European Union citizens increasingly move across national borders to study, work or start a family in another EU country. This leads to an increased number of international couples, whether in a marriage or a registered partnership.

International couples are couples whose members have different nationalities, live in an EU country other than their own or own property in different countries. International couples, whether in a marriage or in a registered partnership, need to manage their property and, in particular, share it in case of divorce/separation or the death of one of the members.

EU rules help international couples in these situations. These rules apply in 18 EU countries: Sweden, Belgium, Greece, Croatia, Slovenia, Spain, France, Portugal, Italy, Malta, Luxembourg, Germany, the Czech Republic, the Netherlands, Austria, Bulgaria, Finland and Cyprus.

These rules determine which EU country’s courts should deal with matters concerning the property of an international couple and which law should apply to resolve these matters. The rules also simplify how judgments or notarial documents originating in one EU country should be recognised and enforced in another EU country.

Please select the relevant country's flag to obtain detailed national information.

Should you need additional information, please contact the authorities or a legal professional of the EU country concerned.

You can also consult the website http://www.coupleseurope.eu/en/home of the Council of Notariats of the European Union.

1 Postoje li u državi članici različiti oblici „životnih partnerstava”? Objasnite razlike među njima.

Ne. U češkom zakonodavstvu priznaje se samo jedan oblik registriranog partnerstva, odnosno trajna zajednica dviju osoba istog spola koja se sklapa na način utvrđen zakonom.

2 Postoji li u državi članici zakonom uređen režim partnerske stečevine za životna partnerstva? Što je njime predviđeno? Na koje se oblike „životnog partnerstva” primjenjuje?

Imovinski režim registriranih partnera ne podliježe posebnom pravnom postupanju. Registrirani partneri nemaju zajedničku imovinu.

3 Na koji način životni partneri mogu urediti svoj režim partnerske stečevine? Koji su formalni zahtjevi u tom slučaju?

Imovinski režim registriranih partnera ne podliježe posebnom pravnom postupanju. Na njihov se imovinski režim primjenjuju opća pravila o vlasništvu, suvlasništvu i odgovornostima, bez obzira na činjenicu da su sklopili registrirano partnerstvo.

4 Postoje li ograničenja slobode uređenja režima partnerske stečevine?

Ne, osim činjenice da sklapanjem registriranog partnerstva ne nastaje zajednička imovina.

5 Koji su pravni učinci raskida ili poništaja na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Prestanak registriranog partnerstva ne utječe na imovinski režim bivših registriranih partnera.

6 Koji su učinci smrti na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Registrirani partner zakonski je nasljednik prve i druge kategorije preminulog partnera. U svakom drugom smislu smrt jednog registriranog partnera ne utječe na imovinski režim drugog partnera.

7 Koje je tijelo nadležno za odlučivanje u predmetu koji se odnosi na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Imovinski režim registriranih partnera ne podliježe posebnom pravnom postupanju. Za rješavanje mogućeg spora u pogledu imovine i obveza nadležan je sud.

8 Koji su učinci imovinskih posljedica životnog partnerstva na pravne odnose između partnera i treće osobe?

Imovinski režim registriranih partnera ne podliježe posebnom pravnom postupanju. Na njihov se imovinski režim primjenjuju opća pravila o vlasništvu, suvlasništvu i odgovornostima, bez obzira na činjenicu da su sklopili registrirano partnerstvo.

9 Kratak opis postupka podjele partnerske stečevine u državi članici, uključujući raspodjelu, distribuciju i likvidaciju.

Imovinski režim registriranih partnera ne podliježe posebnom pravnom postupanju. Ako bivši registrirani partneri imaju zajedničko vlasništvo nad imovinom ili zajedničke obveze, primjenjuju se uobičajene zakonske odredbe o zajedničkom vlasništvu i zajedničkim obvezama.

10 Koji je postupak registracije nepokretne imovine i koji su dokumenti ili informacije potrebni?

Pravni postupci kojima se uspostavljaju ili prenose stvarna prava na nepokretnu imovinu ili postupci kojima se izmjenjuju ili opozivaju takva prava moraju se odvijati u pisanom obliku. Ako prijenos uključuje vlasništvo nad nepokretnom imovinom upisanom u javni registar, promjena u vlasništvu stupa na snagu upisom u taj registar.

1 Postoje li u državi članici različiti oblici „životnih partnerstava”? Objasnite razlike među njima.

Budući da je 1. listopada 2017. na snagu stupio zakon kojim se osobama istog spola omogućuje sklapanje braka (Gesetz zur Einführung des Rechts auf Eheschließung für Personen gleichen Geschlechts), u Njemačkoj više nije moguće sklopiti registrirano partnerstvo. Istospolni parovi sada mogu sklopiti brak na isti način kao parovi različitog spola. Postojeća registrirana partnerstva mogu se pretvoriti u brakove. Međutim, to nije obvezno i postojeća registrirana partnerstva mogu ostati u istom obliku kao dosad.

2 Postoji li u državi članici zakonom uređen režim partnerske stečevine za životna partnerstva? Što je njime predviđeno? Na koje se oblike „životnog partnerstva” primjenjuje?

U skladu sa Zakonom o registriranom partnerstvu (Gesetz über die Eingetragene Lebenspartnerschaft) istospolni parovi mogli su sklopiti registrirano partnerstvo u Njemačkoj od kolovoza 2001. do rujna 2017. (uključujući taj mjesec). Pravne posljedice registriranog partnerstva uglavnom su bile oblikovane (odnosno i dalje jesu) po uzoru na pravne posljedice braka.

3 Na koji način životni partneri mogu urediti svoj režim partnerske stečevine? Koji su formalni zahtjevi u tom slučaju?

Registrirana partnerstva podliježu imovinskom režimu zajednice bračne imovine (Zugewinngemeinschaft), osim ako se partneri dogovore drukčije u okviru ugovora o registriranom partnerstvu. Odredbe o zakonskom imovinskom režimu koje se primjenjuju na brakove primjenjuju se mutatis mutandis na registrirana partnerstva (članak 6. Zakona o registriranom partnerstvu). Partneri mogu utvrditi drukčiji imovinski režim (odvajanje imovine – Gütertrennung ili zajednica imovine – Gütergemeinschaft) na temelju ugovora o registriranom partnerstvu (članak 7. Zakona o registriranom partnerstvu).

4 Postoje li ograničenja slobode uređenja režima partnerske stečevine?

Prethodno navedene informacije o imovinskim režimima dostupnima za brakove primjenjuju se mutatis mutandis na registrirana partnerstva.

5 Koji su pravni učinci raskida ili poništaja na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Ako se registrirani partneri rastanu, jedan registrirani partner može od drugog zahtijevati plaćanje odgovarajućeg uzdržavanja u skladu sa životnim uvjetima, mogućnosti stjecanja prihoda i financijskim okolnostima obaju registriranih partnera. Odredbe o uzdržavanju nakon rastave primjenjuju se mutatis mutandis na registrirana partnerstva (članak 12. Zakona o registriranom partnerstvu). Kad je riječ o uzdržavanju nakon prestanka registriranog partnerstva, odredbe o uzdržavanju nakon prestanka braka i izjednačavanju mirovinskih prava (Versorgungsausgleich) primjenjuju se mutatis mutandis (članci 16. i 20. Zakona o registriranom partnerstvu).

6 Koji su učinci smrti na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Zakonsko nasljedno pravo registriranog partnera jednako je onome bračnog druga (članak 10. Zakona o registriranom partnerstvu).

7 Koje je tijelo nadležno za odlučivanje u predmetu koji se odnosi na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Obiteljski sud (Familiengericht) nadležan je za odlučivanje u predmetima koji se odnose na imovinske posljedice registriranog partnerstva. U takvim predmetima riječ je o pitanjima registriranog partnerstva te se primjenjuju odredbe kojima se uređuje postupak razvoda braka.

