da ponove agresiju ili napad. Ako vam je odobrena zaštitna mjera u jednoj državi članici, možda se želite koristiti tom zaštitom u slučaju selidbe ili putovanja u drugu državu članicu. U tu svrhu, EU je uspostavio mehanizam uzajamnog priznavanja zaštitnih mjera.
Nacionalne zaštitne mjere mogu biti odobrene na temelju građanskog, kaznenog ili upravnog prava te se njihovo trajanje, opseg i postupak odobravanja mogu razlikovati među državama članicama. Zbog različitih pravnih osnova u zakonodavstvu EU-a za uzajamno priznavanje građanskopravnih i kaznenopravnih mjera bilo je potrebno uspostaviti dva odvojena instrumenta za osiguravanje izvješćivanja o trima najčešćim zaštitnim mjerama unutar EU-a. Zaštitne mjere obuhvaćene Direktivom i Uredbom tiču se situacija u kojima se vi kao žrtva ili moguća žrtva zločina koristite zabranom kontaktiranja, prilaženja ili ograničavanja narušavanja određenog prostora od osobe koja predstavlja prijetnju.
- Direktivom 2011/99/EU o europskom nalogu za zaštitu uspostavlja se mehanizam kojim se među državama članicama omogućuje priznavanje naloga za zaštitu izdanih kao kaznenopravne mjere.
Ako ste korisnik kaznenopravne zaštitne mjere izdane u jednoj državi članici, možete zatražiti europski nalog za zaštitu.
Pojednostavljenim i ubrzanim postupkom zaštita bi trebala biti osigurana s pomoću nove zaštitne mjere koju donosi država članica u koju putujete ili se selite.
Države članice uvrstile su odredbe Direktive u nacionalno zakonodavstvo do 11. siječnja 2015.
- Uredbom (EU) br. 606/2013 o uzajamnom priznavanju zaštitnih mjera u građanskim stvarima uspostavlja se mehanizam kojim se omogućuje izravno priznavanje naloga za zaštitu izdanih kao građanskopravne mjere među državama članicama.
Stoga ako ste korisnik građanskopravne zaštitne mjere izdane u državi članici u kojoj imate boravište, možete se izravno pozvati na nju u drugim državama članicama tako da nadležnim tijelima predočite potvrdu kojom se potvrđuju vaša prava.
Ta se Uredba primjenjuje od 11. siječnja 2015.
Nedavno su objavljeni rezultati dvaju projekata povezanih s europskim nalogom za zaštitu, koji su sufinancirani u okviru programa Europske unije Daphne:
- projekt „POEMS” i pripadajuće završno izvješće i preporuke dostupni su zajedno s pregledom podataka po državama. Projekt je bio usmjeren na zakonodavstvo povezano s nalogom za zaštitu u 27 država članica EU-a i procjenjivanje razine uređenja i praktičnog učinka zakonodavstva u tom području, kao i na funkcioniranje Direktive 2011/99/EU o europskom nalogu za zaštitu i Uredbe 606/2013 o uzajamnom priznavanju zaštitnih mjera u građanskim stvarima;
- projekt „Epogender” i pripadajući priručnici dostupni su zajedno s poredbenom analizom propisa i praksi u državama članicama obuhvaćenih Direktivom 2011/99/EU o europskom nalogu za zaštitu u pogledu zaštitnih mjera za žrtve rodnog nasilja.
Te publikacije izrađene su uz financijsku potporu programa Europske unije Daphne. Za sadržaj tih publikacija odgovorni su isključivo njihovi autori i publikacije ni na koji način ne odražavaju stavove Europske komisije.
Publikacije predstavljaju korisne pokazatelje koji pomažu u učinkovitom prenošenju Direktive i sadrže podatke o nacionalnom zakonodavstvu koji mogu pomoći stručnjacima.
Stranicu održava Europska komisija. Informacije na ovoj stranici ne odražavaju nužno službeno stajalište Europske komisije. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest koja se odnosi na propise za autorska prava za europske stranice.