Dostava pismena: službena dostava pravnih pismena

1 Što pravni pojam „dostava pismena” znači u praksi? Zašto postoje posebna pravila o „dostavi pismena”?

„Dostava” (izsniegšana) sudskog pismena znači pravodobna dostava pismena primatelju kako bi mu se omogućilo da ostvaruje i brani svoja prava. Zakonom o parničnom postupku (Civilprocesa likums) propisuje se nekoliko različitih vrsta dostave, uključujući preporučenu poštu, elektroničku poštu, dostavu putem sudskog izvršitelja (tiesu izpildītājs) i dostavu putem kurirske službe (ziņnesis). Pismeno se smatra dostavljenim ako je dostavljeno u skladu s formalnim zahtjevima utvrđenima zakonodavstvom te ako je dostava evidentirana u obliku predviđenom u tu svrhu.

2 Koja je pismena potrebno službeno dostaviti?

Sudskim pismenima sastavljenima u skladu s člankom 56. stavkom 2. Zakona o parničnom postupku smatraju se: presude, odluke, obavijesti, sudski pozivi, zahtjevi podneseni u posebnim vrstama postupaka, žalbe koje se temelje na činjenicama ili zakonu, izvornici pisanih podnesaka te sva pismena koja su stranke u predmetu sastavile i podnijele sudu, ali koja je drugim strankama dostavio sam sud.

3 Tko je odgovoran za dostavu pismena?

Pismeno iz druge države u Latviji dostavlja sudski izvršitelj.

Središnje je tijelo Vijeće sudskih izvršitelja Latvije (Latvijas Zvērinātu tiesu izpildītāju padome).

Adresa: Lāčplēša iela 27-32, Riga, LV-1011, Latvija

Telefon: +371 67290005, telefaks: +371 62302503

Adresa e-pošte: documents@lzti.lv

4 Dostava upita

4.1 U skladu s Uredbom (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenog 2007. o dostavi u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima, nastoji li tijelo koje prima zahtjev u toj državi članici na vlastitu inicijativu pronaći trenutačno boravište primatelja pismena koje je potrebno dostaviti ako primatelj više ne boravi na adresi koja je poznata tijelu koje podnosi zahtjev?

Tijelo koje zaprima zahtjev, odnosno Vijeće sudskih izvršitelja Latvije, osim dostavljenih podataka prema potrebi će provjeriti ili razjasniti je li za dotičnu osobu u registru stanovništva (Iedzīvotāju reģistrs) ili u registru poduzeća (Uzņēmumu reģistrs) navedena druga adresa.

Vijeće sudskih izvršitelja ne nastoji utvrditi točnu adresu, nego samo osigurati točnije informacije kad je to potrebno.

4.2 Imaju li strana pravosudna tijela i/ili stranke u sudskim postupcima pristup registrima ili uslugama u toj državi članici kojima se omogućuje utvrđivanje trenutačne adrese osobe? Ako da, koji registri ili usluge postoje i koji se postupci moraju slijediti? Koju naknadu, ako postoji, treba platiti?

Osnovni podaci o poduzeću upisanom u registar poduzeća mogu se dobiti besplatno:

https://www.lursoft.lv/?l=en.

Za utvrđivanje adrese fizičke osobe može se podnijeti službeni zahtjev Uredu za državljanstvo i migracije (Pilsonības un migrācijas lietu pārvalde) Ministarstva unutarnjih poslova. U zahtjevu treba navesti razloge zašto su podaci potrebni kako bi obrađivači podataka mogli odlučiti postoje li valjane osnove za pružanje tih podataka. Registar stanovništva vodi Ministarstvo unutarnjih poslova.

http://www.pmlp.gov.lv/en/

4.3 Kako tijela u toj državi članici postupaju sa zahtjevom poslanim u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. o suradnji sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima u cilju otkrivanja trenutačne adrese osobe?

Vijeće sudskih izvršitelja ne nastoji utvrditi točnu adresu ili pronaći tuženika: ono jednostavno osigurava točniju adresu. Međutim, svaki se zahtjev razmatra pojedinačno, pri čemu se posebna pozornost posvećuje pitanjima koja utječu na prava djece.

5 Kako se pismeno obično dostavlja u praksi? Postoje li alternativne metode koje se mogu primijeniti (osim nepropisne dostave iz točke 6. u nastavku)?

Pismeno dostavlja sudski izvršitelj koji ga uručuje primatelju.

6 Je li elektronička dostava pismena (dostava sudskih ili izvansudskih pismena elektroničkom komunikacijom na daljinu, primjerice e-poštom, sigurnom internetskom aplikacijom, faksom, sms-om itd.) dopuštena u parničnim postupcima? Ako da, za koju je vrstu postupaka dopuštena ta metoda? Postoje li ograničenja u pogledu dostupnosti/pristupa toj metodi dostave pismena ovisno o tome tko je primatelj (pravni stručnjak, pravna osoba, poduzeće ili drugi poslovni subjekt itd.?)

