Property consequences of registered partnerships

National rules relating to the division of the property of civil partnerships for couples that have an international element to their relationship, in cases of dissolution of the partnership or death

European Union citizens increasingly move across national borders to study, work or start a family in another EU country. This leads to an increased number of international couples, whether in a marriage or a registered partnership.

International couples are couples whose members have different nationalities, live in an EU country other than their own or own property in different countries. International couples, whether in a marriage or in a registered partnership, need to manage their property and, in particular, share it in case of divorce/separation or the death of one of the members.

EU rules help international couples in these situations. These rules apply in 18 EU countries: Sweden, Belgium, Greece, Croatia, Slovenia, Spain, France, Portugal, Italy, Malta, Luxembourg, Germany, the Czech Republic, the Netherlands, Austria, Bulgaria, Finland and Cyprus.

These rules determine which EU country’s courts should deal with matters concerning the property of an international couple and which law should apply to resolve these matters. The rules also simplify how judgments or notarial documents originating in one EU country should be recognised and enforced in another EU country.

Please select the relevant country's flag to obtain detailed national information.

Should you need additional information, please contact the authorities or a legal professional of the EU country concerned.

You can also consult the website http://www.coupleseurope.eu/en/home of the Council of Notariats of the European Union.

Last update: 28/11/2019

This page is maintained by the European Commission. The information on this page does not necessarily reflect the official position of the European Commission. The Commission accepts no responsibility or liability whatsoever with regard to any information or data contained or referred to in this document. Please refer to the legal notice with regard to copyright rules for European pages.

Imovinske posljedice registriranih partnerstava - Češka

1 Postoje li u državi članici različiti oblici „životnih partnerstava”? Objasnite razlike među njima.

Ne. U češkom zakonodavstvu priznaje se samo jedan oblik registriranog partnerstva, odnosno trajna zajednica dviju osoba istog spola koja se sklapa na način utvrđen zakonom.

2 Postoji li u državi članici zakonom uređen režim partnerske stečevine za životna partnerstva? Što je njime predviđeno? Na koje se oblike „životnog partnerstva” primjenjuje?

Imovinski režim registriranih partnera ne podliježe posebnom pravnom postupanju. Registrirani partneri nemaju zajedničku imovinu.

3 Na koji način životni partneri mogu urediti svoj režim partnerske stečevine? Koji su formalni zahtjevi u tom slučaju?

Imovinski režim registriranih partnera ne podliježe posebnom pravnom postupanju. Na njihov se imovinski režim primjenjuju opća pravila o vlasništvu, suvlasništvu i odgovornostima, bez obzira na činjenicu da su sklopili registrirano partnerstvo.

4 Postoje li ograničenja slobode uređenja režima partnerske stečevine?

Ne, osim činjenice da sklapanjem registriranog partnerstva ne nastaje zajednička imovina.

5 Koji su pravni učinci raskida ili poništaja na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Prestanak registriranog partnerstva ne utječe na imovinski režim bivših registriranih partnera.

6 Koji su učinci smrti na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Registrirani partner zakonski je nasljednik prve i druge kategorije preminulog partnera. U svakom drugom smislu smrt jednog registriranog partnera ne utječe na imovinski režim drugog partnera.

7 Koje je tijelo nadležno za odlučivanje u predmetu koji se odnosi na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Imovinski režim registriranih partnera ne podliježe posebnom pravnom postupanju. Za rješavanje mogućeg spora u pogledu imovine i obveza nadležan je sud.

8 Koji su učinci imovinskih posljedica životnog partnerstva na pravne odnose između partnera i treće osobe?

Imovinski režim registriranih partnera ne podliježe posebnom pravnom postupanju. Na njihov se imovinski režim primjenjuju opća pravila o vlasništvu, suvlasništvu i odgovornostima, bez obzira na činjenicu da su sklopili registrirano partnerstvo.

9 Kratak opis postupka podjele partnerske stečevine u državi članici, uključujući raspodjelu, distribuciju i likvidaciju.

Imovinski režim registriranih partnera ne podliježe posebnom pravnom postupanju. Ako bivši registrirani partneri imaju zajedničko vlasništvo nad imovinom ili zajedničke obveze, primjenjuju se uobičajene zakonske odredbe o zajedničkom vlasništvu i zajedničkim obvezama.

10 Koji je postupak registracije nepokretne imovine i koji su dokumenti ili informacije potrebni?

Pravni postupci kojima se uspostavljaju ili prenose stvarna prava na nepokretnu imovinu ili postupci kojima se izmjenjuju ili opozivaju takva prava moraju se odvijati u pisanom obliku. Ako prijenos uključuje vlasništvo nad nepokretnom imovinom upisanom u javni registar, promjena u vlasništvu stupa na snagu upisom u taj registar.

