- 1 Postoje li u državi članici različiti oblici „životnih partnerstava”? Objasnite razlike među njima.
- 2 Postoji li u državi članici zakonom uređen režim partnerske stečevine za životna partnerstva? Što je njime predviđeno? Na koje se oblike „životnog partnerstva” primjenjuje?
- 3 Na koji način životni partneri mogu urediti svoj režim partnerske stečevine? Koji su formalni zahtjevi u tom slučaju?
- 4 Postoje li ograničenja slobode uređenja režima partnerske stečevine?
- 5 Koji su pravni učinci raskida ili poništaja na imovinske posljedice životnog partnerstva?
- 6 Koji su učinci smrti na imovinske posljedice životnog partnerstva?
- 7 Koje je tijelo nadležno za odlučivanje u predmetu koji se odnosi na imovinske posljedice životnog partnerstva?
- 8 Koji su učinci imovinskih posljedica životnog partnerstva na pravne odnose između partnera i treće osobe?
- 9 Kratak opis postupka podjele partnerske stečevine u državi članici, uključujući raspodjelu, distribuciju i likvidaciju.
- 10 Koji je postupak registracije nepokretne imovine i koji su dokumenti ili informacije potrebni?
Pronađi podatke po području
1 Postoje li u državi članici različiti oblici „životnih partnerstava”? Objasnite razlike među njima.
Oblik „registriranog partnerstva” predviđen u malteškom pravu jest „registrirana zajednica”, kako je utvrđeno u Zakonu o registriranim zajednicama – poglavlje 530. Zakona Malte. Registracija partnerstva kao registrirane zajednice moguća je između dviju osoba istog ili različitog spola. Nakon registracije registrirana zajednica proizvodi iste učinke i ima iste pravne posljedice kao građanski brak. Registrirane zajednice sklopljene prije stupanja na snagu Zakona o izmjeni Zakona o braku i drugih zakona iz 2017. mogu se, u roku od pet godina koji je počeo teći 1. rujna 2017., pretvoriti u brak. Kad se registrirana zajednica pretvori u brak, partnerstvo prestaje postojati te se smatra da brak koji iz toga proizlazi postoji od datuma kad je sklopljena registrirana zajednica.
2 Postoji li u državi članici zakonom uređen režim partnerske stečevine za životna partnerstva? Što je njime predviđeno? Na koje se oblike „životnog partnerstva” primjenjuje?
Budući da registrirana zajednica i građanski brak proizvode iste učinke, primjenjuju se i isti imovinski režimi. Partnerima koji žele sklopiti registriranu zajednicu u skladu s malteškim pravom Malta omogućuje da sami odaberu režim kojim će se uređivati njihova imovina. Međutim, glavni je režim bračne stečevine u Malti zajednica bračne imovine.
Taj režim u skladu sa zakonom automatski se primjenjuje u bilo kojoj zajednici, osim ako strane koje su već sklopile zajednicu ili je namjeravaju sklopiti odluče da će se njihova bračna stečevina uređivati u skladu s drugim režimom koji nije u suprotnosti s duhom malteškog prava. Taj drugi režim mora se uspostaviti u obliku javne isprave.
Ostale vrste režima bračne stečevine koje postoje u Malti i koje se isto tako primjenjuju na registrirane zajednice uključuju odvajanje imovine i zajednicu preostale imovine pod posebnim upravljanjem.
U okviru zajednice bračne imovine kao zakonskog režima bračne stečevine u Malti predviđa se da sve što strane steknu nakon sklapanja partnerstva čini dio zajednice bračne imovine te stoga pripada objema stranama u jednakim dijelovima. Malteškim pravom izričito je propisano što čini dio zajednice bračne imovine te su isključene donacije, nasljedstva i posebna imovina svake strane.