8 Koji su učinci imovinskih posljedica životnog partnerstva na pravne odnose između partnera i treće osobe?

Osoba u registriranom partnerstvu obično je odgovorna samo za svoje dugove i samo svojom imovinom, što vrijedi i za bračne drugove u skladu s pravom o bračnoj stečevini. To se ne odnosi na transakcije kojima se na odgovarajući način pokrivaju svakodnevne potrebe obitelji (članak 8. stavak 2. Zakona o registriranom partnerstvu u vezi s člankom 1357. Građanskog zakonika). Napomene o bilo kakvim ograničenjima u pogledu prava raspolaganja primjenjuju se mutatis mutandis.

9 Kratak opis postupka podjele partnerske stečevine u državi članici, uključujući raspodjelu, distribuciju i likvidaciju.

Obiteljski dom i kućanski predmeti mogu se podijeliti u okviru postupka rastave (članci 13. i 14. Zakona o registriranom partnerstvu) ili nakon prestanka registriranog partnerstva (članak 17. Zakona o registriranom partnerstvu u vezi s člankom 1568.a i 1568.b Građanskog zakonika).

10 Koji je postupak registracije nepokretne imovine i koji su dokumenti ili informacije potrebni?

Ako partneri odaberu imovinski režim zajednice imovine (Gütergemeinschaft), moraju ugovor o registriranom partnerstvu ovjeriti kod javnog bilježnika i dostaviti ga u zemljišnoknjižni ured te podnijeti zahtjev za unošenje izmjene u zemljišne knjige. U svim ostalim slučajevima, odnosno ako partneri ne odaberu imovinski režim zajednice imovine, zemljišnoknjižni upisi ne moraju se ispravljati.

1 Postoje li u državi članici različiti oblici „životnih partnerstava”? Objasnite razlike među njima

Da.

U okviru građanskog prava ne postoje propisi kojima se izvanbračna partnerstva (parejas de hecho) uređuju na razini države i zbog toga je većina autonomnih zajednica donijela svoja vlastita pravila, građanskopravne ili isključivo upravne naravi, kojima se uređuju sklapanje izvanbračnog partnerstva, pravni okvir i učinci takvog partnerstva te načini za razvrgavanje izvanbračnog partnerstva i posljedice njegova prestanka. Ta je situacija povezana s istodobnim postojanjem različitih regionalnih građanskopravnih sustava (derechos forales) u Španjolskoj i općeg građanskog prava.

Uz brak i neregulirana partnerstva svaka autonomna zajednica na drukčiji način pravno priznaje izvanbračna partnerstva. U tom smislu, razlike na regionalnoj razini uključuju pravno priznavanje koje se isključivo temelji na određenom najkraćem trajanju zajedničkog života ili na zajedničkom životu uz zajedničko dijete, te obvezu registriranja izvanbračnog partnerstva ili registriranja tog partnerstva u upravne svrhe. U Španjolskoj postoje i četiri autonomne zajednice (Balearski otoci, Estremadura, Baskija i Galicija) koje su uspostavile registar pred kojim se sklapaju partnerstva ili u koji se partnerstva moraju upisati.

Treba napomenuti da su upravna pitanja isključena iz područja primjene propisa, s obzirom na to da je u ovaj informativni članak uključen niz upućivanja na pravila koja su isključivo upravne naravi o izvanbračnim partnerstvima i registraciji takvih partnerstava u određenim autonomnim zajednicama, koje inače nemaju ustavnu nadležnost u području građanskog prava.

2 Postoji li u državi članici zakonom uređen režim partnerske stečevine za životna partnerstva? Što je njime predviđeno? Na koje se oblike „životnog partnerstva” primjenjuje?

Različiti skupovi pravila koji postoje ne sadržavaju posebne odredbe o financijskim sredstvima ili vlasništvu kad je riječ o imovini stečenoj dok su partneri bili u izvanbračnom partnerstvu. Pravila koja se primjenjuju na bračnu stečevinu ne primjenjuju se na izvanbračna partnerstva niti analogijom, što znači da ako par u izvanbračnom partnerstvu nije sporazumom (convenio) predvidio poseban režim, primjenjivat će se odredbe utvrđene u Građanskom zakoniku (Código civil) (ili u regionalnim zakonicima (códigos forales)) za dijeljeno ili zajedničko vlasništvo (condominios ili comunidades de bienes) (članak 392. i dalje Građanskog zakonika u pogledu općeg građanskog prava) ako je imovina u zajedničkom vlasništvu (en común) obaju partnera.

3 Na koji način životni partneri mogu urediti svoj režim partnerske stečevine? Koji su formalni zahtjevi u tom slučaju?

Partneri mogu sami dogovoriti režim koji će se primjenjivati na njihova financijska sredstva i imovinu. Zbog toga većina regionalnih pravila sadržava posebnu odredbu o sporazumima koje partneri mogu sklopiti. U većini zakona zahtijeva se da ti sporazumi budu u pisanom obliku, iako su u nekim regijama dopušteni usmeni sporazumi (Balearski otoci i Kanarski otoci).

Kad je riječ o pisanim sporazumima, opće je pravilo da se prihvaćaju javne ili privatne isprave sastavljene u tu svrhu. Isto tako, različitim regionalnim pravilima ugovornim se stranama isto tako dopušta da unesu odredbe o financijskoj naknadi u slučaju da se zajednica razvrgne i nastane financijska neravnoteža između partnera.

U nekim regijama sporazum moraju ovjeriti javni bilježnici. To vrijedi za Aragon, Kantabriju, Kataloniju, Estremaduru, Galiciju i Madrid.

4 Postoje li ograničenja slobode uređenja režima partnerske stečevine?

Da, postoje ograničenja u pogledu slobode ugovaranja. Opseg tog ograničenja razlikuje se u različitim regionalnim pravilima. Opće je pravilo da se sporazumi koji su u suprotnosti s obveznim zakonima, kojima se partnerima ne daju jednaka prava ili kojima se nanosi ozbiljna šteta jednom partneru smatraju ništavima. U nekim se zakonima posebno predviđa i ništavost sporazuma čiji je predmet isključivo osobne naravi ili sporazuma koji utječu na privatnost partnera koji žive zajedno. Isto tako, sporazumima se ne smije naštetiti trećim osobama.

5 Koji su pravni učinci raskida ili poništaja na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Posljedice prestanka izvanbračnog partnerstva ovisit će prije svega o mogućim relevantnim sporazumima koje su partneri sklopili. U nekim je regijama parovima dopušteno da u sporazum unesu odredbe o financijskoj naknadi u slučaju da se partnerstvo u budućnosti razvrgne i nastane financijska neravnoteža između partnera. U svakom slučaju, kad je riječ o zajedničkoj imovini, na prestanak i likvidaciju te imovine primjenjivat će se opća građanskopravna i postupovna pravila. U regijama kao što su Katalonija i Aragon potrebno je sudsko odobrenje financijske naknade za rad jednog partnera u kućanstvu ili rad u financijskom i profesionalnom interesu drugog partnera.

6 Koji su učinci smrti na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Neke autonomne zajednice nadživjelom partneru dopuštaju nasljeđivanje imovine preminulog partnera na isti način kao bračnim drugovima. Nadalje, neke autonomne zajednice priznaju pravo na nasljeđivanje zajedničkih kućanskih predmeta, nastavak upotrebe zajedničkog stambenog prostora u razdoblju od jedne godine ili preuzimanje ugovora o najmu stambenog prostora.

7 Koje je tijelo nadležno za odlučivanje u predmetu koji se odnosi na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Sudska tijela nadležna su za utvrđivanje posljedica rastave u pogledu imovine. U svakom slučaju ne postoji posebna nadležnost zbog postojanja izvanbračnog partnerstva kao što je to slučaj s režimima bračne stečevine (članci 769. i 807. Zakonika o parničnom postupku). Stoga je dodjela sudske nadležnosti uređena općim pravilima (članak 50. i dalje Građanskog zakonika).

8 Koji su učinci imovinskih posljedica životnog partnerstva na pravne odnose između partnera i treće osobe?

Osim činjenice da je u nekim regijama propisano da izvanbračna partnerstva ne smiju ugrožavati prava trećih osoba, u načelu različite regije imaju uspostavljene posebne odredbe o učincima na treće osobe. Samo je u nekim autonomnim zajednicama propisano da su partneri pojedinačno i zajednički odgovorni prema trećim osobama u pogledu određenih troškova (kao na primjer u Andaluziji).