Posljednji put ažurirano: 14/12/2020

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Imovinske posljedice registriranih partnerstava - Njemačka

1 Postoje li u državi članici različiti oblici „životnih partnerstava”? Objasnite razlike među njima.

Budući da je 1. listopada 2017. na snagu stupio zakon kojim se osobama istog spola omogućuje sklapanje braka (Gesetz zur Einführung des Rechts auf Eheschließung für Personen gleichen Geschlechts), u Njemačkoj više nije moguće sklopiti registrirano partnerstvo. Istospolni parovi sada mogu sklopiti brak na isti način kao parovi različitog spola. Postojeća registrirana partnerstva mogu se pretvoriti u brakove. Međutim, to nije obvezno i postojeća registrirana partnerstva mogu ostati u istom obliku kao dosad.

2 Postoji li u državi članici zakonom uređen režim partnerske stečevine za životna partnerstva? Što je njime predviđeno? Na koje se oblike „životnog partnerstva” primjenjuje?

U skladu sa Zakonom o registriranom partnerstvu (Gesetz über die Eingetragene Lebenspartnerschaft) istospolni parovi mogli su sklopiti registrirano partnerstvo u Njemačkoj od kolovoza 2001. do rujna 2017. (uključujući taj mjesec). Pravne posljedice registriranog partnerstva uglavnom su bile oblikovane (odnosno i dalje jesu) po uzoru na pravne posljedice braka.

3 Na koji način životni partneri mogu urediti svoj režim partnerske stečevine? Koji su formalni zahtjevi u tom slučaju?

Registrirana partnerstva podliježu imovinskom režimu zajednice bračne imovine (Zugewinngemeinschaft), osim ako se partneri dogovore drukčije u okviru ugovora o registriranom partnerstvu. Odredbe o zakonskom imovinskom režimu koje se primjenjuju na brakove primjenjuju se mutatis mutandis na registrirana partnerstva (članak 6. Zakona o registriranom partnerstvu). Partneri mogu utvrditi drukčiji imovinski režim (odvajanje imovine – Gütertrennung ili zajednica imovine – Gütergemeinschaft) na temelju ugovora o registriranom partnerstvu (članak 7. Zakona o registriranom partnerstvu).

4 Postoje li ograničenja slobode uređenja režima partnerske stečevine?

Prethodno navedene informacije o imovinskim režimima dostupnima za brakove primjenjuju se mutatis mutandis na registrirana partnerstva.

5 Koji su pravni učinci raskida ili poništaja na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Ako se registrirani partneri rastanu, jedan registrirani partner može od drugog zahtijevati plaćanje odgovarajućeg uzdržavanja u skladu sa životnim uvjetima, mogućnosti stjecanja prihoda i financijskim okolnostima obaju registriranih partnera. Odredbe o uzdržavanju nakon rastave primjenjuju se mutatis mutandis na registrirana partnerstva (članak 12. Zakona o registriranom partnerstvu). Kad je riječ o uzdržavanju nakon prestanka registriranog partnerstva, odredbe o uzdržavanju nakon prestanka braka i izjednačavanju mirovinskih prava (Versorgungsausgleich) primjenjuju se mutatis mutandis (članci 16. i 20. Zakona o registriranom partnerstvu).

6 Koji su učinci smrti na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Zakonsko nasljedno pravo registriranog partnera jednako je onome bračnog druga (članak 10. Zakona o registriranom partnerstvu).

7 Koje je tijelo nadležno za odlučivanje u predmetu koji se odnosi na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Obiteljski sud (Familiengericht) nadležan je za odlučivanje u predmetima koji se odnose na imovinske posljedice registriranog partnerstva. U takvim predmetima riječ je o pitanjima registriranog partnerstva te se primjenjuju odredbe kojima se uređuje postupak razvoda braka.

8 Koji su učinci imovinskih posljedica životnog partnerstva na pravne odnose između partnera i treće osobe?

Osoba u registriranom partnerstvu obično je odgovorna samo za svoje dugove i samo svojom imovinom, što vrijedi i za bračne drugove u skladu s pravom o bračnoj stečevini. To se ne odnosi na transakcije kojima se na odgovarajući način pokrivaju svakodnevne potrebe obitelji (članak 8. stavak 2. Zakona o registriranom partnerstvu u vezi s člankom 1357. Građanskog zakonika). Napomene o bilo kakvim ograničenjima u pogledu prava raspolaganja primjenjuju se mutatis mutandis.

9 Kratak opis postupka podjele partnerske stečevine u državi članici, uključujući raspodjelu, distribuciju i likvidaciju.

Obiteljski dom i kućanski predmeti mogu se podijeliti u okviru postupka rastave (članci 13. i 14. Zakona o registriranom partnerstvu) ili nakon prestanka registriranog partnerstva (članak 17. Zakona o registriranom partnerstvu u vezi s člankom 1568.a i 1568.b Građanskog zakonika).