U okviru odvajanja imovine kao još jednog režima bračne stečevine koji strane mogu odabrati umjesto zajednice bračne imovine predviđa se da svaka strana ima pravo na potpunu kontrolu nad imovinom stečenom prije i nakon sklapanja zajednice te na upravljanje njome, pri čemu nije potreban pristanak druge strane.
U okviru zajednice preostale imovine pod posebnim upravljanjem kao još jednog režima bračne stečevine koji strane mogu odabrati umjesto zajednice bračne imovine predviđa se da svaki partner ima pravo na stjecanje i zadržavanje imovine koju je stekao u svoje ime i upravljanje tom imovinom kao imovinom u njegovu isključivom vlasništvu. Međutim, u okviru tog režima stranama nije zabranjeno zajedničko stjecanje imovine, kojom bi onda strane trebale zajednički upravljati.
3 Na koji način životni partneri mogu urediti svoj režim partnerske stečevine? Koji su formalni zahtjevi u tom slučaju?
Kad je riječ o režimu zajednice bračne imovine, opće je pravilo da su oba partnera obvezna zajednički raspolagati i upravljati svojom bračnom stečevinom. Međutim, u pogledu tog režima malteško pravo razlikuje uobičajeno upravljanje, odnosno one radnje koje jedan od partnera može obavljati sam, i izvanredno upravljanje, odnosno one radnje koje oba partnera moraju obavljati zajednički. U malteškom pravu navedene su samo radnje koje se smatraju izvanrednim upravljanjem, a sve što nije izričito sadržano u njemu smatra se radnjama u okviru uobičajenog upravljanja. Stoga je pristanak obaju partnera formalni zahtjev koji se uvijek mora poštovati u okviru pravilne primjene režima zajednice bračne imovine. U slučajevima kad nijedna strana nije dala svoj pristanak za ispravu o prijenosu ili uspostavu stvarnog ili osobnog prava na nepokretnoj ili pokretnoj imovini ta se isprava može poništiti na zahtjev strane koja nije dala svoj pristanak.
Kad je riječ o režimu odvajanja imovine, opće je pravilo da svaki partner ima pravo raspolagati i upravljati svojom imovinom bez pristanka drugog partnera.
Kad je riječ o režimu zajednice preostale imovine pod posebnim upravljanjem, opće je pravilo da partner ne treba prethodni pristanak drugog partnera kad odabere samostalno steći imovinu te ima pravo samostalno raspolagati i upravljati navedenom stečevinom. Međutim, kad partneri zajednički kupe imovinu, to znači da su oba partnera prethodno dala svoj pristanak te stoga imaju pravo zajednički raspolagati i upravljati navedenom stečevinom.
4 Postoje li ograničenja slobode uređenja režima partnerske stečevine?
U okviru režima zajednice bračne imovine partneri su obvezni djelovati zajednički. To znači da ne mogu samostalno raspolagati i upravljati imovinom, osim kad je riječ o radnjama u okviru uobičajenog upravljanja koje ne zahtijevaju pristanak obaju partnera.
S druge strane, u okviru režima odvajanja imovine svaki partner ima slobodu raditi ono što smatra prikladnim u pogledu imovine koja glasi na njegovo ime, bez uplitanja drugog partnera.
U okviru režima zajednice preostale imovine pod posebnim upravljanjem, ako jedna strana u sporazumu kupi imovinu bez pristanka druge strane, strana koja stječe imovinu ima pravo njome upravljati bez ograničenja koja proizlaze iz režima. Međutim, kad stječu imovinu zajednički, partneri u pogledu zajedničke kupnje mogu djelovati samo zajednički.
5 Koji su pravni učinci raskida ili poništaja na imovinske posljedice životnog partnerstva?
Kad je riječ o režimu zajednice bračne imovine, u zakonu je jasno navedeno da taj režim počinje proizvoditi učinke od datuma sklapanja braka i da ih prestaje proizvoditi nakon smrti jednog bračnog druga ili razvrgnuća braka. U zakonu je isto tako navedeno da se u slučaju rastave bračnih drugova može zatražiti zakonska dioba bračne stečevine.