9 Kratak opis postupka podjele partnerske stečevine u državi članici, uključujući raspodjelu, distribuciju i likvidaciju

Na razini države ili autonomnih zajednica ne postoje posebna postupovna pravila u pogledu prestanka i likvidacije imovine koja pripada izvanbračnim partnerima. Općenito se primjenjuje režim zajedničke bračne stečevine (nedjeljivo vlasništvo obaju partnera) u skladu s člankom 392. i dalje Građanskog zakonika, ne dovodeći u pitanje odredbe raznih španjolskih građanskopravnih sustava. Likvidacije se stoga provodi u skladu s općim pravilima koja se primjenjuju na nedjeljivo zajedničko vlasništvo (članak 400. Građanskog zakonika).

10 Koji je postupak registracije nepokretne imovine i koji su dokumenti ili informacije potrebni?

Za upis nepokretne imovine u registar potrebna je javnobilježnička isprava.

Postupak upisa ovisi o odredbama utvrđenima u građanskom pravu i mora se provesti u skladu s tim odredbama. Ako je partnerstvo registrirano i priznato samo u području upravnog prava, odnosno bez posljedica u okviru građanskog prava, za potrebe upisa smatrat će se da je riječ o situaciji uobičajenog suvlasništva. U svakom je slučaju potrebno poštovati načela upisa koja se primjenjuju na javne ili vjerodostojne isprave.

1 Postoje li u državi članici različiti oblici „životnih partnerstava”? Objasnite razlike među njima

U Francuskoj postoji samo jedna vrsta životnog partnerstva: ugovor o registriranom partnerstvu (pacte civil de solidarité), odnosno PACS. U članku 515-1 Građanskog zakonika (Code civil) definira se kao „ugovor koji sklapaju dvije punoljetne fizičke osobe različitog ili istog spola kako bi uredile svoj zajednički život”.

Registrirana partnerstva utječu na imovinske odnose između partnera te između partnera i trećih strana. Ti su utjecaji manji od onih koji se odnose na bračnoimovinski režim i ostavljaju prostor za želje partnera.

Ti imovinski odnosi uređeni su skupom pravnih pravila o ovlastima, vlasništvu nad imovinom te pravima i obvezama partnera za trajanja ugovora o registriranom partnerstvu.

Partneri u protivnom podliježu primjeni određenog oblika obveznog primarnog režima, neovisno o odabranom imovinskom režimu. U tom smislu, člankom 515-4 Građanskog zakonika predviđeno je da se partneri obvezuju na zajednički život te na materijalnu pomoć i uzajamno pomaganje. Osim toga, partneri su u načelu solidarno odgovorni prema trećim stranama za dugove bilo kojeg od partnera nastale zbog podmirivanja svakodnevnih potreba.

2 Postoji li u državi članici zakonom uređen režim partnerske stečevine za životna partnerstva? Što je njime predviđeno? Na koje se oblike „životnog partnerstva” primjenjuje?

U okviru francuskog prava partneri u ugovoru o registriranom partnerstvu mogu odabrati jedan od dvaju imovinskih režima.

Kao prvo, mogu odabrati općepravni režim (ako nije sklopljen poseban sporazum), tj. odvajanje imovine, pri čemu se primjenjuje pretpostavka zajedničkog vlasništva ako ne postoji dokaz o suprotnom. Tako svaki partner nastavlja upravljati vlastitom imovinom, uživati u njoj i slobodno raspolagati njome te je i dalje isključivo odgovoran za osobne dugove nastale prije sklapanja ugovora o registriranom partnerstvu ili za njegova trajanja (članak 515-5 Građanskog zakonika). Samo će se imovina za koju se dokaže da nije vlastita imovina jednog partnera smatrati imovinom u zajedničkom vlasništvu obaju partnera, pri čemu svaki partner ima pravo na jednaki dio.

Kao drugo, partneri mogu odabrati sporazumni režim zajedničkog vlasništva nad imovinom stečenom nakon registriranja partnerstva. Imovina koju su partneri stekli zajednički ili odvojeno za vrijeme trajanja ugovora o registriranom partnerstvu smatra se zajedničkom imovinom, pri čemu svaki partner ima pravo na jednaki dio (članak 515-5-1 Građanskog zakonika). Međutim, određena imovina utvrđena u članku 515-5-2 Građanskog zakonika i dalje će se smatrati imovinom u isključivom vlasništvu jednog od partnera, na primjer novčani iznosi koje je partner stekao nakon sklapanja ugovora o registriranom partnerstvu i koji nisu iskorišteni za kupnju imovine, imovina koju je stvorio jedan od partnera i povezana imovina, osobna imovina, imovina ili dijelovi imovine kupljeni novčanim iznosima u vlasništvu jednog od partnera prije registracije prvotnog ugovora ili ugovora o izmjeni, imovina ili dijelovi imovine kupljeni novčanim iznosima koji su stečeni darovanjem ili nasljeđivanjem i, konačno, dijelovi imovine stečeni prodajom, na dražbi, imovine u vlasništvu jednog od partnera kao dijela zajedničke ostavine ili dara.

Treba naglasiti da je registrirano partnerstvo jedini oblik životnog partnerstva u Francuskoj.

3 Na koji način životni partneri mogu urediti svoj režim partnerske stečevine? Koji su formalni zahtjevi u tom slučaju?

Partneri mogu sklopiti ugovor o registriranom partnerstvu pred matičarom (officier de l’état civil) ili javnim bilježnikom (notaire).

Člankom 515-3 Građanskog zakonika predviđeno je da „osobe koje sklapaju ugovor o registriranom partnerstvu daju zajedničku izjavu pred matičarom nadležnim u općini u kojoj partneri žele zasnovati svoje zajedničko boravište ili, ako postoji ozbiljna prepreka zasnivanju takvog boravišta, pred matičarom nadležnim u općini u kojoj jedan od partnera ima boravište”. Tom prilikom partneri matičaru podnose ugovor koji su potpisali.

Ugovor o registriranom partnerstvu moguće je sklopiti i u obliku javnobilježničkog akta. Javni bilježnik koji sastavlja ispravu tad pribavlja zajedničku izjavu, registrira ugovor o registriranom partnerstvu i ispunjava formalnosti objave (članak 515-3 peti stavak Građanskog zakonika).

Partneri se mogu odlučiti za režim zajedničkog vlasništva nad imovinom stečenom nakon registriranja partnerstva, kako je to utvrđeno u članku 515-5-1 Građanskog zakonika. Partneri u protivnom podliježu primjeni zakonskog režima odvajanja imovine iz članka 515-5 Građanskog zakonika.

Partneri se za trajanja ugovora o registriranom partnerstvu mogu odlučiti izmijeniti ili zamijeniti imovinski režim sklapanjem ugovora o izmjeni, koji je potrebno objaviti na isti način na koji je objavljen prvotni ugovor. Taj sporazum treba podnijeti ili poslati matičaru ili javnom bilježniku kojem je prvotna isprava podnesena na registraciju (članak 515-3 šesti stavak Građanskog zakonika).

4 Postoje li ograničenja slobode uređenja režima partnerske stečevine?

Osim ako je u ugovoru navedeno drukčije, imovinski režim partnera u ugovoru o registriranom partnerstvu režim je odvajanja imovine. Međutim, partneri se mogu izričito odlučiti za režim zajedničkog vlasništva nad imovinom stečenom nakon registriranja partnerstva kako je utvrđeno u članku 515-5-1 Građanskog zakonika. „Partneri se mogu odlučiti u izvornom ugovoru ili ugovoru o izmjeni za režim zajedničkog vlasništva nad imovinom koju stječu, zajedno ili odvojeno, od trenutka kad su ugovori registrirani. Tad se ta imovina smatra zajedničkim vlasništvom obaju partnera, bez prava regresa jednog partnera prema drugome zbog nejednakog doprinosa”.