10 Koji je postupak registracije nepokretne imovine i koji su dokumenti ili informacije potrebni?

Ako partneri odaberu imovinski režim zajednice imovine (Gütergemeinschaft), moraju ugovor o registriranom partnerstvu ovjeriti kod javnog bilježnika i dostaviti ga u zemljišnoknjižni ured te podnijeti zahtjev za unošenje izmjene u zemljišne knjige. U svim ostalim slučajevima, odnosno ako partneri ne odaberu imovinski režim zajednice imovine, zemljišnoknjižni upisi ne moraju se ispravljati.

Posljednji put ažurirano: 13/11/2020

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Imovinske posljedice registriranih partnerstava - Malta

1 Postoje li u državi članici različiti oblici „životnih partnerstava”? Objasnite razlike među njima.

Oblik „registriranog partnerstva” predviđen u malteškom pravu jest „registrirana zajednica”, kako je utvrđeno u Zakonu o registriranim zajednicama – poglavlje 530. Zakona Malte. Registracija partnerstva kao registrirane zajednice moguća je između dviju osoba istog ili različitog spola. Nakon registracije registrirana zajednica proizvodi iste učinke i ima iste pravne posljedice kao građanski brak. Registrirane zajednice sklopljene prije stupanja na snagu Zakona o izmjeni Zakona o braku i drugih zakona iz 2017. mogu se, u roku od pet godina koji je počeo teći 1. rujna 2017., pretvoriti u brak. Kad se registrirana zajednica pretvori u brak, partnerstvo prestaje postojati te se smatra da brak koji iz toga proizlazi postoji od datuma kad je sklopljena registrirana zajednica.

2 Postoji li u državi članici zakonom uređen režim partnerske stečevine za životna partnerstva? Što je njime predviđeno? Na koje se oblike „životnog partnerstva” primjenjuje?

Budući da registrirana zajednica i građanski brak proizvode iste učinke, primjenjuju se i isti imovinski režimi. Partnerima koji žele sklopiti registriranu zajednicu u skladu s malteškim pravom Malta omogućuje da sami odaberu režim kojim će se uređivati njihova imovina. Međutim, glavni je režim bračne stečevine u Malti zajednica bračne imovine.

Taj režim u skladu sa zakonom automatski se primjenjuje u bilo kojoj zajednici, osim ako strane koje su već sklopile zajednicu ili je namjeravaju sklopiti odluče da će se njihova bračna stečevina uređivati u skladu s drugim režimom koji nije u suprotnosti s duhom malteškog prava. Taj drugi režim mora se uspostaviti u obliku javne isprave.

Ostale vrste režima bračne stečevine koje postoje u Malti i koje se isto tako primjenjuju na registrirane zajednice uključuju odvajanje imovine i zajednicu preostale imovine pod posebnim upravljanjem.

U okviru zajednice bračne imovine kao zakonskog režima bračne stečevine u Malti predviđa se da sve što strane steknu nakon sklapanja partnerstva čini dio zajednice bračne imovine te stoga pripada objema stranama u jednakim dijelovima. Malteškim pravom izričito je propisano što čini dio zajednice bračne imovine te su isključene donacije, nasljedstva i posebna imovina svake strane.

U okviru odvajanja imovine kao još jednog režima bračne stečevine koji strane mogu odabrati umjesto zajednice bračne imovine predviđa se da svaka strana ima pravo na potpunu kontrolu nad imovinom stečenom prije i nakon sklapanja zajednice te na upravljanje njome, pri čemu nije potreban pristanak druge strane.

U okviru zajednice preostale imovine pod posebnim upravljanjem kao još jednog režima bračne stečevine koji strane mogu odabrati umjesto zajednice bračne imovine predviđa se da svaki partner ima pravo na stjecanje i zadržavanje imovine koju je stekao u svoje ime i upravljanje tom imovinom kao imovinom u njegovu isključivom vlasništvu. Međutim, u okviru tog režima stranama nije zabranjeno zajedničko stjecanje imovine, kojom bi onda strane trebale zajednički upravljati.

3 Na koji način životni partneri mogu urediti svoj režim partnerske stečevine? Koji su formalni zahtjevi u tom slučaju?

Kad je riječ o režimu zajednice bračne imovine, opće je pravilo da su oba partnera obvezna zajednički raspolagati i upravljati svojom bračnom stečevinom. Međutim, u pogledu tog režima malteško pravo razlikuje uobičajeno upravljanje, odnosno one radnje koje jedan od partnera može obavljati sam, i izvanredno upravljanje, odnosno one radnje koje oba partnera moraju obavljati zajednički. U malteškom pravu navedene su samo radnje koje se smatraju izvanrednim upravljanjem, a sve što nije izričito sadržano u njemu smatra se radnjama u okviru uobičajenog upravljanja. Stoga je pristanak obaju partnera formalni zahtjev koji se uvijek mora poštovati u okviru pravilne primjene režima zajednice bračne imovine. U slučajevima kad nijedna strana nije dala svoj pristanak za ispravu o prijenosu ili uspostavu stvarnog ili osobnog prava na nepokretnoj ili pokretnoj imovini ta se isprava može poništiti na zahtjev strane koja nije dala svoj pristanak.

