Bračnoimovinski režimi

Malta
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Postoji li u državi članici zakonski uređen bračnoimovinski režim? Što je njime predviđeno?

Stranama koje žele sklopiti brak u skladu s malteškim pravom Malta nudi slobodu izbora režima kojim će se uređivati njihova bračna stečevina. Međutim, glavni je režim bračne stečevine u Malti zajednica bračne imovine. Taj režim primjenjuje se po snazi zakona u bilo kojem braku, osim ako strane koje su već u braku ili ga namjeravaju sklopiti odluče u obliku javne isprave da se njihov imovinski režim uređuje u skladu s drugim režimom koji nije u suprotnosti s duhom malteškog prava. Uz zajednicu bračne imovine, ostale vrste režima bračne stečevine koje postoje u Malti uključuju odvajanje imovine i zajednicu preostale imovine pod posebnim upravljanjem.

U okviru zajednice bračne imovine kao zakonskog režima bračne stečevine u Malti predviđa se da sve što strane steknu nakon sklapanja braka čini dio zajednice bračne imovine te stoga pripada objema stranama u jednakim dijelovima. Malteškim pravom izričito je propisano što čini dio zajednice bračne imovine te su isključene donacije, nasljedstva i posebna imovina svake strane.

U okviru odvajanja imovine kao režima koji strane mogu odabrati umjesto zajednice bračne imovine predviđa se da svaka strana ima pravo na potpunu kontrolu nad imovinom stečenom prije i nakon sklapanja braka te na upravljanje njome, pri čemu nije potreban pristanak druge strane.

U okviru zajednice preostale imovine pod posebnim upravljanjem kao režima koji strane mogu odabrati umjesto zajednice bračne imovine predviđa se da svaki bračni drug ima pravo na stjecanje i zadržavanje imovine koju je stekao i upravljanje tom imovinom kao da je to imovina u njegovu isključivom vlasništvu. Međutim, takvim režimom bračnim drugovima nije onemogućeno stjecanje zajedničke imovine kojom se potom zajednički upravlja.

2 Na koji način bračni drugovi mogu urediti svoj bračnoimovinski režim? Koji su formalni zahtjevi u tom slučaju?

Kad je riječ o režimu zajednice bračne imovine, opće je pravilo da su oba bračna druga obvezna zajednički raspolagati i upravljati svojom bračnom stečevinom. Međutim, u pogledu tog režima malteško pravo razlikuje uobičajeno upravljanje, odnosno one radnje koje jedan od bračnih drugova sam može obavljati, i izvanredno upravljanje, odnosno one radnje koje oba bračna druga moraju zajednički obavljati. U malteškom pravu nabrojane su samo radnje koje se smatraju izvanrednim upravljanjem, a sve što nije izričito sadržano u njemu smatra se radnjama u okviru uobičajenog upravljanja. Stoga je pristanak obaju bračnih drugova formalni zahtjev koji uvijek treba poštovati u primjeni režima zajednice bračne imovine. Ako obje strane nisu dale pristanak u pogledu prijenosa ili utvrđivanja stvarnog ili osobnog prava na nepokretnoj ili pokretnoj imovini, radnja se može poništiti na zahtjev strane koja nije dala svoj pristanak.

Kad je riječ o režimu odvajanja imovine, opće je pravilo da svaki bračni drug ima pravo raspolagati i upravljati svojom imovinom bez pristanka drugog bračnog druga.

Kad je riječ o režimu zajednice preostale imovine pod posebnim upravljanjem, opće je pravilo da bračni drug ne treba prethodni pristanak drugog bračnog druga kada odabere samostalno steći imovinu te ima pravo samostalno raspolagati i upravljati navedenom stečevinom. S druge strane, ako bračni drugovi nešto steknu zajedno, oboje su prethodno morali dati svoj pristanak i stoga oboje imaju pravo zajedno raspolagati i upravljati tom stečevinom.

3 Postoje li ograničenja slobode uređenja bračnoimovinskog režima?

Ako odaberu režim zajednice bračne imovine, bračni drugovi dužni su sve raditi zajedno. Stoga nemaju slobodu u načinu raspolaganja i upravljanja imovinom, uz iznimku radnji koje se smatraju uobičajenim upravljanjem za koje nije potreban njihov zajednički pristanak.

S druge strane, ako odaberu režim odvajanja imovine, svaki bračni drug ima slobodu raditi ono što smatra prikladnim u pogledu imovine koja glasi na njegovo ime, bez uplitanja drugog bračnog druga.

