Bračnoimovinski režimi

Italija
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Postoji li u državi članici zakonski uređen bračnoimovinski režim? Što je njime predviđeno?

Režim bračne stečevine u Italiji podrazumijeva režim zajednice imovine kako je predviđeno u članku 177. i dalje Građanskog zakonika.

Prema režimu zajednice imovine zajedničke ili odvojene kupnje bračnih drugova za vrijeme braka, osim kupnji koje se odnose na vlastitu imovinu, obuhvaćene su bračnom stečevinom.

Vlastitom imovinom bračnog druga smatra se sljedeće:

1) imovina koja je već pripadala bračnim drugovima prije datuma sklapanja braka

2) imovina koja je primljena na dar ili je stečena nasljedstvom nakon datuma sklapanja braka

3) imovina za strogo osobnu upotrebu svakog bračnog druga

4) imovina potrebna bračnom drugu za obavljanje njegove djelatnosti

5) imovina primljena na ime naknade štete, kao i svaka mirovina povezana s djelomičnim ili potpunim gubitkom radne sposobnosti

6) imovina stečena novčanim iznosom koji potječe od prijenosa ili zamjene vlastite imovine, pod uvjetom da je to izričito navedeno u trenutku stjecanja.

Režimom zajednice imovine obuhvaćena je i sljedeća imovina:

1) dobit koju je svaki bračni drug ostvario, primio i nije potrošio u vrijeme razvrgnuća zajednice

2) prihod od odvojenih djelatnosti svakog bračnog druga, ako nije potrošen u vrijeme razvrgnuća zajednice

3) sva poduzeća kojima zajednički upravljaju bračni drugovi i koja su osnovana nakon datuma sklapanja braka.

Za upravljanje bračnom stečevinom i zastupanje u pravnim postupcima u vezi s radnjama koje se odnose na bračnu stečevinu oba su bračna druga odgovorna zasebno, a zajednički su odgovorni za poslove izvanrednog upravljanja.

Imovina obuhvaćena bračnom stečevinom dijeli se podjelom imovine i obveza na jednake dijelove.

2 Na koji način bračni drugovi mogu urediti svoj bračnoimovinski režim? Koji su formalni zahtjevi u tom slučaju?

Bračni drugovi mogu sklopiti drugačiji sporazum koji mora biti u obliku javnog akta da bi bio valjan.

Ako je odabran režim odvojene imovine, ta se odluka može objaviti i u matičnoj knjizi vjenčanih.

Bračni drugovi mogu dogovoriti osnivanje kapitalnog fonda prijenosom određene pokretne ili nepokretne imovine upisane u javne registre ili kreditnih instrumenata kako bi se zadovoljile potrebe njihove obitelji (članak 167. Građanskog zakonika).

Fond može osnovati samo jedan bračni drug ili oba bračna druga javnom ispravom. Fond može osnovati i treća strana javnom ispravom ili oporukom.

Vlasništvo i upravljanje fondom podliježu pravilima o režimu zakonske zajednice imovine (članak 168. Građanskog zakonika).

3 Postoje li ograničenja slobode uređenja bračnoimovinskog režima?

Bračni drugovi ne mogu općenito odlučiti da se na njihove imovinske odnose u cijelosti ili djelomično primjenjuju zakoni kojima bračni drugovi ne podliježu ili običaji, već moraju izričito navesti sadržaj sporazuma kojima namjeravaju urediti imovinske odnose (članak 161. Građanskog zakonika).

Svaki sporazum sklopljen za potrebe miraza u svakom je slučaju ništetan (članak 166.a Građanskog zakonika).

Ako bračni drugovi odluče sporazumom izmijeniti režim zakonske zajednice imovine, u taj režim ne mogu uključiti sljedeće:

1) imovinu za strogo osobnu upotrebu

2) imovinu potrebnu bračnom drugu za obavljanje njegove djelatnosti

3) imovinu primljenu na ime naknade štete

4) svaku mirovinu povezanu s djelomičnim ili potpunim gubitkom radne sposobnosti.

Osim toga, nisu moguće iznimke od pravila o režimu zakonske zajednice u pogledu upravljanja imovinom i jednakosti udjela.