Kad je riječ o režimu odvajanja imovine, opće je pravilo da svaki partner ima pravo raspolagati i upravljati svojom imovinom bez pristanka drugog partnera.

Kad je riječ o režimu zajednice preostale imovine pod posebnim upravljanjem, opće je pravilo da partner ne treba prethodni pristanak drugog partnera kad odabere samostalno steći imovinu te ima pravo samostalno raspolagati i upravljati navedenom stečevinom. Međutim, kad partneri zajednički kupe imovinu, to znači da su oba partnera prethodno dala svoj pristanak te stoga imaju pravo zajednički raspolagati i upravljati navedenom stečevinom.

4 Postoje li ograničenja slobode uređenja režima partnerske stečevine?

U okviru režima zajednice bračne imovine partneri su obvezni djelovati zajednički. To znači da ne mogu samostalno raspolagati i upravljati imovinom, osim kad je riječ o radnjama u okviru uobičajenog upravljanja koje ne zahtijevaju pristanak obaju partnera.

S druge strane, u okviru režima odvajanja imovine svaki partner ima slobodu raditi ono što smatra prikladnim u pogledu imovine koja glasi na njegovo ime, bez uplitanja drugog partnera.

U okviru režima zajednice preostale imovine pod posebnim upravljanjem, ako jedna strana u sporazumu kupi imovinu bez pristanka druge strane, strana koja stječe imovinu ima pravo njome upravljati bez ograničenja koja proizlaze iz režima. Međutim, kad stječu imovinu zajednički, partneri u pogledu zajedničke kupnje mogu djelovati samo zajednički.

5 Koji su pravni učinci raskida ili poništaja na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Kad je riječ o režimu zajednice bračne imovine, u zakonu je jasno navedeno da taj režim počinje proizvoditi učinke od datuma sklapanja braka i da ih prestaje proizvoditi nakon smrti jednog bračnog druga ili razvrgnuća braka. U zakonu je isto tako navedeno da se u slučaju rastave bračnih drugova može zatražiti zakonska dioba bračne stečevine.

Kad je riječ o režimu zajednice preostale imovine pod posebnim upravljanjem, u zakonu je jasno navedeno da taj režim prestaje proizvoditi učinke, među ostalim, nakon razvrgnuća braka i zakonske rastave bračnih drugova.

Međutim, kad je riječ o režimu odvajanja imovine, ako su bračni drugovi razvrgnuli brak ili ga poništili ili ako su se rastali, oni i dalje raspolažu i upravljaju imovinom koju su stekli u svoje ime.

To se primjenjuje i u slučaju registriranog partnerstva.

Prema tome, učinci razvoda, rastave ili poništaja u pogledu bračne stečevine takvi su da bračni drugovi sve što je stečeno za vrijeme trajanja braka dijele na temelju sporazumnog rješenja ili presude nadležnog suda.

6 Koji su učinci smrti na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Nakon smrti jednog partnera malteško nasljedno pravo primjenjivat će se samo ako je Malta za to nadležna, a najvažniji je čimbenik koji treba uzeti u obzir je li preminula osoba ostavila oporuku.

7 Koje je tijelo nadležno za odlučivanje u predmetu koji se odnosi na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Nadležno tijelo koje odlučuje o pitanjima povezanima s režimom bračne stečevine jest građanski sud (obiteljski odjel).

8 Koji su učinci imovinskih posljedica životnog partnerstva na pravne odnose između partnera i treće osobe?

Nakon što režim bračne stečevine počne proizvoditi učinke u odnosu na partnerstvo, on stvara pravne odnose između partnera i trećih osoba, kako je primjenjivo. Treće osobe imaju pravo ostvarivati svoja zakonska prava prema obama partnerima zajednički ili odvojeno, ovisno o tome s kim su sklopili ugovor ili dužničku obvezu.

9 Kratak opis postupka podjele partnerske stečevine u državi članici, uključujući raspodjelu, distribuciju i likvidaciju.

Postupak diobe imovine obično se odvija u fazi kada su partneri pokrenuli postupak rastave ili razvoda. Te vrste postupaka zahtijevaju od bračnih drugova da prije obraćanja nadležnom sudu započnu postupak mirenja u okviru kojeg će izmiritelj pokušati riješiti spor između stranaka.

Ako je mirenje uspješno, partneri se mogu sporazumno rastati te se u tom slučaju dogovaraju o svojim uzajamnim pravima, pravima u pogledu djece i o diobi bračne stečevine na temelju javne isprave, koju potom pomno razmatra nadležni sud kako bi se osiguralo da su prava stranaka uravnotežena. Nakon odobrenja nadležnog suda taj se ugovor ovjerava kod javnog bilježnika i upisuje u registar kako bi proizvodio pravne učinke u svakom pogledu, uključujući u odnosu na treće osobe.