Kad je riječ o režimu zajednice preostale imovine pod posebnim upravljanjem, ako bračni drug stekne imovinu bez pristanka drugog bračnog druga, ima slobodu upravljati njome bez ikakvih ograničenja na temelju režima. Međutim, ako je u ime obaju bračnih drugova izvršena kupnja, oni ne mogu postupati po vlastitu nahođenju, nego to moraju činiti zajednički.

4 Koji su pravni učinci razvoda, rastave ili poništaja braka na bračnu stečevinu?

Kad je riječ o razdoblju valjanosti režima zajednice bračne imovine, zakonom je jasno utvrđeno da on stupa na snagu na dan sklapanja braka te prestaje nakon razvrgnuća braka, odnosno nastupanja razvoda. Nadalje, zakonom je propisano da se u slučaju rastave može tražiti zakonska dioba imovine.

U slučaju režima zajednice preostale imovine pod posebnim upravljanjem zakonom je utvrđeno da on prestaje, među ostalim, razvrgnućem braka ili rastavom.

Međutim, u slučaju da je brak uređen režimom odvajanja imovine, bračni drug čiji je brak prestao, bilo zakonskom rastavom ili poništajem, nastavlja raspolagati i upravljati imovinom koju je stekao u svoje ime.

Prema tome, učinci razvoda, rastave ili poništaja u pogledu bračne stečevine takvi su da bračni drugovi sve što je stečeno dijele na temelju sporazumnog rješenja ili odluke nadležnog suda.

5 Koje su posljedice smrti jednog od bračnih drugova na bračnoimovinski režim?

Nakon smrti bračnog druga prestaje režim bračne stečevine i počinje se primjenjivati malteško nasljedno pravo kako bi se imovina preminulog bračnog druga podijelila među nasljednicima. Glavni je čimbenik koji se uzima u obzir taj je li preminula osoba ostavila oporuku ili nije.

6 Koje je tijelo nadležno za odlučivanje u predmetu koji se odnosi na bračnoimovinski režim?

Nadležno tijelo koje odlučuje o pitanjima povezanima s režimom bračne stečevine jest građanski sud (obiteljski odjel).

7 Koji su učinci bračnoimovinskog režima na pravne odnose između bračnog druga i treće osobe?

Nakon što režim bračne stečevine stupi na snagu između bračnih drugova, on stvara pravne odnose između njih i trećih strana, ovisno o slučaju. Treće strane imaju pravo ostvarivati svoja zakonska prava prema bračnim drugovima zajednički ili odvojeno, ovisno o tome s kim su sklopili ugovor ili dužničku obvezu.

8 Kratak opis postupka podjele bračne stečevine u državi članici, uključujući raspodjelu, distribuciju i likvidaciju.

Postupak diobe imovine obično se odvija u fazi kada su bračni drugovi pokrenuli postupak rastave ili razvoda. Te vrste postupaka zahtijevaju od bračnih drugova da prije obraćanja nadležnom sudu započnu postupak mirenja.

Ako je mirenje uspješno, bračni se drugovi mogu sporazumno rastati te se u tom slučaju dogovaraju o svojim uzajamnim pravima, pravima u pogledu djece i o diobi bračne stečevine putem javne isprave, koju potom pomno razmatra nadležni sud kako bi se osiguralo da su prava bračnih drugova uravnotežena. Nakon odobrenja nadležnog suda taj se ugovor ovjerava kod javnog bilježnika i upisuje u registar kako bi proizvodio učinke u sve pravne svrhe, uključujući treće strane.

Ako postupak mirenja nije uspješan i strane ne postignu sporazumno rješenje, obvezne su pokrenuti sudski postupak pred nadležnim sudom u kojem traže razvrgnuće režima bračne stečevine kako bi podijelile imovinu. Kad odluka nadležnog suda postane pravomoćna, upisuje se u registar kako bi proizvodila učinke u sve pravne svrhe, uključujući treće strane.

9 Koji je postupak registracije nepokretne imovine i koji su dokumenti ili informacije potrebni?

Za upis nekretnine u registar u Malti javni bilježnik koji je sastavio izvorni ugovor za tu nekretninu javnom registru mora dostaviti bilješku o ovjeri kako bi se izvršio upis. Nakon dostave bilješke o ovjeri nekretnina se upisuje u registar te ugovor postaje obvezujući za ugovorne strane i za treće strane.

Posljednji put ažurirano: 09/11/2020

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.