4 Koji su pravni učinci razvoda, rastave ili poništaja braka na bračnu stečevinu?

Razvod, rastava ili poništavanje braka ima za posljedicu prestanak zakonske zajednice imovine.

5 Koje su posljedice smrti jednog od bračnih drugova na bračnoimovinski režim?

Smrt ima za posljedicu razvrgnuće zakonske zajednice.

6 Koje je tijelo nadležno za odlučivanje u predmetu koji se odnosi na bračnoimovinski režim?

Nadležna su sudska tijela u skladu s općim pravilima.

7 Koji su učinci bračnoimovinskog režima na pravne odnose između bračnog druga i treće osobe?

Obveze koje je jedan od bračnih drugova preuzeo prije datuma sklapanja braka ne odnose se na imovinu obuhvaćenu bračnom stečevinom, kao ni obveze u pogledu darova i nasljedstva koje su bračni drugovi primili za vrijeme trajanja braka, a koje nisu obuhvaćene režimom zajednice (članci 187. i 188. Građanskog zakonika).

Obveze koje je jedan od bračnih drugova preuzeo nakon datuma sklapanja braka u vezi s poduzimanjem radnji koje ne ulaze u redovno poslovanje bez potrebnog pristanka drugog bračnog druga, u slučaju da se dugovi prema vjerovnicima ne mogu podmiriti iz vlastite imovine, odnose se na imovinu obuhvaćenu bračnom stečevinom (članak 189. Građanskog zakonika).

Ako se dospjeli iznosi ne mogu namiriti iz imovine zajednice, vjerovnici mogu alternativno poduzeti radnje u odnosu na vlastitu imovinu svakog bračnog druga, do iznosa polovine zahtjeva (članak 190. Građanskog zakonika).

8 Kratak opis postupka podjele bračne stečevine u državi članici, uključujući raspodjelu, distribuciju i likvidaciju.

Imovina obuhvaćena bračnom stečevinom dijeli se podjelom imovine i obveza na jednake dijelove. Uzimajući u obzir potrebe i skrbništvo nad uzdržavanim osobama, sud koji provodi podjelu imovine može jednom bračnom drugu dodijeliti pravo plodouživanja određene imovine koja pripada drugom bračnom drugu (članak 194. Građanskog zakonika).

Tijekom podjele bračni drugovi imaju pravo zadržati svaku pokretnu imovinu koja je pripadala svakom od njih prije datuma nastanka zajednice ili koja je primljena kao nasljedstvo ili dar za vrijeme trajanja zajednice.

Ako se ne može pronaći takva pokretna imovina, bračni drugovi mogu tražiti iznos jednak vrijednosti te imovine dostavljanjem dokaza o njezinoj vrijednosti, među ostalim i navođenjem opće poznate vrijednosti, osim ako takva imovina nedostaje jer je upotrijebljena ili izgubljena ili iz bilo kojeg drugog razloga koji se ne može pripisati drugom bračnom drugu (članak 196. Građanskog zakonika).

9 Koji je postupak registracije nepokretne imovine i koji su dokumenti ili informacije potrebni?

Svi ugovori o prijenosu vlasništva nepokretne imovine i, općenito, sve isprave o osnivanju, prijenosu ili izmjeni prava na nepokretnoj imovini moraju se unijeti u odgovarajuću zemljišnu knjigu. Kupnje nepokretne imovine obuhvaćene bračnom stečevinom nisu izuzete od navedenog pravila.

Svaka osoba koja traži prijepis mora dostaviti Zemljišnoknjižnom uredu, u dva primjerka, obavijest o imovinskom režimu stranaka – ako su vjenčane – u skladu s izjavom iz isprave ili potvrde matičara koji je naveo imovinski režim u vjenčanom listu, a mora priložiti i kopiju isprave kojom se dokazuje vlasništvo.

Ostali bračni sporazumi na temelju kojih, na primjer, za posebne dijelove vlastite nepokretne imovine koji pripadaju jednom bračnom drugu vrijedi režim zajednice ili kojima se uspostavlja kapitalni fond za nepokretnu imovinu, isto se tako moraju upisati u zemljišne knjige.

Posljednji put ažurirano: 05/10/2021

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.