Sudski poziv šalje se odvjetniku (advokāts), javnom bilježniku (notārs), sudskom izvršitelju ili tijelu središnje ili lokalne uprave elektroničkom poštom.

Pismena koja je sastavio sud te druga pismena sastavljena u elektroničkom obliku sud dostavlja odvjetniku putem internetskog sustava.

Takva se pismena javnom bilježniku, sudskom izvršitelju ili tijelu središnje ili lokalne uprave dostavljaju elektroničkom poštom, osim ako su obavijestili sud da su registrirani u internetskom sustavu.

Sudska pismena dostavljaju se elektroničkom poštom ako je stranka u postupku obavijestila sud da je suglasna s korištenjem elektroničkom poštom za korespondenciju sa sudom. Pismena se šalju na adresu elektroničke pošte koju je navela stranka. Ako sud utvrdi da postoje tehničke prepreke za dostavu sudskih pismena elektroničkom poštom, pismena se dostavljaju jednom od ostalih dostupnih metoda.

Ako stranka obavijesti sud da je suglasna s elektroničkom korespondencijom sa sudom te da je registrirana u internetskom sustavu, sudska pismena dostavljaju se putem internetskog sustava. Ako sud utvrdi da postoje tehničke prepreke za dostavu sudskih pismena putem internetskog sustava, pismena se dostavljaju jednom od ostalih dostupnih metoda, pri čemu se sudski pozivi šalju na adresu elektroničke pošte koju je navela stranka.

7 „Nepropisna” dostava

7.1 Dopušta li zakon te države članice druge metode dostave u slučajevima kad nije bilo moguće dostaviti pismena primatelju (npr. obavijest na kućnu adresu, na ured ovršitelja, poštom ili oglašavanjem na obavijesnu ploču)?

Ako osoba koja dostavlja sudska pismena ne zatekne primatelja na njegovoj adresi, ta osoba može pismena uručiti bilo kojem punoljetnom članu obitelji koji živi s primateljem. Ako osoba koja dostavlja pismena ne zatekne primatelja na njegovu radnom mjestu, ta osoba može pismena uručiti upravi kako bi ih predala primatelju. Osoba koja preuzima dostavu pismena mora u takvim slučajevima navesti svoje ime i prezime, vrijeme i datum dostave te odnos s primateljem ili naziv svojeg radnog mjesta, a pismena mora predati primatelju bez odlaganja.

Objava sudskog poziva u novinama

1. Ako se adresa tuženika ne može utvrditi u skladu s člankom 54.¹ Zakona o parničnom postupku ili ako se pismena ne mogu dostaviti na adresu koju je stranka navela u skladu s člankom 54.¹ stavkom 1. zakona, ili ako se pismena ne mogu dostaviti u skladu s člankom 56.² zakona, tuženika se može pozvati na sud objavom sudskog poziva u službenom listu Latvijas Vēstnesis.

2. Neovisno o objavi sudskog poziva u službenom listu, tužitelji imaju pravo objaviti sudski poziv u drugim novinama na vlastiti trošak.

3. Tekst sudskog poziva objavljenog u novinama mora odgovarati sadržaju sudskog poziva.

4. Sud može tuženiku suditi u odsutnosti pod uvjetom da je od objave sudskog poziva u službenom listu prošlo najmanje mjesec dana.

5. Osim objave u novinama, sudski poziv mora se poslati i na mjesto gdje se nalazi nepokretna imovina tuženika ako je tužitelj naveo takvo mjesto.

7.2 Ako se primjenjuju druge metode, kada se smatra da su dokumenti dostavljeni?

1. Na datum na koji su ih primatelj ili druga osoba primili u skladu s člankom 56. stavkom 3., 7. ili 8. Zakona o parničnom postupku.

2. Na datum na koji ih je relevantna osoba odbila primiti (članak 57. zakona).

3. Ako se pismena šalju poštom, sedmog dana nakon datuma otpreme.

4. Ako se pismena šalju elektroničkom poštom, trećeg dana nakon datuma otpreme.

5. Ako se pismena dostavljaju putem internetskog sustava, trećeg dana nakon datuma otpreme.

2. Hoće li se sudska pismena smatrati dostavljenima ne ovisi o tome jesu li dostavljena na navedeno mjesto boravišta fizičke osobe, na dodatnu adresu navedenu u prijavi boravišta, na adresu koju je fizička osoba navela za korespondenciju sa sudom ili na registrirano sjedište pravne osobe ili o tome je li od poštanskog ureda primljena izjava u kojoj se navodi da je pošiljka dostavljena ili da su pismena vraćena. Umjesto toga pretpostavku dostave pismena, koja nastupa sedmog dana nakon datuma otpreme ako su pismena poslana poštom ili trećeg dana nakon datuma otpreme ako su pismena poslana elektroničkom poštom ili dostavljena putem internetskog sustava, primatelj može osporiti ako dokaže postojanje objektivnih činjenica izvan njegove kontrole koje su spriječile zaprimanje pismena na navedenoj adresi.

