Bračnoimovinski režimi

1 Postoji li u državi članici zakonski uređen bračnoimovinski režim? Što je njime predviđeno?

Da. Bračni drugovi u pravilu mogu odabrati svoj režim pravne stečevine sklapanjem bračnog ugovora. Takav je ugovor poznat kao predbračni ugovor (convenção antenupcial) kako je propisano člankom 1698. portugalskog Građanskog zakonika (Código Civil).

Međutim, u skladu s člancima 1717. i 1721. Građanskog zakonika ako bračni drugovi ne odaberu režim pravne stečevine ili ako je predbračni ugovor nevažeći, zakonski je režim bračne stečevine režim zajedničkog vlasništva nad imovinom stečenom nakon sklapanja braka.

U tom je slučaju u člancima od 1721. do 1731. Građanskog zakonika utvrđeno koja je imovina zajednička, a koja osobna.

U iznimnim je slučajevima utvrđenima u članku 1720. Građanskog zakonika obvezni režim režim odvajanja imovine.

2 Na koji način bračni drugovi mogu urediti svoj bračnoimovinski režim? Koji su formalni zahtjevi u tom slučaju?

Bračni drugovi mogu urediti svoj režim bračne stečevine sklapanjem predbračnog ugovora, u kojem mogu odabrati jedan od triju režima bračne stečevine utvrđenih u Građanskom zakoniku ili dogovoriti neko drugo rješenje u skladu s mjerodavnim pravom (članak 1698. Građanskog zakonika).

U nastavku se navode tri režima bračne stečevine utvrđena u Građanskom zakoniku:

• zajedničko vlasništvo nad imovinom stečenom nakon sklapanja braka (regime da comunhão de adquiridos – članci od 1721. do 1731. Građanskog zakonika)
• zajedničko vlasništvo nad cjelokupnom imovinom (regime da comunhão geral de bens – članci od 1732. do 1734. Građanskog zakonika)
• odvajanje imovine (regime da separação de bens – članci od 1735. do 1735. Građanskog zakonika).

Kao što je prethodno navedeno, bračni drugovi mogu dogovoriti drugo rješenje u skladu s mjerodavnim pravom. To se primjenjuje u slučaju kada je režim bračne stečevine zajedničko vlasništvo nad imovinom stečenom nakon sklapanja braka, ali se bračni drugovi u okviru predbračnog ugovora dogovore da će određena nekretnina koju je jedan bračni drug stekao prije sklapanja braka (na primjer, obiteljski dom) nakon sklapanja braka postati zajednička imovina zbog toga što žele da svaki od njih bude odgovoran za otplaćivanje hipoteke.

Formalni je uvjet da predbračni ugovor mora imati oblik javne isprave koju je sastavio javni bilježnik (javnobilježnička isprava) ili izjave izrečene pred službenikom matičnog ureda (članak 1710. Građanskog zakonika i članci od 189. do 191. Zakona o građanskom registru (Código do Registo Civil)).

Predbračni se ugovor u pravilu mora sklopiti prije sklapanja braka. U skladu s člankom 1714. Građanskog zakonika predbračni ugovor i režim bračne stečevine ne mogu se promijeniti nakon sklapanja braka, osim ako je drukčije utvrđeno člankom 1715. Građanskog zakonika.

Pravne odredbe koje se primjenjuju na predbračne ugovore sadržane su u knjizi IV. glavi II. poglavlju IX. odjeljku III. Građanskog zakonika (članci od 1698. do 1716.).

Pravne odredbe koje se primjenjuju na darove između bračnih drugova sadržane su u knjizi IV. glavi II. poglavlju X. odjeljcima I. i II. Građanskog zakonika (članci od 1753. do 1766.).

3 Postoje li ograničenja slobode uređenja bračnoimovinskog režima?

Postoje dvije situacije predviđene člankom 1720. Građanskog zakonika u kojima je obvezni režim odvojene imovine: kada se brak sklapa bez primjene postupka koji prethodi sklapanju braka i kada bračni drugovi imaju 60 ili više godina.

U svim drugim slučajevima bračni drugovi mogu sami odabrati režim koji je u skladu s mjerodavnim pravom.

