Bračnoimovinski režimi

1 Postoji li u državi članici zakonski uređen bračnoimovinski režim? Što je njime predviđeno?

Režim zakonskog uređenja imovinskih odnosa bračnih drugova uređen je Obiteljskim zakonom, a prema kojemu se na imovinske odnose bračnih drugova primjenjuju odredbe Obiteljskog zakona o zakonskom uređenju imovinskih odnosa bračnih drugova, a ako su bračni drugovi svoje imovinske odnose uredili bračnim ugovorom, tada se na njihove imovinske odnose primjenjuju odredbe bračnog ugovora.

 

 

 

 

2 Na koji način bračni drugovi mogu urediti svoj bračnoimovinski režim? Koji su formalni zahtjevi u tom slučaju?

Bračni drugovi mogu urediti svoj režim bračne stečevine bračnim ugovorom. Bračni ugovor sklapa se u pisanom obliku, a potpisi bračnih drugova moraju biti ovjereni kod javnog bilježnika.

Uglavci o upravljanju ili raspolaganju imovinom imaju pravni učinak ako su upisani u zemljišne knjige, odnosno u javne upisnike kod kojih je upis nužan za stjecanje prava ili se stvar ne može upotrebljavati bez takvoga upisa. Uknjižba prava vlasništva na bračnoj stečevini koja je u naravi nekretnina može se provesti i na temelju prijedloga obaju bračnih drugova koji sadrži izričitu, pisanu i bezuvjetnu izjavu kojom jedan bračni drug pristaje na uknjižbu prava vlasništva drugoga bračnog druga u jednakim dijelovima ili drukčije ako su tako ugovorili.

 

 

 

 

 

3 Postoje li ograničenja slobode uređenja bračnoimovinskog režima?

Zabranjeno je ugovaranje primjene stranog prava na imovinskopravne odnose u bračnom ugovoru.

Jedan bračni drug ima pojedinačnu i samostalnu odgovornost za obveze koje je preuzeo prije sklapanja braka kao i za obveze koje je sam preuzeo poslije sklapanja braka, a ne tiču se potreba bračne i obiteljske zajednice. Za obveze koje je preuzeo jedan bračni drug koje se odnose na tekuće potrebe bračne i obiteljske zajednice odgovaraju oba bračna druga solidarno vlastitom imovinom i bračnom stečevinom. Solidarna odgovornost vrijedi i za obveze koje su u vezi s bračnom stečevinom bračni drugovi preuzeli zajednički. Bračni drug ima pravo na regres od drugog bračnog druga koji je na temelju solidarne odgovornosti sam namirio obvezu.

 

 

 

 

 

4 Koji su pravni učinci razvoda, rastave ili poništaja braka na bračnu stečevinu?

Imovinski odnosi bračnih drugova nakon prestanka braka koji nemaju sklopljen bračni ugovor uređuju se sudskom odlukom, temeljem Obiteljskog zakona te zakona kojima se uređuju obveznopravni, stvarnopravni i drugi imovinski odnosi.

 

 

 

 

5 Koje su posljedice smrti jednog od bračnih drugova na bračnoimovinski režim?

 

 

 

 

 

6 Koje je tijelo nadležno za odlučivanje u predmetu koji se odnosi na bračnoimovinski režim?

 

U slučaju spora za podjelu brače imovine po prestanku braka, mjerodavan je općinski građanski sud.

 

 

 

 

7 Koji su učinci bračnoimovinskog režima na pravne odnose između bračnog druga i treće osobe?

Nepostojanje suglasnosti za izvanredne poslove ne utječe na prava i obveze poštene treće osobe. Bračni drug bez čije suglasnosti je izvanredni posao poduzet, ima pravo na naknadu štete koja mu je od strane drugog bračnog druga time uzrokovana.

Za poslove redovite uprave poput redovitoga održavanja, iskorištavanja i upotrebe stvari za njezinu redovitu svrhu, smatra se da je drugi bračni drug dao svoju suglasnost ako se ne dokaže suprotno. Izvanredni poslovi odnose se na izvanredne poslove na nekretninama ili pokretninama koje se upisuju u javne upisnike za koje je potrebno zajedničko poduzimanje posla ili pisana suglasnost drugoga bračnog druga s ovjerom potpisa kod javnog bilježnika.

Uglavci bračnog ugovora o upravljanju ili raspolaganju imovinom imaju pravni učinak prema trećim osobama ako su upisani u zemljišne knjige, odnosno u javne upisnike kod kojih je upis nužan

 

 

 

 

 

8 Kratak opis postupka podjele bračne stečevine u državi članici, uključujući raspodjelu, distribuciju i likvidaciju.

 

 

 

 

9 Koji je postupak registracije nepokretne imovine i koji su dokumenti ili informacije potrebni?

 

Uknjižba prava vlasništva na bračnoj stečevini koja je u naravi nekretnina može se provesti i na temelju prijedloga obaju bračnih drugova koji sadrži izričitu, pisanu i bezuvjetnu izjavu kojom jedan bračni drug pristaje na uknjižbu prava vlasništva drugoga bračnog druga u jednakim dijelovima ili drukčije ako su tako ugovorili.

Na ispravi koja sadrži izričitu, pisanu i bezuvjetnu izjavu, potpis bračnog druga koji pristaje na uknjižbu prava vlasništva drugoga bračnog druga mora biti biti ovjeren kod javnog bilježnika.