Neovisno o tome koji se režim odabere, partneri podliježu i primjeni obveznog primarnog režima kojim se utvrđuju prava i obveze između partnera te između partnera i trećih strana. U tom smislu, člankom 515-4 Građanskog zakonika predviđeno je da se partneri obvezuju na zajednički život te na materijalnu pomoć i uzajamno pomaganje. Osim toga, partneri su u načelu solidarno odgovorni prema trećim stranama za dugove bilo kojeg od partnera nastale zbog podmirivanja svakodnevnih potreba.

5 Koji su pravni učinci raskida ili poništaja na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Člankom 515-7 Građanskog zakonika predviđeno je da se ugovor o registriranom partnerstvu raskida smrću jednog partnera ili sklapanjem braka jednog ili obaju partnera. U tom slučaju raskid počinje proizvoditi pravne učinke na datum tog događaja. Ugovor o registriranom partnerstvu raskida se i na temelju zajedničke izjave obaju partnera ili jednostrane odluke jednog od partnera.

Kad je riječ o odnosu između partnera, raskid ugovora počinje proizvoditi pravne učinke na datum kad je registriran. Prema trećim stranama počinje proizvoditi učinke od dana kad su ispunjene formalnosti o objavi.

Raskid ili poništaj partnerstva dovodi do likvidacije imovinskog režima.

U skladu s člankom 515-7 desetim stavkom Građanskog zakonika partneri su odgovorni za namirenje prava i obveza nastalih u okviru ugovora o registriranom partnerstvu. Sudac će odlučivati o imovinskim posljedicama prekida odnosa samo ako partneri ne uspiju postići dogovor.

Svakom od partnera vraća se njegova osobna imovina.

Imovina u zajedničkom vlasništvu dijeli se na dva jednaka dijela osim ako je ugovoreno drukčije. Konkretno, ništa ne sprečava bivše partnere da i dalje budu zajednički vlasnici imovine.

Potrebno je podmiriti dugove između partnera.

Na odnos između partnera primjenjuju se odredbe o isključivoj dodjeli u okviru podjele (članci 831., 831-2, 832-3 i 832-4 Građanskog zakonika).

6 Koji su učinci smrti na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Smrt jednog partnera dovodi do raskida registriranog partnerstva na datum smrti partnera i do likvidacije imovinskog režima na isti način kao što je prethodno navedeno.

U okviru francuskog nasljednog prava nadživjeli partner nije zakonski nasljednik. Međutim, nasljednikom se može imenovati u oporuci.

Nadživjeli partner može zatražiti pravo na privremeni posjed, u trajanju od godine dana, na nekretnini koja je na datum smrti bila njegovo glavno mjesto stanovanja (kako je predviđeno člankom 763. prvim i drugim stavkom).

Međutim, to pravo nije dio javnog poretka te preminuli u svojoj oporuci može oduzeti to pravo nadživjelom partneru.

Nadživjeli partner može zatražiti i isključivu dodjelu obiteljskog doma ako je preminuli to izričito predvidio u svojoj oporuci (članak 515-6 drugi stavak Građanskog zakonika).

7 Koje je tijelo nadležno za odlučivanje u predmetu koji se odnosi na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Sudac obiteljskog suda (juge aux affaires familiales, JAF) nadležan je za odlučivanje o zajedničkom vlasništvu partnera u ugovoru o registriranom partnerstvu ili partnera u izvanbračnoj zajednici (Zakon br. 2009-506 od 12. svibnja 2009. o pojednostavnjenju prava (loi n° 2009-506 du 12 mai 2009 sur la simplification du droit), Odluka br. 2009-1591 od 17. prosinca 2009. o postupcima u kojima odlučuje sudac obiteljskog suda, a koji se odnose na bračnoimovinske režime i zajedničko vlasništvo (décret n° 2009-1591 du 17 décembre 2009 relatif à la procédure devant le juge aux affaires familiales en matière de régimes matrimoniaux et d'indivisions), Okružnica CIV/10/10 od 16. lipnja 2010. o ovlastima suca obiteljskog suda u pogledu likvidacije (circulaire CIV/10/10 du 16 juin 2010 sur les compétences du juge aux affaires familiales en matière de liquidation)).

8 Koji su učinci imovinskih posljedica životnog partnerstva na pravne odnose između partnera i treće osobe?

U skladu s člankom 515-4 drugim stavkom Građanskog zakonika, koji se primjenjuje bez obzira na imovinski režim koji su partneri odabrali, partneri su solidarno odgovorni prema trećim stranama za dugove bilo kojeg od partnera nastale zbog podmirivanja svakodnevnih potreba. Međutim, takva solidarna odgovornost ne primjenjuje se na izdatke koji su očito pretjerani. Isto tako, solidarna se odgovornost ne primjenjuje ako dugovi nisu nastali uz suglasnost obaju partnera za kupnju uz obročnu otplatu iznosa ili za zajmove, osim ako se radi o malim iznosima potrebnima za podmirivanje svakodnevnih potreba i ako kumulativna svota iznosa, kad je riječ o višestrukim zajmovima, nije očito pretjerana s obzirom na životni stil kućanstva.

U skladu s člankom 515-5 trećim stavkom Građanskog zakonika smatra se da je partner koji posjeduje pokretnu imovinu, u odnosu na treću osobu koja postupa u dobroj vjeri, ovlašten izvršiti bilo koju radnju upravljanja, uživanja ili raspolaganja u vezi s tom imovinom.

9 Kratak opis postupka podjele partnerske stečevine u državi članici, uključujući raspodjelu, distribuciju i likvidaciju

U skladu s člankom 515-7 desetim stavkom Građanskog zakonika nakon raskida ugovora o registriranom partnerstvu partneri su odgovorni za namirenje prava i obveza nastalih u okviru tog ugovora. Sudac će odlučivati o imovinskim posljedicama prekida odnosa samo ako partneri ne uspiju postići dogovor.

Podjela se može temeljiti na sporazumnoj nagodbi ili se strane mogu obratiti sudu. Kad je riječ o sporazumnoj nagodbi, partneri sastavljaju sporazum o podjeli. Taj će se sporazum sastaviti u obliku javnobilježničkog akta ako se odnosi na imovinu koju je potrebno upisati u zemljišne knjige. O podjeli će odlučivati sudovi ako strane ne uspiju postići dogovor o likvidaciji ili distribuciji imovine. Sudac će odlučivati o zahtjevima za održavanje zajedničkog vlasništva ili isključivu dodjelu (članak 831. Građanskog zakonika).

Ako su partneri podlijegali primjeni općepravnog imovinskog režima, tj. odvajanju imovine, sva imovina za koju su partneri uspjeli dokazati da je u vlasništvu jednog od njih vratit će se tom vlasniku. Isto će se tako osobni dugovi partnera i dalje smatrati osobnima. S druge strane, imovina za koju se ne dokaže da je vlastita imovina jednog od partnera smatra se imovinom u zajedničkom vlasništvu obaju partnera, pri čemu svaki partner ima pravo na jednaki dio.

Ako su partneri odabrali sporazumni režim zajedničkog vlasništva nad imovinom stečenom nakon registriranja partnerstva, smatra se da je zajednička imovina u vlasništvu obaju partnera, pri čemu svaki partner ima pravo na jednak dio. U skladu s time, zajednička imovina podijelit će se između partnera na dva jednaka djela, uz primjenu pravila o imovini koja ostaje osobno vlasništvo svakog od partnera (vidjeti prethodno navedeno i članak 515-5-2 Građanskog zakonika).

Na odnos između partnera primjenjuju se odredbe o isključivoj dodjeli u okviru podjele (članci 831., 831-2, 832-3 i 832-4 Građanskog zakonika).

10 Koji je postupak registracije nepokretne imovine i koji su dokumenti ili informacije potrebni?

Kad je riječ o podjeli koja se temelji na sporazumnoj nagodbi, a imovina koja se dijeli podliježe upisu u zemljišne knjige (drugim riječima, nepokretna imovina), isprava o likvidaciji i podjeli mora biti u javnobilježničkom obliku.