4 Koji su pravni učinci razvoda, rastave ili poništaja braka na bračnu stečevinu?

U skladu s člankom 1688. Građanskog zakonika bračni odnos prestaje razvodom ili poništajem braka, ne dovodeći u pitanje odredbe povezane s uzdržavanjem. Zakonskom rastavom brak ne prestaje, ali pravni učinci vrlo su slični onima u slučaju razvoda braka, kako je objašnjeno u nastavku.

Kad je riječ o podjeli imovine i otplati dugova, u članku 1689. Građanskog zakonika propisano je da po završetku režima bračne stečevine bračni drugovi ili njihovi nasljednici imaju pravo na svoju osobnu imovinu i svoj udio u zajedničkoj imovini. Bračni drug koji ima dug prema zajedničkoj imovini mora taj dug podmiriti.

Kad je riječ o dugovima, prednost se daje otplati zajedničkih dugova sredstvima iz zajedničke imovine, a preostali dugovi podmiruju se tek nakon otplate zajedničkih dugova. Ako jedan bračni drug ima dug prema drugom bračnom drugu, taj dug mora platiti sredstvima iz svojeg udjela u zajedničkoj imovini. Ako zajednička imovina ne postoji, bračni drug mora otplatiti taj dug sredstvima iz osobne imovine.

Pravni učinci razvoda braka

Učinci razvoda braka utvrđeni su člancima od 1788. do 1793.-A Građanskog zakonika.

Opće je pravilo da razvodom prestaje brak i da razvod ima iste posljedice kao i prestanak braka uslijed smrti.

Kad je riječ o nasljeđivanju, u skladu s člankom 2133. Građanskog zakonika bivši bračni drug nakon presude o razvodu gubi status zakonskog nasljednika čak i u slučaju da se ta presuda izrekne nakon smrti drugog bračnog druga.

U skladu s portugalskim pravom bračna se stečevina u pravilu dijeli tek nakon zaključenja postupka razvoda braka, a ne tijekom postupka. Međutim, u slučaju sporazumnog razvoda braka pred matičnim uredom bračni drugovi mogu odmah dogovoriti način podjele bračne stečevine (članak 272.-A Zakona o građanskom registru).

Kad je riječ o učincima razvoda braka, opće je pravilo sljedeće:

• razvod braka proizvodi pravni učinak od datuma kada sudska odluka kojom se utvrđuje da se brak razvodi postane pravomoćna.

Imovinskopravni učinci razvoda braka na odnos između bračnih drugova:

• razvod braka ima retroaktivni imovinskopravni učinak na odnos između bračnih drugova od datuma pokretanja postupka razvoda braka
• međutim, na zahtjev jednog od bračnih drugova imovinskopravni učinci razvoda njihova braka mogu vrijediti retroaktivno od datuma kada su bračni drugovi prestali živjeti zajedno, u slučaju da je taj datum potvrđen u okviru postupka
• kad je riječ o podjeli imovine nakon razvoda braka, nijedan bračni drug ne smije dobiti više nego što bi dobio da je brak sklopljen u okviru režima zajedničkog vlasništva nad imovinom stečenom nakon sklapanja braka
• oba bračna druga gube sve koristi dobivene ili koje će se dobiti na temelju sklapanja braka (npr. darovi koje bračni drugovi daju jedan drugome; darovi koje je treća osoba dala paru radi sklapanja braka). U tom slučaju osoba koja daje dar može donijeti odluku da korist pripadne djeci bračnih drugova
• u skladu s općim uvjetima građanskopravne odgovornosti, oštećeni bračni drug ima pravo pred redovnim sudovima zatražiti naknadu štete koju je prouzročio drugi bračni drug
• u slučaju kada se osnova za razvod braka odnosi na problem s mentalnim zdravljem jednog od bračnih drugova, bračni drug koji podnosi zahtjev za razvod mora drugom bračnom drugu nadoknaditi štetu zbog osobne ozljede prouzročene prestankom braka. Zahtjev za naknadu štete mora se podnijeti u okviru postupka razvoda braka
• svaki bračni drug može od suda zatražiti dopuštenje da nastavi unajmljivati obiteljski dom, neovisno o tome je li dom u zajedničkom vlasništvu ili u vlasništvu drugog bračnog druga
• kućni ljubimci povjeravaju se jednom ili oboma bračnim drugovima, uzimajući u obzir interese svakog bračnog druga i njihove djece te dobrobit životinje.