Kad je riječ o režimu zajednice preostale imovine pod posebnim upravljanjem, u zakonu je jasno navedeno da taj režim prestaje proizvoditi učinke, među ostalim, nakon razvrgnuća braka i zakonske rastave bračnih drugova.
Međutim, kad je riječ o režimu odvajanja imovine, ako su bračni drugovi razvrgnuli brak ili ga poništili ili ako su se rastali, oni i dalje raspolažu i upravljaju imovinom koju su stekli u svoje ime.
To se primjenjuje i u slučaju registriranog partnerstva.
Prema tome, učinci razvoda, rastave ili poništaja u pogledu bračne stečevine takvi su da bračni drugovi sve što je stečeno za vrijeme trajanja braka dijele na temelju sporazumnog rješenja ili presude nadležnog suda.
6 Koji su učinci smrti na imovinske posljedice životnog partnerstva?
Nakon smrti jednog partnera malteško nasljedno pravo primjenjivat će se samo ako je Malta za to nadležna, a najvažniji je čimbenik koji treba uzeti u obzir je li preminula osoba ostavila oporuku.
7 Koje je tijelo nadležno za odlučivanje u predmetu koji se odnosi na imovinske posljedice životnog partnerstva?
Nadležno tijelo koje odlučuje o pitanjima povezanima s režimom bračne stečevine jest građanski sud (obiteljski odjel).
8 Koji su učinci imovinskih posljedica životnog partnerstva na pravne odnose između partnera i treće osobe?
Nakon što režim bračne stečevine počne proizvoditi učinke u odnosu na partnerstvo, on stvara pravne odnose između partnera i trećih osoba, kako je primjenjivo. Treće osobe imaju pravo ostvarivati svoja zakonska prava prema obama partnerima zajednički ili odvojeno, ovisno o tome s kim su sklopili ugovor ili dužničku obvezu.
9 Kratak opis postupka podjele partnerske stečevine u državi članici, uključujući raspodjelu, distribuciju i likvidaciju.
Postupak diobe imovine obično se odvija u fazi kada su partneri pokrenuli postupak rastave ili razvoda. Te vrste postupaka zahtijevaju od bračnih drugova da prije obraćanja nadležnom sudu započnu postupak mirenja u okviru kojeg će izmiritelj pokušati riješiti spor između stranaka.
Ako je mirenje uspješno, partneri se mogu sporazumno rastati te se u tom slučaju dogovaraju o svojim uzajamnim pravima, pravima u pogledu djece i o diobi bračne stečevine na temelju javne isprave, koju potom pomno razmatra nadležni sud kako bi se osiguralo da su prava stranaka uravnotežena. Nakon odobrenja nadležnog suda taj se ugovor ovjerava kod javnog bilježnika i upisuje u registar kako bi proizvodio pravne učinke u svakom pogledu, uključujući u odnosu na treće osobe.
Ako mirenje nije uspješno i strane ne postignu sporazumno rješenje, obvezne su pokrenuti odgovarajući sudski postupak pred nadležnim sudom u kojem traže razvrgnuće režima bračne stečevine kako bi podijelile bračnu stečevinu. Kad presuda nadležnog suda postane pravomoćna, upisuje se u registar kako bi proizvodila pravne učinke u svakom pogledu, uključujući u odnosu na treće osobe.
10 Koji je postupak registracije nepokretne imovine i koji su dokumenti ili informacije potrebni?
Kad je riječ o nepokretnoj imovini koju je potrebno registrirati u Malti, javni bilježnik koji je sastavio ugovor u tu svrhu dostavlja javnom registru bilješku o ovjeri. Nakon unosa bilješke o ovjeri nekretnina se upisuje u registar te ugovor postaje obvezujući za ugovorne strane i za treće osobe.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.