Člankom 710-1 Građanskog zakonika propisano je da „kako bi se mogle ispuniti formalnosti povezane s upisom u zemljišne knjige, svaka radnja ili pravo moraju se temeljiti na javnobilježničkom aktu s ovjerom javnog bilježnika koji djeluje u Francuskoj, sudskoj odluci ili vjerodostojnoj ispravi koju je izdalo upravno tijelo”.

1 Postoje li u državi članici različiti oblici „životnih partnerstava”? Objasnite razlike među njima.

U Republici Hrvatskoj Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola („Narodne novine“, broj 92/14) uređeno je životno partnerstvo osoba istog spol. Osim životnog partnerstva definirano je i neformalno životno partnerstvo.

Životno partnerstvo je zajednica obiteljskog života dviju osoba istog spola sklopljena pred nadležnim tijelom u skladu s odredbama zakona. Životno partnerstvo upisuje se u registar i izdaju se isprave.

Životni partneri sporazumno i zajednički odlučuju o svim pitanjima od značaja za zajednički život. Imaju pravo na zaštitu privatnosti obiteljskog života i pravo na međusobno zajedništvo.

Također, imaju obvezu međusobnog pomaganja i pružanja njege i pomoći u slučaju bolesti te jednaka postupovna prava i status u svim sudskim i upravnim postupcima kao i bračni drugovi.

Neformalno životno partnerstvo je zajednica obiteljskog života dviju osoba istog spola, koje nisu sklopile životno partnerstvo pred nadležnim tijelom, ako zajednica traje najmanje tri godine i od početka je udovoljavala pretpostavkama propisanim za valjanost životnog partnerstva. Neformalno životno partnerstvo ne upisuje se u registar i ne izdaju se isprave. Postojanje neformalnog životnog partnerstva dokazuje se na isti način i pod istim uvjetima kao i izvanbračna zajednica.

Neformalno životno partnerstvo koje ispunjava pretpostavke iz zakona, stvara osobne i imovinske učinke na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola u području osobnih prava, odnosa vezanih uz djecu i imovinskih odnosa životnih partnera.

Neformalno životno partnerstvo u području nasljeđivanja, poreznog sustava, mirovinskog osiguranja, sustava socijalne skrbi, obveznog zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite, prava i obveza iz radnih odnosa, pristupa javnim i tržišnim uslugama te javnopravnog položaja stvara iste učinke, koji su posebnim propisima kojima se uređuju ta područja, priznati izvanbračnoj zajednici.

2 Postoji li u državi članici zakonom uređen režim partnerske stečevine za životna partnerstva? Što je njime predviđeno? Na koje se oblike „životnog partnerstva” primjenjuje?

Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola uređeni su imovinsko pravni odnosi životnih partnera.

Prema navedenom Zakonu, životni partneri mogu imati partnersku stečevinu i vlastitu imovinu.

3 Na koji način životni partneri mogu urediti svoj režim partnerske stečevine? Koji su formalni zahtjevi u tom slučaju?

Životni partneri mogu ugovorom o imovini životnih partnera drukčije urediti svoje odnose glede partnerske stečevine. Ugovor o imovini životnih partnera mora biti u pisanom obliku, a potpisi životnih partnera moraju biti ovjereni od javnog bilježnika. Nije dopušteno ugovorom o imovini životnih partnera uglaviti primjenu stranog prava na imovinskopravne odnose.

Na imovinske odnose životnih partnera koji nisu obuhvaćeni Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola na odgovarajući način primjenjuju se odredbe posebnog zakona kojim se uređuju obiteljski odnosi a odnose se na to područje. Na partnersku stečevinu primjenjuju se odredbe posebnog zakona kojima se uređuju pitanja stvarnog i obveznog prava, ako Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola nije drukčije propisano.

4 Postoje li ograničenja slobode uređenja režima partnerske stečevine?

Nije dopušteno ugovorom o imovini životnih partnera uglaviti primjenu stranog prava na imovinskopravne odnose.

5 Koji su pravni učinci raskida ili poništaja na imovinske posljedice životnog partnerstva?

6 Koji su učinci smrti na imovinske posljedice životnog partnerstva?

7 Koje je tijelo nadležno za odlučivanje u predmetu koji se odnosi na imovinske posljedice životnog partnerstva?

8 Koji su učinci imovinskih posljedica životnog partnerstva na pravne odnose između partnera i treće osobe?

9 Kratak opis postupka podjele partnerske stečevine u državi članici, uključujući raspodjelu, distribuciju i likvidaciju.

10 Koji je postupak registracije nepokretne imovine i koji su dokumenti ili informacije potrebni?

1 Postoje li u državi članici različiti oblici „životnih partnerstava”? Objasnite razlike među njima.

Oblik „registriranog partnerstva” predviđen u malteškom pravu jest „registrirana zajednica”, kako je utvrđeno u Zakonu o registriranim zajednicama – poglavlje 530. Zakona Malte. Registracija partnerstva kao registrirane zajednice moguća je između dviju osoba istog ili različitog spola. Nakon registracije registrirana zajednica proizvodi iste učinke i ima iste pravne posljedice kao građanski brak. Registrirane zajednice sklopljene prije stupanja na snagu Zakona o izmjeni Zakona o braku i drugih zakona iz 2017. mogu se, u roku od pet godina koji je počeo teći 1. rujna 2017., pretvoriti u brak. Kad se registrirana zajednica pretvori u brak, partnerstvo prestaje postojati te se smatra da brak koji iz toga proizlazi postoji od datuma kad je sklopljena registrirana zajednica.

2 Postoji li u državi članici zakonom uređen režim partnerske stečevine za životna partnerstva? Što je njime predviđeno? Na koje se oblike „životnog partnerstva” primjenjuje?

Budući da registrirana zajednica i građanski brak proizvode iste učinke, primjenjuju se i isti imovinski režimi. Partnerima koji žele sklopiti registriranu zajednicu u skladu s malteškim pravom Malta omogućuje da sami odaberu režim kojim će se uređivati njihova imovina. Međutim, glavni je režim bračne stečevine u Malti zajednica bračne imovine.

Taj režim u skladu sa zakonom automatski se primjenjuje u bilo kojoj zajednici, osim ako strane koje su već sklopile zajednicu ili je namjeravaju sklopiti odluče da će se njihova bračna stečevina uređivati u skladu s drugim režimom koji nije u suprotnosti s duhom malteškog prava. Taj drugi režim mora se uspostaviti u obliku javne isprave.

Ostale vrste režima bračne stečevine koje postoje u Malti i koje se isto tako primjenjuju na registrirane zajednice uključuju odvajanje imovine i zajednicu preostale imovine pod posebnim upravljanjem.

U okviru zajednice bračne imovine kao zakonskog režima bračne stečevine u Malti predviđa se da sve što strane steknu nakon sklapanja partnerstva čini dio zajednice bračne imovine te stoga pripada objema stranama u jednakim dijelovima. Malteškim pravom izričito je propisano što čini dio zajednice bračne imovine te su isključene donacije, nasljedstva i posebna imovina svake strane.

U okviru odvajanja imovine kao još jednog režima bračne stečevine koji strane mogu odabrati umjesto zajednice bračne imovine predviđa se da svaka strana ima pravo na potpunu kontrolu nad imovinom stečenom prije i nakon sklapanja zajednice te na upravljanje njome, pri čemu nije potreban pristanak druge strane.

U okviru zajednice preostale imovine pod posebnim upravljanjem kao još jednog režima bračne stečevine koji strane mogu odabrati umjesto zajednice bračne imovine predviđa se da svaki partner ima pravo na stjecanje i zadržavanje imovine koju je stekao u svoje ime i upravljanje tom imovinom kao imovinom u njegovu isključivom vlasništvu. Međutim, u okviru tog režima stranama nije zabranjeno zajedničko stjecanje imovine, kojom bi onda strane trebale zajednički upravljati.