Imovinskopravni učinci razvoda braka na odnose između bračnih drugova i trećih strana navedeni su u nastavku:

• bračni drugovi mogu se pozvati na imovinskopravne učinke razvoda braka protiv trećih strana tek nakon datuma kada je presuda upisana u građanski registar.

Kad je riječ o obvezama uzdržavanja između bivših bračnih drugova, u člancima 2016. i 2019. Građanskog zakonika utvrđeno je sljedeće:

• opće je pravilo da su oba bivša bračna druga nakon razvoda braka obvezni skrbiti o sebi
• svaki bivši bračni drug ima pravo na uzdržavanje, neovisno o tome je li razvod bio sporazuman; međutim, pravo na uzdržavanje može se uskratiti na temelju pravednosti
• pravo na uzdržavanje prestaje ako korisnik započne zajednički život ili je diskvalificiran zbog neprimjerenog ponašanja.

Učinci zakonske rastave

Kad je riječ o zakonskoj rastavi, člankom 1794. Građanskog zakonika upućuje se na odredbe o razvodu, kako je prethodno navedeno, uz jednu iznimku: zakonskom rastavom ne prestaje brak.

Osim te iznimke, u skladu s člancima 1795.-A, 2016. i 2133. Građanskog zakonika učinci zakonske rastave na bračnu stečevinu, obveze uzdržavanja i nasljeđivanje jednaki su učincima razvoda braka.

Pravni učinci poništaja braka

Postoji razlika između poništaja braka i nepostojećeg braka.

Kad je riječ o nepostojećem braku, kako je propisano člancima od 1628. do 1630. Građanskog zakonika (npr. u slučajevima potpune nesuglasnosti jednog bračnog druga ili obaju bračnih drugova), nepostojeći brak ne proizvodi nikakve učinke.

Kad je riječ o poništaju građanskog braka, kako je propisano člankom 1631. Građanskog zakonika (npr. u slučaju zakonskih prepreka ili pogreške pri davanju suglasnosti), učinci utvrđeni člankom 1647. Građanskog zakonika sljedeći su:

• ako su oba bračna druga postupila u dobroj vjeri, brak proizvodi učinke među bračnim drugovima i u odnosu na treće strane sve dok sudska odluka o poništaju ne postane pravomoćna

• ako je samo jedan od bračnih drugova postupio u dobroj vjeri, tada samo taj bračni drug može imati koristi od učinaka braka. Osim toga, bračni drug koji postupa u dobroj vjeri može se pozvati na učinke braka u odnosu na treće strane, ako oni odražavaju odnos među bračnim drugovima.

Ta se pravila primjenjuju na poništaje katoličkih brakova sklopljenih pred crkvenim vlastima sve dok presuda ne bude upisana u građanski registar, pod uvjetom da je katolički brak ondje upisan.

Člancima 1649. i 1650. Građanskog zakonika propisane su posebne kazne povezane s imovinom u slučajevima kada brak sklapa maloljetnik ili kada se sklapanjem braka krše zakonske prepreke, kao što su slučajevi navedeni u nastavku:

• maloljetnik koji sklopi brak bez potrebnog odobrenja smatra se maloljetnikom sve do punoljetnosti u pogledu pitanja upravljanja imovinom koju je posjedovao u trenutku sklapanja braka i koja mu je darovana nakon sklapanja braka. Međutim, nužna sredstva za uzdržavanje osigurat će se iz prihoda od te imovine
• roditelji ili zakonski zastupnik maloljetnika, a ne njegov bračni drug, upravljat će tom imovinom sve dok maloljetnik ne postane punoljetan
• ta se imovina za vrijeme trajanja braka ili nakon njegova prestanka ne smije upotrebljavati za podmirenje dugova bilo kojeg od bračnih drugova prije nego što maloljetnik postane punoljetan
• ako se prepreke utvrđene člankom 1604. točkama (c) i (d) Građanskog zakonika prekrše (npr. postoji prepreka koja se temelji na krvnom srodstvu), bračni drug koji krši prepreku ne može primiti korist u obliku dara ili ostavine od drugog bračnog druga.