Ako mirenje nije uspješno i strane ne postignu sporazumno rješenje, obvezne su pokrenuti odgovarajući sudski postupak pred nadležnim sudom u kojem traže razvrgnuće režima bračne stečevine kako bi podijelile bračnu stečevinu. Kad presuda nadležnog suda postane pravomoćna, upisuje se u registar kako bi proizvodila pravne učinke u svakom pogledu, uključujući u odnosu na treće osobe.

10 Koji je postupak registracije nepokretne imovine i koji su dokumenti ili informacije potrebni?

Kad je riječ o nepokretnoj imovini koju je potrebno registrirati u Malti, javni bilježnik koji je sastavio ugovor u tu svrhu dostavlja javnom registru bilješku o ovjeri. Nakon unosa bilješke o ovjeri nekretnina se upisuje u registar te ugovor postaje obvezujući za ugovorne strane i za treće osobe.

Posljednji put ažurirano: 04/11/2020

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Imovinske posljedice registriranih partnerstava - Austrija

1 Postoje li u državi članici različiti oblici „životnih partnerstava”? Objasnite razlike među njima.

Osim institucije braka u Austriji postoji i institucija registriranog partnerstva u skladu sa Zakonom o registriranom partnerstvu (Eingetragene Partnerschaft-Gesetz, EPG).

U presudi od 4. prosinca 2017. Ustavni sud ukinuo je propise kojima su se različito uređivale zajednice partnera različitog spola i istospolne zajednice. Od 1. siječnja 2019. istospolni parovi mogu sklopiti brak u Austriji. Isto tako, parovi različitog spola sada mogu sklopiti registrirano partnerstvo (koje je prije bilo namijenjeno samo istospolnim parovima).

Pravila kojima se uređuju registrirana partnerstva samo se neznatno razlikuju od pravila za brakove, npr. u pogledu najniže dobi za sklapanje (18 godina; „potvrda da ne postoji prepreka za sklapanje braka” nije potrebna nakon navršenih 16 godina) i u pogledu razvrgnuća (dopušteno je kad istekne razdoblje od tri godine tijekom kojeg su partneri bili rastavljeni; kad je riječ o brakovima, u iznimnim slučajevima predviđeno je razdoblje od šest godina).

2 Postoji li u državi članici zakonom uređen režim partnerske stečevine za životna partnerstva? Što je njime predviđeno? Na koje se oblike „životnog partnerstva” primjenjuje?

Jednako kao kad je riječ o braku, zadani je imovinski režim za registrirana partnerstva režim odvajanja imovine (Gütertrennung) (članak 1217. stavak 2. u vezi s člankom 1233. austrijskog Građanskog zakonika, Allgemeines Bürgerliches Gesetzbuch). Svaki registrirani partner zadržava imovinu koju je stekao prije sklapanja partnerstva te je jedini vlasnik imovine koju stekne tijekom trajanja partnerstva. Isto tako, svaki je registrirani partner jedini vjerovnik svojim dužnicima i jedini dužnik svojim vjerovnicima.

3 Na koji način životni partneri mogu urediti svoj režim partnerske stečevine? Koji su formalni zahtjevi u tom slučaju?

Registrirani partneri mogu urediti svoj imovinski režim na temelju sporazuma o registriranom partnerstvu pod istim uvjetima kao bračni drugovi. Mogu odabrati imovinski režim različit od zadanog u okviru ugovornog sporazuma. Kako bi takav sporazum bio valjan, potrebno je sastaviti javnobilježničku ispravu (članak 1. Zakona o javnobilježničkim ispravama, Notariatsaktsgesetz).

4 Postoje li ograničenja slobode uređenja režima partnerske stečevine?

Kad je riječ o sadržaju, pravila su jednaka onima koja se primjenjuju na brakove.

5 Koji su pravni učinci raskida ili poništaja na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Kad je riječ o sadržaju, pravila su jednaka onima koja se primjenjuju na brakove (članak 24. i dalje Zakona o registriranom partnerstvu).

6 Koji su učinci smrti na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Kad je riječ o sadržaju, pravila su jednaka onima koja se primjenjuju na brakove (članak 24. i dalje Zakona o registriranom partnerstvu).

7 Koje je tijelo nadležno za odlučivanje u predmetu koji se odnosi na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Kad je riječ o sadržaju, pravila su jednaka onima koja se primjenjuju na brakove.

8 Koji su učinci imovinskih posljedica životnog partnerstva na pravne odnose između partnera i treće osobe?

Kad je riječ o sadržaju, pravila su jednaka onima koja se primjenjuju na brakove.

9 Kratak opis postupka podjele partnerske stečevine u državi članici, uključujući raspodjelu, distribuciju i likvidaciju.

Kad je riječ o sadržaju, pravila su jednaka onima koja se primjenjuju na brakove.

10 Koji je postupak registracije nepokretne imovine i koji su dokumenti ili informacije potrebni?

Zahtjev za upis prava vlasništva u zemljišne knjige mora se podnijeti okružnom sudu nadležnom za područje u kojem se nalazi nekretnina koja se treba upisati.