3 Na koji način životni partneri mogu urediti svoj režim partnerske stečevine? Koji su formalni zahtjevi u tom slučaju?

Kad je riječ o režimu zajednice bračne imovine, opće je pravilo da su oba partnera obvezna zajednički raspolagati i upravljati svojom bračnom stečevinom. Međutim, u pogledu tog režima malteško pravo razlikuje uobičajeno upravljanje, odnosno one radnje koje jedan od partnera može obavljati sam, i izvanredno upravljanje, odnosno one radnje koje oba partnera moraju obavljati zajednički. U malteškom pravu navedene su samo radnje koje se smatraju izvanrednim upravljanjem, a sve što nije izričito sadržano u njemu smatra se radnjama u okviru uobičajenog upravljanja. Stoga je pristanak obaju partnera formalni zahtjev koji se uvijek mora poštovati u okviru pravilne primjene režima zajednice bračne imovine. U slučajevima kad nijedna strana nije dala svoj pristanak za ispravu o prijenosu ili uspostavu stvarnog ili osobnog prava na nepokretnoj ili pokretnoj imovini ta se isprava može poništiti na zahtjev strane koja nije dala svoj pristanak.

Kad je riječ o režimu odvajanja imovine, opće je pravilo da svaki partner ima pravo raspolagati i upravljati svojom imovinom bez pristanka drugog partnera.

Kad je riječ o režimu zajednice preostale imovine pod posebnim upravljanjem, opće je pravilo da partner ne treba prethodni pristanak drugog partnera kad odabere samostalno steći imovinu te ima pravo samostalno raspolagati i upravljati navedenom stečevinom. Međutim, kad partneri zajednički kupe imovinu, to znači da su oba partnera prethodno dala svoj pristanak te stoga imaju pravo zajednički raspolagati i upravljati navedenom stečevinom.

4 Postoje li ograničenja slobode uređenja režima partnerske stečevine?

U okviru režima zajednice bračne imovine partneri su obvezni djelovati zajednički. To znači da ne mogu samostalno raspolagati i upravljati imovinom, osim kad je riječ o radnjama u okviru uobičajenog upravljanja koje ne zahtijevaju pristanak obaju partnera.

S druge strane, u okviru režima odvajanja imovine svaki partner ima slobodu raditi ono što smatra prikladnim u pogledu imovine koja glasi na njegovo ime, bez uplitanja drugog partnera.

U okviru režima zajednice preostale imovine pod posebnim upravljanjem, ako jedna strana u sporazumu kupi imovinu bez pristanka druge strane, strana koja stječe imovinu ima pravo njome upravljati bez ograničenja koja proizlaze iz režima. Međutim, kad stječu imovinu zajednički, partneri u pogledu zajedničke kupnje mogu djelovati samo zajednički.

5 Koji su pravni učinci raskida ili poništaja na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Kad je riječ o režimu zajednice bračne imovine, u zakonu je jasno navedeno da taj režim počinje proizvoditi učinke od datuma sklapanja braka i da ih prestaje proizvoditi nakon smrti jednog bračnog druga ili razvrgnuća braka. U zakonu je isto tako navedeno da se u slučaju rastave bračnih drugova može zatražiti zakonska dioba bračne stečevine.

Kad je riječ o režimu zajednice preostale imovine pod posebnim upravljanjem, u zakonu je jasno navedeno da taj režim prestaje proizvoditi učinke, među ostalim, nakon razvrgnuća braka i zakonske rastave bračnih drugova.

Međutim, kad je riječ o režimu odvajanja imovine, ako su bračni drugovi razvrgnuli brak ili ga poništili ili ako su se rastali, oni i dalje raspolažu i upravljaju imovinom koju su stekli u svoje ime.

To se primjenjuje i u slučaju registriranog partnerstva.

Prema tome, učinci razvoda, rastave ili poništaja u pogledu bračne stečevine takvi su da bračni drugovi sve što je stečeno za vrijeme trajanja braka dijele na temelju sporazumnog rješenja ili presude nadležnog suda.

6 Koji su učinci smrti na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Nakon smrti jednog partnera malteško nasljedno pravo primjenjivat će se samo ako je Malta za to nadležna, a najvažniji je čimbenik koji treba uzeti u obzir je li preminula osoba ostavila oporuku.

7 Koje je tijelo nadležno za odlučivanje u predmetu koji se odnosi na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Nadležno tijelo koje odlučuje o pitanjima povezanima s režimom bračne stečevine jest građanski sud (obiteljski odjel).

8 Koji su učinci imovinskih posljedica životnog partnerstva na pravne odnose između partnera i treće osobe?

Nakon što režim bračne stečevine počne proizvoditi učinke u odnosu na partnerstvo, on stvara pravne odnose između partnera i trećih osoba, kako je primjenjivo. Treće osobe imaju pravo ostvarivati svoja zakonska prava prema obama partnerima zajednički ili odvojeno, ovisno o tome s kim su sklopili ugovor ili dužničku obvezu.

9 Kratak opis postupka podjele partnerske stečevine u državi članici, uključujući raspodjelu, distribuciju i likvidaciju.

Postupak diobe imovine obično se odvija u fazi kada su partneri pokrenuli postupak rastave ili razvoda. Te vrste postupaka zahtijevaju od bračnih drugova da prije obraćanja nadležnom sudu započnu postupak mirenja u okviru kojeg će izmiritelj pokušati riješiti spor između stranaka.

Ako je mirenje uspješno, partneri se mogu sporazumno rastati te se u tom slučaju dogovaraju o svojim uzajamnim pravima, pravima u pogledu djece i o diobi bračne stečevine na temelju javne isprave, koju potom pomno razmatra nadležni sud kako bi se osiguralo da su prava stranaka uravnotežena. Nakon odobrenja nadležnog suda taj se ugovor ovjerava kod javnog bilježnika i upisuje u registar kako bi proizvodio pravne učinke u svakom pogledu, uključujući u odnosu na treće osobe.

Ako mirenje nije uspješno i strane ne postignu sporazumno rješenje, obvezne su pokrenuti odgovarajući sudski postupak pred nadležnim sudom u kojem traže razvrgnuće režima bračne stečevine kako bi podijelile bračnu stečevinu. Kad presuda nadležnog suda postane pravomoćna, upisuje se u registar kako bi proizvodila pravne učinke u svakom pogledu, uključujući u odnosu na treće osobe.

10 Koji je postupak registracije nepokretne imovine i koji su dokumenti ili informacije potrebni?

Kad je riječ o nepokretnoj imovini koju je potrebno registrirati u Malti, javni bilježnik koji je sastavio ugovor u tu svrhu dostavlja javnom registru bilješku o ovjeri. Nakon unosa bilješke o ovjeri nekretnina se upisuje u registar te ugovor postaje obvezujući za ugovorne strane i za treće osobe.

1 Postoje li u državi članici različiti oblici „životnih partnerstava”? Objasnite razlike među njima.

Osim institucije braka u Austriji postoji i institucija registriranog partnerstva u skladu sa Zakonom o registriranom partnerstvu (Eingetragene Partnerschaft-Gesetz, EPG).

U presudi od 4. prosinca 2017. Ustavni sud ukinuo je propise kojima su se različito uređivale zajednice partnera različitog spola i istospolne zajednice. Od 1. siječnja 2019. istospolni parovi mogu sklopiti brak u Austriji. Isto tako, parovi različitog spola sada mogu sklopiti registrirano partnerstvo (koje je prije bilo namijenjeno samo istospolnim parovima).

Pravila kojima se uređuju registrirana partnerstva samo se neznatno razlikuju od pravila za brakove, npr. u pogledu najniže dobi za sklapanje (18 godina; „potvrda da ne postoji prepreka za sklapanje braka” nije potrebna nakon navršenih 16 godina) i u pogledu razvrgnuća (dopušteno je kad istekne razdoblje od tri godine tijekom kojeg su partneri bili rastavljeni; kad je riječ o brakovima, u iznimnim slučajevima predviđeno je razdoblje od šest godina).

2 Postoji li u državi članici zakonom uređen režim partnerske stečevine za životna partnerstva? Što je njime predviđeno? Na koje se oblike „životnog partnerstva” primjenjuje?