5 Koje su posljedice smrti jednog od bračnih drugova na bračnoimovinski režim?

U članku 1788. Građanskog zakonika utvrđeno je da u slučaju smrti jednog bračnog druga režim bračne stečevine završava.

Zajednička imovina mora se podijeliti. U skladu s člankom 2024. Građanskog zakonika imovina preminule osobe uključuje njezinu osobnu imovinu i, ovisno o slučaju, njezin udio u zajedničkoj imovini bračnih drugova.

Opće je pravilo da je nadživjeli bračni drug zakonski nasljednik koji ima pravo na nužni dio nasljedstva, neovisno o tome postoji li oporuka (članci 2131. i 2133. odnosno 2158. i 2159. Građanskog zakonika, kako je primjenjivo).

Osim toga, u skladu s uvjetima iz članka 2103.-A Građanskog zakonika nadživjeli bračni drug pri podjeli imovine ima pravo na korištenje obiteljskim domom, njegovim sadržajem i pokućstvom. Ako to premašuje njegov udio u nasljedstvu i zajedničkoj imovini, nadživjeli bračni drug mora nadoknaditi štetu drugim nasljednicima.

Međutim, u skladu s člankom 1698. i člankom 1700. stavkom 3. Građanskog zakonika, ako je režim bračne stečevine režim odvajanja imovine, bračni drugovi mogu se u okviru predbračnog ugovora odreći svojeg statusa nasljednika.

6 Koje je tijelo nadležno za odlučivanje u predmetu koji se odnosi na bračnoimovinski režim?

Sudovi, matični uredi i javni bilježnici nadležni su za odlučivanje o stvarima koje se odnose na bračnu stečevinu, prema potrebi u situacijama navedenima u nastavku.

Prema portugalskom pravu, predbračni ugovori i imovinskopravni režimi u načelu su nepromjenjivi u skladu s člankom 1714. Građanskog zakonika. Stoga, ako budući bračni drugovi žele odabrati imovinskopravni režim i odstupiti od zakonskog imovinskopravnog režima, imovinskopravni režim mora se uspostaviti predbračnim ugovorom (članak 1710. Građanskog zakonika), koji mora biti sklopljen prije sklapanja braka. Za vrijeme trajanja braka bračni drugovi ne mogu sklopiti ugovor kojim se mijenja ili stavlja izvan snage režim bračne stečevine. Iznimke od tog načela predviđene su u članku 1715. Građanskog zakonika (npr. u slučaju zakonske podjele imovine ili zakonske rastave).

Odredbe koje se odnose na imovinskopravni režim moraju biti utvrđene predbračnim ugovorom (članak 1698. Građanskog zakonika). Za njegovo sklapanje propisan je određeni oblik i objava. Prema članku 1710. Građanskog zakonika, da bi predbračni ugovori bili valjani, moraju se sklopiti izjavom u matičnom uredu ili u obliku javne isprave potpisane kod javnog bilježnika. U skladu s člankom 1711. stavkom 1. Građanskog zakonika, predbračni se ugovori moraju upisati da bi proizveli učinke u odnosu na treće strane. U tu svrhu nasljednici bračnih drugova i drugih strana u predbračnom ugovoru ne smatraju se trećim stranama. Uz upis ugovora, moraju se upisati i činjenice sadržane u tom ugovoru. Postoji i rok koji se mora poštovati: predbračni ugovor mora biti potpisan prije sklapanja braka, ali ne smije proći više od godinu dana od datuma potpisivanja ugovora do sklapanja braka jer u protivnom ugovor prestaje važiti u skladu s člankom 1716. Građanskog zakonika.

Prethodno navedene informacije dostupne su u Europskim propisima: učinak na aktivnost matičnih ureda i javnih bilježnika (Os Regulamentos Europeus: impacto na actividade registal e notarial), dostupno na portugalskom i engleskom jeziku na https://www.redecivil.csm.org.pt/os-regulamentos-europeus-impacto-na-atividade-registal-e-notarial/.

U slučaju razvoda braka, zakonske rastave ili poništaja braka, tijelo nadležno za rješavanje podjele imovine i primjenu odgovarajućeg imovinskopravnog režima ovisi o tome jesu li se bračni drugovi dogovorili o načinu podjele bračne stečevine.