Zahtjev se mora podnijeti u pisanom obliku i mora sadržavati potpis podnositelja zahtjeva. Potpis se u načelu ne mora ovjeriti, osim ako zahtjev uključuje izjavu o upisu (Aufsandungserklärung).

Zahtjevu se mora priložiti javna ili privatna isprava u kojoj se navodi pravna osnova za stjecanje imovine (npr. kupoprodajni ugovor) i koja sadržava ovjerene potpise stranaka. Uz točne podatke o imovini, privatne isprave moraju sadržavati i izjavu o upisu (Aufsandungserklärung).

Izjava o upisu izjava je o izričitom pristanku na upis (u zemljišne knjige) osobe čija su prava ograničena, opterećena, poništena ili prenesena na drugu osobu (u slučaju kupoprodajnog ugovora, prodavatelja). Izjavu o upisu mora ovjeriti sud ili javni bilježnik i mora je potpisati ugovorna strana. Izjava o upisu može se podnijeti i kao dio zahtjeva za upis prava vlasništva u zemljišne knjige. U tom slučaju potpise na zahtjevu mora ovjeriti sud ili javni bilježnik.

U skladu s člankom 160. Saveznog poreznog zakonika (Bundesabgabeordnung) uz zahtjev se mora priložiti i potvrda o izvršenju poreznih obveza (steuerrechtliche Unbedenklichkeitsbescheinigung). To je potvrda kojom porezno tijelo potvrđuje da ne postoje neplaćeni porezi koji bi onemogućavali upis prava vlasništva u zemljišne knjige.

Zahtjev koji sastavlja odvjetnik ili javni bilježnik mora se podnijeti elektroničkim putem. U tom se slučaju priložene isprave moraju pohraniti u digitalnu arhivu isprava. Potvrda o izvršenju poreznih obveza koju izdaje porezno tijelo u tom se slučaju može zamijeniti izjavom o samoprocjeni koju sastavlja odvjetnik ili javni bilježnik.

Posljednji put ažurirano: 11/03/2021

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice portugalski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Imovinske posljedice registriranih partnerstava - Portugal

1 Postoje li u državi članici različiti oblici „životnih partnerstava”? Objasnite razlike među njima.

U portugalskom pravnom sustavu nisu predviđena registrirana partnerstva.

Međutim, Zakonom br. 7/2001 utvrđene su određene mjere za zaštitu izvanbračnih partnerstava (uniões de facto). Te su mjere navedene u članku 3. prethodno navedenog zakona i uključuju pravo na korištenje obiteljskim domom i pravo na primanje mirovine u slučaju smrti jednog izvanbračnog partnera. Osim toga, u članku 2020. portugalskog Građanskog zakonika (Código Civil) predviđeno je plaćanje naknade za uzdržavanje iz imovine preminulog partnera u slučaju smrti jednog od partnera.

Ažurirane verzije prethodno navedenog zakonodavstva mogu se pregledati na portugalskom jeziku na sljedećim internetskim stranicama: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.pgdlisboa.pt/leis/lei_main.php.

Napomena: Ovaj informativni članak sadržava opće informacije koje nisu iscrpne te nema obvezujući učinak na kontaktnu točku, Europsku pravosudnu mrežu u građanskim i trgovačkim stvarima, sudove ili bilo kojeg drugog korisnika. Uvijek je potrebno provjeriti najnoviju verziju primjenjivog zakonodavstva. Informacije sadržane u ovom informativnom članku nisu zamjena za savjetovanje s pravnim stručnjakom.

2 Postoji li u državi članici zakonom uređen režim partnerske stečevine za životna partnerstva? Što je njime predviđeno? Na koje se oblike „životnog partnerstva” primjenjuje?

Odgovor na to pitanje ovisi o odgovoru na pitanje br. 1.

3 Na koji način životni partneri mogu urediti svoj režim partnerske stečevine? Koji su formalni zahtjevi u tom slučaju?

Odgovor na to pitanje ovisi o odgovoru na pitanje br. 1.

4 Postoje li ograničenja slobode uređenja režima partnerske stečevine?

Odgovor na to pitanje ovisi o odgovoru na pitanje br. 1.

5 Koji su pravni učinci raskida ili poništaja na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Odgovor na to pitanje ovisi o odgovoru na pitanje br. 1.

6 Koji su učinci smrti na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Odgovor na to pitanje ovisi o odgovoru na pitanje br. 1.

7 Koje je tijelo nadležno za odlučivanje u predmetu koji se odnosi na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Odgovor na to pitanje ovisi o odgovoru na pitanje br. 1.

8 Koji su učinci imovinskih posljedica životnog partnerstva na pravne odnose između partnera i treće osobe?

Odgovor na to pitanje ovisi o odgovoru na pitanje br. 1.

9 Kratak opis postupka podjele partnerske stečevine u državi članici, uključujući raspodjelu, distribuciju i likvidaciju.