Jednako kao kad je riječ o braku, zadani je imovinski režim za registrirana partnerstva režim odvajanja imovine (Gütertrennung) (članak 1217. stavak 2. u vezi s člankom 1233. austrijskog Građanskog zakonika, Allgemeines Bürgerliches Gesetzbuch). Svaki registrirani partner zadržava imovinu koju je stekao prije sklapanja partnerstva te je jedini vlasnik imovine koju stekne tijekom trajanja partnerstva. Isto tako, svaki je registrirani partner jedini vjerovnik svojim dužnicima i jedini dužnik svojim vjerovnicima.

3 Na koji način životni partneri mogu urediti svoj režim partnerske stečevine? Koji su formalni zahtjevi u tom slučaju?

Registrirani partneri mogu urediti svoj imovinski režim na temelju sporazuma o registriranom partnerstvu pod istim uvjetima kao bračni drugovi. Mogu odabrati imovinski režim različit od zadanog u okviru ugovornog sporazuma. Kako bi takav sporazum bio valjan, potrebno je sastaviti javnobilježničku ispravu (članak 1. Zakona o javnobilježničkim ispravama, Notariatsaktsgesetz).

4 Postoje li ograničenja slobode uređenja režima partnerske stečevine?

Kad je riječ o sadržaju, pravila su jednaka onima koja se primjenjuju na brakove.

5 Koji su pravni učinci raskida ili poništaja na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Kad je riječ o sadržaju, pravila su jednaka onima koja se primjenjuju na brakove (članak 24. i dalje Zakona o registriranom partnerstvu).

6 Koji su učinci smrti na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Kad je riječ o sadržaju, pravila su jednaka onima koja se primjenjuju na brakove (članak 24. i dalje Zakona o registriranom partnerstvu).

7 Koje je tijelo nadležno za odlučivanje u predmetu koji se odnosi na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Kad je riječ o sadržaju, pravila su jednaka onima koja se primjenjuju na brakove.

8 Koji su učinci imovinskih posljedica životnog partnerstva na pravne odnose između partnera i treće osobe?

Kad je riječ o sadržaju, pravila su jednaka onima koja se primjenjuju na brakove.

9 Kratak opis postupka podjele partnerske stečevine u državi članici, uključujući raspodjelu, distribuciju i likvidaciju.

Kad je riječ o sadržaju, pravila su jednaka onima koja se primjenjuju na brakove.

10 Koji je postupak registracije nepokretne imovine i koji su dokumenti ili informacije potrebni?

Zahtjev za upis prava vlasništva u zemljišne knjige mora se podnijeti okružnom sudu nadležnom za područje u kojem se nalazi nekretnina koja se treba upisati.

Zahtjev se mora podnijeti u pisanom obliku i mora sadržavati potpis podnositelja zahtjeva. Potpis se u načelu ne mora ovjeriti, osim ako zahtjev uključuje izjavu o upisu (Aufsandungserklärung).

Zahtjevu se mora priložiti javna ili privatna isprava u kojoj se navodi pravna osnova za stjecanje imovine (npr. kupoprodajni ugovor) i koja sadržava ovjerene potpise stranaka. Uz točne podatke o imovini, privatne isprave moraju sadržavati i izjavu o upisu (Aufsandungserklärung).

Izjava o upisu izjava je o izričitom pristanku na upis (u zemljišne knjige) osobe čija su prava ograničena, opterećena, poništena ili prenesena na drugu osobu (u slučaju kupoprodajnog ugovora, prodavatelja). Izjavu o upisu mora ovjeriti sud ili javni bilježnik i mora je potpisati ugovorna strana. Izjava o upisu može se podnijeti i kao dio zahtjeva za upis prava vlasništva u zemljišne knjige. U tom slučaju potpise na zahtjevu mora ovjeriti sud ili javni bilježnik.

U skladu s člankom 160. Saveznog poreznog zakonika (Bundesabgabeordnung) uz zahtjev se mora priložiti i potvrda o izvršenju poreznih obveza (steuerrechtliche Unbedenklichkeitsbescheinigung). To je potvrda kojom porezno tijelo potvrđuje da ne postoje neplaćeni porezi koji bi onemogućavali upis prava vlasništva u zemljišne knjige.

Zahtjev koji sastavlja odvjetnik ili javni bilježnik mora se podnijeti elektroničkim putem. U tom se slučaju priložene isprave moraju pohraniti u digitalnu arhivu isprava. Potvrda o izvršenju poreznih obveza koju izdaje porezno tijelo u tom se slučaju može zamijeniti izjavom o samoprocjeni koju sastavlja odvjetnik ili javni bilježnik.

Please note that the original language version of this page has been amended recently. The language version you are now viewing is currently being prepared by our translators.
Please note that the following languages: have already been translated.

Imovinske posljedice registriranih partnerstava - Portugal

1 Postoje li u državi članici različiti oblici „životnih partnerstava”? Objasnite razlike među njima.

U portugalskom pravnom sustavu nisu predviđena registrirana partnerstva.

Međutim, Zakonom br. 7/2001 utvrđene su određene mjere za zaštitu izvanbračnih partnerstava (uniões de facto). Te su mjere navedene u članku 3. prethodno navedenog zakona i uključuju pravo na korištenje obiteljskim domom i pravo na primanje mirovine u slučaju smrti jednog izvanbračnog partnera. Osim toga, u članku 2020. portugalskog Građanskog zakonika (Código Civil) predviđeno je plaćanje naknade za uzdržavanje iz imovine preminulog partnera u slučaju smrti jednog od partnera.

Ažurirane verzije prethodno navedenog zakonodavstva mogu se pregledati na portugalskom jeziku na sljedećim internetskim stranicama:

Zakon 7/2001

Portugalski Građanski zakonik

Napomena: Ovaj informativni članak sadržava opće informacije koje nisu iscrpne te nema obvezujući učinak na kontaktnu točku, Europsku pravosudnu mrežu u građanskim i trgovačkim stvarima, sudove ili bilo kojeg drugog korisnika. Uvijek je potrebno provjeriti najnoviju verziju primjenjivog zakonodavstva. Informacije sadržane u ovom informativnom članku nisu zamjena za savjetovanje s pravnim stručnjakom.

2 Postoji li u državi članici zakonom uređen režim partnerske stečevine za životna partnerstva? Što je njime predviđeno? Na koje se oblike „životnog partnerstva” primjenjuje?

Odgovor na to pitanje ovisi o odgovoru na pitanje br. 1.

3 Na koji način životni partneri mogu urediti svoj režim partnerske stečevine? Koji su formalni zahtjevi u tom slučaju?

Odgovor na to pitanje ovisi o odgovoru na pitanje br. 1.

4 Postoje li ograničenja slobode uređenja režima partnerske stečevine?

Odgovor na to pitanje ovisi o odgovoru na pitanje br. 1.

5 Koji su pravni učinci raskida ili poništaja na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Odgovor na to pitanje ovisi o odgovoru na pitanje br. 1.

6 Koji su učinci smrti na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Odgovor na to pitanje ovisi o odgovoru na pitanje br. 1.

7 Koje je tijelo nadležno za odlučivanje u predmetu koji se odnosi na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Odgovor na to pitanje ovisi o odgovoru na pitanje br. 1.

8 Koji su učinci imovinskih posljedica životnog partnerstva na pravne odnose između partnera i treće osobe?

Odgovor na to pitanje ovisi o odgovoru na pitanje br. 1.

9 Kratak opis postupka podjele partnerske stečevine u državi članici, uključujući raspodjelu, distribuciju i likvidaciju.

Odgovor na to pitanje ovisi o odgovoru na pitanje br. 1.

10 Koji je postupak registracije nepokretne imovine i koji su dokumenti ili informacije potrebni?

Odgovor na to pitanje ovisi o odgovoru na pitanje br. 1.

1 Postoje li u državi članici različiti oblici „životnih partnerstava”? Objasnite razlike među njima.

Registrirana partnerstva nisu dio slovenskog pravnog sustava.