U slučaju razvoda braka ili zakonske rastave, ako su se bračni drugovi dogovorili o načinu podjele bračne stečevine, nadležne su službe matičnih ureda. U tom slučaju mogu nastati dvije situacije: u slučaju sporazumnog razvoda braka ili sporazumne zakonske rastave nadležne su službe matičnih ureda i u okviru tog postupka mogu odobriti sporazum o podjeli, rješavati pitanja plaćanja poreznih obveza i unositi izmjene u zemljišne knjige kao rezultat podjele; kad je riječ o razvodu braka ili zakonskoj rastavi koji su pokrenuti na temelju tužbe, nadležni su sudovi za obitelj i maloljetnike (Tribunais de Família e Menores). Ako stranke pristanu na podjelu imovine nakon razvoda ili rastave braka, službe matičnih ureda nadležne su za pitanja podjele, poreznih obveza i izmjena u zemljišnim knjigama nastalima zbog podjele. Relevantna pravila utvrđena su u člancima 272.-A i 272.-B Građanskog zakonika. Praktične informacije o toj usluzi i troškovima te usluge dostupne su na https://justica.gov.pt/Servicos/Balcao-Divorcio-com-Partilha.

Ako stranke nakon razvoda braka ili zakonske rastave postignu sporazum o podjeli imovine, javnu ispravu mogu ovjeriti kod javnog bilježnika. U tom je slučaju javni bilježnik odgovoran za upisivanje nekretnine u roku od dva mjeseca, a stranke u istom vremenskom roku moraju ispuniti svoje porezne obveze (članci 8.-B i 8.-C Zakona o zemljišnim knjigama (Código do Registo Predial)).

Kada bračni drugovi ne mogu postići sporazum o podjeli, u slučaju razvoda braka, zakonske rastave ili poništaja braka, na zahtjev bilo koje strane mora se pokrenuti postupak popisa imovine (processo de inventário). Sudovi imaju isključivu nadležnost nad postupkom popisa imovine u situacijama predviđenima člankom 1083. stavkom 1. Građanskog zakonika (npr. kada popis imovine ovisi o drugim sudskim postupcima). U drugim se situacijama u skladu s člankom 1083. stavkom 2. Građanskog zakonika postupak popisa imovine može zatražiti na inicijativu podnositelja ili u međusobnom dogovoru svih zainteresiranih strana, na sudu ili kod javnog bilježnika s popisa iz članka 1. Pravnog režima za postupak popisa imovine (Regime do Inventário Notarial) objavljenog u Prilogu Zakonu br. 117/19. od 13. rujna 2019. Javni bilježnici predmet rješavaju služeći se sustavom upravljanja predmetima https://www.inventarios.pt/

7 Koji su učinci bračnoimovinskog režima na pravne odnose između bračnog druga i treće osobe?

Člancima 1682. i 1683. Građanskog zakonika propisano je da u nekim slučajevima bračni drug mora pribaviti suglasnost drugog bračnog druga kako bi s trećom stranom mogao sklapati određene ugovore. To ovisi o režimu bračne stečevine (npr. režim podjele imovine ili zajedničkog vlasništva nad imovinom), ovlastima upravljanja koje proizlaze iz tog režima (npr. zajedničko upravljanje određenom imovinom), prirodi imovine (npr. obiteljski dom, zajednička imovina) ili prirodi ugovora (npr. kupoprodajni ugovor, ugovor o prihvaćanju darova).

U skladu s člankom 1687. Građanskog zakonika izostanak suglasnosti drugog bračnog druga ima sljedeće posljedice za treće strane:

• ako jedan od bračnih drugova sklopi ugovor kojim se krše odredbe članka 1682. stavaka 1. i 3. (npr. prijenos vlasništva nad određenom pokretninom), članka 1682.‑A (npr. prijenos vlasništva nad nekretninom u okviru režima zajednice imovine; prijenos vlasništva nad obiteljskim domom u okviru bilo kojeg režima bračne stečevine), članka 1682.‑B (npr. otkazivanje najma za obiteljski dom) ili članka 1683. stavka 2. (odricanje od nasljedstva ili legata) Građanskog zakonika, drugi bračni drug ili njegov nasljednik može zatražiti raskid takvog ugovora
• ako bračni drug bez suglasnosti drugog bračnog druga, kada je takva suglasnost potrebna, prenese vlasništvo nad neupisanom pokretninom ili sklopi ugovor kojim se ta imovina opterećuje, prethodno navedeni raskid ugovora ne može se primijeniti protiv treće strane koja je postupila u dobroj vjeri
• ako jedan bračni drug nezakonito prenese vlasništvo nad imovinom koja isključivo pripada drugom bračnom drugu ili sklopi ugovor kojim se ta imovina opterećuje, ugovor će biti ništavan i iznos se mora nadoknaditi, posebno u skladu s člancima od 892. do 904. Građanskog zakonika kojima se utvrđuju posljedice nelegitimnosti prodavatelja.