Odgovor na to pitanje ovisi o odgovoru na pitanje br. 1.

10 Koji je postupak registracije nepokretne imovine i koji su dokumenti ili informacije potrebni?

Odgovor na to pitanje ovisi o odgovoru na pitanje br. 1.

Posljednji put ažurirano: 05/11/2020

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Imovinske posljedice registriranih partnerstava - Slovenija

1 Postoje li u državi članici različiti oblici „životnih partnerstava”? Objasnite razlike među njima.

Registrirana partnerstva nisu dio slovenskog pravnog sustava.

Obiteljskim zakonom (Družinski zakonik) Republike Slovenije uređena je izvanbračna zajednica, koja je u članku 4. definirana kao dugotrajna veza između muškarca i žene koji nisu u braku, a ne postoje razlozi zbog kojih oni ne bi mogli sklopiti brak. U skladu s Obiteljskim zakonom izvanbračna zajednica za njihovu vezu ima iste pravne posljedice kao brak, a u drugim područjima takva zajednica ima pravne posljedice ako je tako predviđeno zakonom.

Ako odluka o pravu ili obvezi ovisi o postojanju dugotrajne veze iz prethodnog odlomka, o pitanju postojanja takve veze odlučuje se u okviru postupka za utvrđivanje tog prava ili obveze. Odluka o tom pitanju proizvodi pravne učinke samo u odnosu na predmet zbog kojeg se odlučivalo o tom pitanju.

2 Postoji li u državi članici zakonom uređen režim partnerske stečevine za životna partnerstva? Što je njime predviđeno? Na koje se oblike „životnog partnerstva” primjenjuje?

/

3 Na koji način životni partneri mogu urediti svoj režim partnerske stečevine? Koji su formalni zahtjevi u tom slučaju?

/

4 Postoje li ograničenja slobode uređenja režima partnerske stečevine?

/

5 Koji su pravni učinci raskida ili poništaja na imovinske posljedice životnog partnerstva?

/

6 Koji su učinci smrti na imovinske posljedice životnog partnerstva?

/

7 Koje je tijelo nadležno za odlučivanje u predmetu koji se odnosi na imovinske posljedice životnog partnerstva?

/

8 Koji su učinci imovinskih posljedica životnog partnerstva na pravne odnose između partnera i treće osobe?

/

9 Kratak opis postupka podjele partnerske stečevine u državi članici, uključujući raspodjelu, distribuciju i likvidaciju.

/

10 Koji je postupak registracije nepokretne imovine i koji su dokumenti ili informacije potrebni?

/

Posljednji put ažurirano: 06/11/2020

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Imovinske posljedice registriranih partnerstava - Finska

1 Postoje li u državi članici različiti oblici „životnih partnerstava”? Objasnite razlike među njima.

U Finskoj postoji samo jedna vrsta registriranog partnerstva. Osobe u istospolnim vezama mogle su sklopiti registrirano partnerstvo do 2017.

Izmjene Zakona o braku i Zakona o registriranom partnerstvu stupile su na snagu početkom ožujka 2017. Zbog toga više nije moguće sklopiti registrirano partnerstvo u Finskoj, već osobe u istospolnim vezama mogu sklopiti brak.

Parovi u registriranim partnerstvima mogu, ako to žele, pretvoriti svoje partnerstvo u brak, pod uvjetom da je partnerstvo registrirano u Finskoj. Međutim, pretvaranje registriranog partnerstva u brak nije obvezno i parovi mogu ostati u registriranom partnerstvu ako to žele.

2 Postoji li u državi članici zakonom uređen režim partnerske stečevine za životna partnerstva? Što je njime predviđeno? Na koje se oblike „životnog partnerstva” primjenjuje?

Odredbe koje se primjenjuju na režime bračne stečevine primjenjuju se i na imovinske režime registriranih partnerstava.

3 Na koji način životni partneri mogu urediti svoj režim partnerske stečevine? Koji su formalni zahtjevi u tom slučaju?

Parovi u registriranim partnerstvima mogu sklopiti sporazum o bračnoj stečevini prije sklapanja registriranog partnerstva ili tijekom registriranog partnerstva. Pretvaranje registriranog partnerstva u brak ne utječe na valjanost sporazuma o bračnoj stečevini sklopljenog prije sklapanja registriranog partnerstva ili tijekom registriranog partnerstva.

4 Postoje li ograničenja slobode uređenja režima partnerske stečevine?

Odredbe koje se primjenjuju na režime bračne stečevine primjenjuju se i na imovinske režime registriranih partnerstava.

5 Koji su pravni učinci raskida ili poništaja na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Podjela imovine koja proizlazi iz razvrgnuća registriranog partnerstva izvršava se na isti način kao podjela imovine koja proizlazi iz razvoda.

Podjela ili odvajanje imovine može se izvršiti tijekom razdoblja razmišljanja o razvrgnuću registriranog partnerstva, čim se postupak pokrene pred okružnim sudom. Oba partnera u registriranom partnerstvu mogu zatražiti podjelu imovine.