2 Postoji li u državi članici zakonom uređen režim partnerske stečevine za životna partnerstva? Što je njime predviđeno? Na koje se oblike „životnog partnerstva” primjenjuje?

/

3 Na koji način životni partneri mogu urediti svoj režim partnerske stečevine? Koji su formalni zahtjevi u tom slučaju?

/

4 Postoje li ograničenja slobode uređenja režima partnerske stečevine?

/

5 Koji su pravni učinci raskida ili poništaja na imovinske posljedice životnog partnerstva?

/

6 Koji su učinci smrti na imovinske posljedice životnog partnerstva?

/

7 Koje je tijelo nadležno za odlučivanje u predmetu koji se odnosi na imovinske posljedice životnog partnerstva?

/

8 Koji su učinci imovinskih posljedica životnog partnerstva na pravne odnose između partnera i treće osobe?

/

9 Kratak opis postupka podjele partnerske stečevine u državi članici, uključujući raspodjelu, distribuciju i likvidaciju.

/

10 Koji je postupak registracije nepokretne imovine i koji su dokumenti ili informacije potrebni?

/

1 Postoje li u državi članici različiti oblici „životnih partnerstava”? Objasnite razlike među njima.

U Finskoj postoji samo jedna vrsta registriranog partnerstva. Osobe u istospolnim vezama mogle su sklopiti registrirano partnerstvo do 2017.

Izmjene Zakona o braku i Zakona o registriranom partnerstvu stupile su na snagu početkom ožujka 2017. Zbog toga više nije moguće sklopiti registrirano partnerstvo u Finskoj, već osobe u istospolnim vezama mogu sklopiti brak.

Parovi u registriranim partnerstvima mogu, ako to žele, pretvoriti svoje partnerstvo u brak, pod uvjetom da je partnerstvo registrirano u Finskoj. Međutim, pretvaranje registriranog partnerstva u brak nije obvezno i parovi mogu ostati u registriranom partnerstvu ako to žele.

2 Postoji li u državi članici zakonom uređen režim partnerske stečevine za životna partnerstva? Što je njime predviđeno? Na koje se oblike „životnog partnerstva” primjenjuje?

Odredbe koje se primjenjuju na režime bračne stečevine primjenjuju se i na imovinske režime registriranih partnerstava.

3 Na koji način životni partneri mogu urediti svoj režim partnerske stečevine? Koji su formalni zahtjevi u tom slučaju?

Parovi u registriranim partnerstvima mogu sklopiti sporazum o bračnoj stečevini prije sklapanja registriranog partnerstva ili tijekom registriranog partnerstva. Pretvaranje registriranog partnerstva u brak ne utječe na valjanost sporazuma o bračnoj stečevini sklopljenog prije sklapanja registriranog partnerstva ili tijekom registriranog partnerstva.

4 Postoje li ograničenja slobode uređenja režima partnerske stečevine?

Odredbe koje se primjenjuju na režime bračne stečevine primjenjuju se i na imovinske režime registriranih partnerstava.

5 Koji su pravni učinci raskida ili poništaja na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Podjela imovine koja proizlazi iz razvrgnuća registriranog partnerstva izvršava se na isti način kao podjela imovine koja proizlazi iz razvoda.

Podjela ili odvajanje imovine može se izvršiti tijekom razdoblja razmišljanja o razvrgnuću registriranog partnerstva, čim se postupak pokrene pred okružnim sudom. Oba partnera u registriranom partnerstvu mogu zatražiti podjelu imovine.

6 Koji su učinci smrti na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Podjela u slučaju smrti registriranog partnera izvršava se na isti način kao podjela u slučaju smrti bračnog druga, a nadživjeli partner ima jednaka prava kao nadživjeli bračni drug.

7 Koje je tijelo nadležno za odlučivanje u predmetu koji se odnosi na imovinske posljedice životnog partnerstva?

U Finskoj nadležna tijela ne pokreću postupke na vlastitu inicijativu. Ako partneri ne uspiju postići dogovor o podjeli, okružni će sud (Käräjäoikeus) na zahtjev dodijeliti izvršitelja koji će podijeliti imovinu.

8 Koji su učinci imovinskih posljedica životnog partnerstva na pravne odnose između partnera i treće osobe?

Učinci imovinskih režima registriranih partnerstava na pravne odnose između partnera i treće strane jednaki su kao učinci režima bračne stečevine na takve pravne odnose.

9 Kratak opis postupka podjele partnerske stečevine u državi članici, uključujući raspodjelu, distribuciju i likvidaciju.

Podjele koje se izvršavaju nakon razvrgnuća registriranog partnerstva istog su oblika kao one koje se izvršavaju nakon razvrgnuća braka.

10 Koji je postupak registracije nepokretne imovine i koji su dokumenti ili informacije potrebni?

Vlasništvo nad imovinom upisuje se podnošenjem zahtjeva za upis vlasništva. Vlasništvo se upisuje u registar javnih isprava i založnih prava. Nakon toga vlasnik se navodi na potvrdi o vlasništvu.

Ako se vlasništvo nad imovinom promijeni zbog podjele ili odvajanja, izvornik sporazuma o podjeli ili odvajanju te imovine, obrazloženje razloga za podjelu imovine (kao što je obavijest okružnog suda u kojoj se navodi da je pred njim pokrenut postupak za razvrgnuće partnerstva) i bilo kakva potvrda o plaćenom porezu na promet nekretnina moraju se poslati Nacionalnoj geodetskoj upravi Finske (Maanmittauslaitos) u svrhu podnošenja zahtjeva za upis vlasništva.

Razdoblje za upis vlasništva nad imovinom koja se dijeli zbog razvrgnuća registriranog partnerstva započinje stupanjem na snagu te podjele. Upis se mora izvršiti u roku od šest mjeseci.

1 Postoje li u državi članici različiti oblici „životnih partnerstava”? Objasnite razlike među njima.

Ne, postoji samo jedan oblik registriranog partnerstva – onaj namijenjen istospolnim parovima. Međutim, mogućnost registriranja partnerstva ukinuta je 2009. nakon donošenja izmjena švedskog Zakona o braku kojima se istospolnim parovima omogućilo sklapanje braka pod istim uvjetima kao parovima različitog spola. Odredbe Zakona o braku jednako se primjenjuju na parove istog spola i parove različitog spola. Međutim, partnerstva registrirana prije 2009. i dalje će se smatrati valjanima sve dok ih partneri ne razvrgnu ili dok ih se na zahtjev partnera ne pretvori u brak.

2 Postoji li u državi članici zakonom uređen režim partnerske stečevine za životna partnerstva? Što je njime predviđeno? Na koje se oblike „životnog partnerstva” primjenjuje?

Ista se pravila primjenjuju na registrirana partnerstva i na brakove.

3 Na koji način životni partneri mogu urediti svoj režim partnerske stečevine? Koji su formalni zahtjevi u tom slučaju?

Ista se pravila primjenjuju na registrirana partnerstva i na brakove.

4 Postoje li ograničenja slobode uređenja režima partnerske stečevine?

Ista se pravila primjenjuju na registrirana partnerstva i na brakove.

5 Koji su pravni učinci raskida ili poništaja na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Ista se pravila primjenjuju na registrirana partnerstva i na brakove.

6 Koji su učinci smrti na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Ista se pravila primjenjuju na registrirana partnerstva i na brakove.

7 Koje je tijelo nadležno za odlučivanje u predmetu koji se odnosi na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Ista se pravila primjenjuju na registrirana partnerstva i na brakove.

8 Koji su učinci imovinskih posljedica životnog partnerstva na pravne odnose između partnera i treće osobe?

Ista se pravila primjenjuju na registrirana partnerstva i na brakove.

9 Kratak opis postupka podjele partnerske stečevine u državi članici, uključujući raspodjelu, distribuciju i likvidaciju.

Ista se pravila primjenjuju na registrirana partnerstva i na brakove.

10 Koji je postupak registracije nepokretne imovine i koji su dokumenti ili informacije potrebni?

Ista se pravila primjenjuju na registrirana partnerstva i na brakove.