8 Kratak opis postupka podjele bračne stečevine u državi članici, uključujući raspodjelu, distribuciju i likvidaciju.

Ako postoji sporazum o podjeli imovine, mogu ga odobriti službe matičnog ureda ili može biti naveden u javnoj ispravi potpisanoj kod javnog bilježnika, ovisno o situacijama spomenutima u odgovoru na pitanje 6.

Ako se ne postigne dogovor o podjeli, postupak popisa imovine pokreće se pred sudom ili kod javnog bilježnika, kako je navedeno u odgovoru na pitanje 6.

Postupak sudskog popisa imovine uređen je odredbama knjige V., naslova XVI. (članci od 1082. do 1130.) Građanskog zakonika, koje se, uz potrebne izmjene primjenjuju na javnobilježnički popis imovine (članak 2. Pravnog režima za postupak popisa imovine objavljenog u Prilogu Zakonu br. 117/19 od 13. rujna 2019.).

Postupak popisa imovine za podjelu bračne stečevine obuhvaća faze navedene u nastavku: početna faza; osporavanje i provjera obveza; prethodno saslušanje zainteresiranih strana; prethodni nalog i sastanak zainteresiranih strana (conferência de interessados); plan podjele i potvrđivanje sudske odluke; završna faza.

9 Koji je postupak registracije nepokretne imovine i koji su dokumenti ili informacije potrebni?

Podnositelj zahtjeva za upis nekretnine mora zahtjev za upis podnijeti zemljišnoknjižnom uredu zajedno s dokaznom dokumentacijom. Isprave koje se obično traže su: javna isprava, pravni opis imovine (caderneta predial), dokaz o plaćanju pristojbe i općinskog poreza na nekretnine te, prema potrebi, potvrda o brisanju hipoteke. Ako su te isprave već upisane pri zemljišnoknjižnom uredu, potrebno je samo uputiti na njih.

Nadalje, ako zahtjev podnosi zastupnik podnositelja zahtjeva, uz njega se mora priložiti punomoć. Međutim, u skladu s člankom 39. Zakona o zemljišnim knjigama, odvjetnici, javni bilježnici i pravni zastupnici (solicitadores) pri podnošenju zahtjeva za upis ne moraju dostaviti punomoć.

Podnositelji zahtjeva koji posjeduju digitalni certifikat (građani s portugalskom osobnom iskaznicom, odvjetnici, javni bilježnici i pravni zastupnici propisno registrirani pri odgovarajućim strukovnim udruženjima) mogu zahtjev za upis nekretnine i potrebne isprave podnijeti putem interneta. Podnositelji zahtjeva koji ne posjeduju digitalni certifikat zahtjev mogu podnijeti osobno u zemljišnoknjižnom uredu ili ga poslati poštom.

Informacije o postupku i troškovima upisa dostupne su na:

https://justica.gov.pt/Servicos/Pedir-registo-predial

Postojeće verzije portugalskog Građanskog zakonika i drugih prethodno navedenih zakona dostupne su na portugalskom jeziku na:

Código Civil

Código do Registo Civil

Código do Registo Predial

Código de Processo Civil

Regime do Inventário Notarial

Završna napomena:

Ovaj informativni list sadržava opće informacije; nije iscrpan i nema obvezujući učinak za kontaktnu točku, Europsku pravosudnu mrežu u građanskim i trgovačkim stvarima, sudove ili bilo koju drugu osobu. Uvijek je potrebno provjeriti trenutačnu verziju primjenjivog zakona. Ove informacije nisu zamjena za savjetovanje s pravnim stručnjakom.