6 Koji su učinci smrti na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Podjela u slučaju smrti registriranog partnera izvršava se na isti način kao podjela u slučaju smrti bračnog druga, a nadživjeli partner ima jednaka prava kao nadživjeli bračni drug.

7 Koje je tijelo nadležno za odlučivanje u predmetu koji se odnosi na imovinske posljedice životnog partnerstva?

U Finskoj nadležna tijela ne pokreću postupke na vlastitu inicijativu. Ako partneri ne uspiju postići dogovor o podjeli, okružni će sud (Käräjäoikeus) na zahtjev dodijeliti izvršitelja koji će podijeliti imovinu.

8 Koji su učinci imovinskih posljedica životnog partnerstva na pravne odnose između partnera i treće osobe?

Učinci imovinskih režima registriranih partnerstava na pravne odnose između partnera i treće strane jednaki su kao učinci režima bračne stečevine na takve pravne odnose.

9 Kratak opis postupka podjele partnerske stečevine u državi članici, uključujući raspodjelu, distribuciju i likvidaciju.

Podjele koje se izvršavaju nakon razvrgnuća registriranog partnerstva istog su oblika kao one koje se izvršavaju nakon razvrgnuća braka.

10 Koji je postupak registracije nepokretne imovine i koji su dokumenti ili informacije potrebni?

Vlasništvo nad imovinom upisuje se podnošenjem zahtjeva za upis vlasništva. Vlasništvo se upisuje u registar javnih isprava i založnih prava. Nakon toga vlasnik se navodi na potvrdi o vlasništvu.

Ako se vlasništvo nad imovinom promijeni zbog podjele ili odvajanja, izvornik sporazuma o podjeli ili odvajanju te imovine, obrazloženje razloga za podjelu imovine (kao što je obavijest okružnog suda u kojoj se navodi da je pred njim pokrenut postupak za razvrgnuće partnerstva) i bilo kakva potvrda o plaćenom porezu na promet nekretnina moraju se poslati Nacionalnoj geodetskoj upravi Finske (Maanmittauslaitos) u svrhu podnošenja zahtjeva za upis vlasništva.

Razdoblje za upis vlasništva nad imovinom koja se dijeli zbog razvrgnuća registriranog partnerstva započinje stupanjem na snagu te podjele. Upis se mora izvršiti u roku od šest mjeseci.

Posljednji put ažurirano: 06/11/2020

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Imovinske posljedice registriranih partnerstava - Švedska

1 Postoje li u državi članici različiti oblici „životnih partnerstava”? Objasnite razlike među njima.

Ne, postoji samo jedan oblik registriranog partnerstva – onaj namijenjen istospolnim parovima. Međutim, mogućnost registriranja partnerstva ukinuta je 2009. nakon donošenja izmjena švedskog Zakona o braku kojima se istospolnim parovima omogućilo sklapanje braka pod istim uvjetima kao parovima različitog spola. Odredbe Zakona o braku jednako se primjenjuju na parove istog spola i parove različitog spola. Međutim, partnerstva registrirana prije 2009. i dalje će se smatrati valjanima sve dok ih partneri ne razvrgnu ili dok ih se na zahtjev partnera ne pretvori u brak.

2 Postoji li u državi članici zakonom uređen režim partnerske stečevine za životna partnerstva? Što je njime predviđeno? Na koje se oblike „životnog partnerstva” primjenjuje?

Ista se pravila primjenjuju na registrirana partnerstva i na brakove.

3 Na koji način životni partneri mogu urediti svoj režim partnerske stečevine? Koji su formalni zahtjevi u tom slučaju?

Ista se pravila primjenjuju na registrirana partnerstva i na brakove.

4 Postoje li ograničenja slobode uređenja režima partnerske stečevine?

Ista se pravila primjenjuju na registrirana partnerstva i na brakove.

5 Koji su pravni učinci raskida ili poništaja na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Ista se pravila primjenjuju na registrirana partnerstva i na brakove.

6 Koji su učinci smrti na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Ista se pravila primjenjuju na registrirana partnerstva i na brakove.

7 Koje je tijelo nadležno za odlučivanje u predmetu koji se odnosi na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Ista se pravila primjenjuju na registrirana partnerstva i na brakove.

8 Koji su učinci imovinskih posljedica životnog partnerstva na pravne odnose između partnera i treće osobe?

Ista se pravila primjenjuju na registrirana partnerstva i na brakove.

9 Kratak opis postupka podjele partnerske stečevine u državi članici, uključujući raspodjelu, distribuciju i likvidaciju.

Ista se pravila primjenjuju na registrirana partnerstva i na brakove.

10 Koji je postupak registracije nepokretne imovine i koji su dokumenti ili informacije potrebni?

Ista se pravila primjenjuju na registrirana partnerstva i na brakove.

Posljednji put ažurirano: 06/11/2020

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.