Članak 57. (Zakona o parničnom postupku). Posljedice odbijanja primitka sudskih pismena.

1. „Ako primatelj odbije primiti sudska pismena, osoba koja dostavlja pismena to na odgovarajući način naznačuje na pismenu, navodeći razloge za odbijanje te datum i vrijeme.”

2. „Odbijanje primitka sudskih pismena ne sprječava donošenje sudske odluke u predmetu.”

7.3 Ako je druga metoda dostave pohrana pismena na posebno mjesto (npr. u poštanski ured), kako se primatelja obavješćuje o tom pohranjivanju?

Sudsko pismeno može se dostaviti pohranjivanjem u poštanskom uredu, u kojem se slučaju pisana obavijest o tome mora ostaviti na adresi primatelja ili poslati na tu adresu. Ako se obavijest ne može ostaviti na toj adresi ili poslati na tu adresu, mora se pričvrstiti na vrata stana primatelja ili poslovnog prostora poduzeća ili drugog mjesta boravišta primatelja, ili dostaviti osobi koja živi u blizini i koja će je kasnije dati primatelju. U obavijesti se mora jasno navesti da je pohranjeno pismeno poslao sud.

7.4 Ako primatelj odbija prihvatiti dostavu pismena, koje su posljedice toga? Smatraju li se pismena propisno dostavljenima ako odbijanje nije bilo zakonito?

Članak 57. (Zakona o parničnom postupku). Posljedice odbijanja primitka sudskih pismena.

1. „Ako primatelj odbije primiti sudska pismena, osoba koja dostavlja pismena to na odgovarajući način naznačuje na pismenu, navodeći razloge za odbijanje te datum i vrijeme.”

2. „Odbijanje primitka sudskih pismena ne sprječava donošenje sudske odluke u predmetu.”

8 Dostava poštom iz inozemstva (članak 14. Uredbe o dostavi)

8.1 Ako poštanska služba dostavlja pismena poslana iz inozemstva primatelju u ovoj državi članici u situaciji u kojoj se zahtijeva potvrda o primitku (članak 14. Uredbe o dostavi), dostavlja li poštanska služba pismena samo primatelju ili smije, u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave, pismena dostaviti drugoj osobi na istoj adresi?

Ako se to posebno zahtijeva, pismeno se može preuzeti na sudu, pri čemu se primatelju šalje poziv da se pojavi pred sudom.

Ako je pismeno poslano preporučenom poštom, može ga dostaviti poštanska služba. Pismeno se može preuzeti u poštanskom uredu ili ga dostavljaju zaposlenici poštanskog ureda; po primitku ga mora potpisati osoba naznačena kao primatelj ili zastupnik te osobe, a osoba koja ga potpisuje mora predočiti identifikacijsku ispravu. Stranka koja se služi tom poštanskom uslugom isto tako može navesti da se pošiljka mora dostaviti samo osobno i određenoj osobi.

8.2 U skladu s pravilima poštanske dostave u toj državi članici, kako se može utjecati na dostavu pismena iz inozemstva u skladu s člankom 14. Uredbe o dostavi br. 1393/2007 ako se na adresi za dostavu nije moglo doći ni do primatelja ni do druge osobe koja je ovlaštena primiti dostavu (ako je moguće u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave – vidi gore)?

Ako dostava preporučenom poštom ne bude uspješna, ne postoje druge mogućnosti za dostavu pismena poštom.

8.3 Dozvoljava li poštanski ured određeno razdoblje za preuzimanje pismena prije nego se vrate kao nedostavljeni? Ako da, kako se primatelja obavještava da postoji pošta koju treba preuzeti u poštanskom uredu?

Primatelja pismena koje je poslano preporučenom poštom obavješćuje se o tome slanjem obavijesti na njegovu kućnu adresu. Pismeno se može preuzeti u poštanskom uredu u roku od 30 dana od dana primitka. Od primatelja se barem dva puta mora zahtijevati da preuzme dostavu.

9 Postoji li pisani dokaz o dostavi pismena?

Ako je sudsko pismeno poslano poštom, dostava se evidentira u spisu navodeći vrijeme i mjesto dostave pismena, a to se naznačuje i u poštanskoj ispravi.

10 Što se događa ako nešto pođe po zlu i primatelj ne primi pismeno ili se pri dostavi dogodi povreda zakona (npr. dokument se dostavi trećoj osobi)? Može li dostava pismena svejedno biti valjana (npr. je li moguće ispraviti povredu zakona) ili je potrebno iznova dostaviti pismeno?

Na zahtjev primatelja sud će kontaktirati predmetnu stranu državu, izravno ili putem središnjeg tijela, te zatražiti izdavanje novog zahtjeva za dostavu na temelju zahtjeva primatelja.

11 Moram li platiti dostavu pismena i, ako da, koliko?

Ne, ne morate platiti.