Dostava pismena: službena dostava pravnih pismena

Litva
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Što pravni pojam „dostava pismena” znači u praksi? Zašto postoje posebna pravila o „dostavi pismena”?

Dostava pismenâ postupovna je radnja koja se provodi i odobrava u skladu s postupkom koji je utvrđen pravom.

Postoje posebna pravila za dostavu pismenâ kako bi se osiguralo da osoba primi pismeno i da je obaviještena te kako bi se osigurala prava pojedinca da brani svoje interese tijekom postupka.

2 Koja je pismena potrebno službeno dostaviti?

U skladu s člankom 117. stavkom 1. Zakonika o parničnom postupku Republike Litve (dalje u tekstu „Zakon o parničnom postupku”), pravni dokumenti moraju se dostaviti službeno. Postoje dvije kategorije pravnih dokumenata:

  • pismena stranaka u postupku, uključujući njihove tužbe, protutužbe, odgovore na tužbe, odgovore na protutužbe, replike (tužiteljeva obrana na tuženikov odgovor na tužbu), odgovore na replike (tuženikova obrana na repliku), zasebne žalbe, žalbe i žalbe u kasacijskom postupku, obrana na žalbe i druga pismena u okviru kojih se njihovi zahtjevi, tužbeni zahtjevi, replike ili obrazloženja podnose tijekom pisanog postupka (članak 110. Zakona o parničnom postupku)
  • postupovni akti suda (presude, nalozi, rješenja, odluke, rezolucije, zapisnici s rasprava, pozivi i obavijesti) su postupovni akti koje je sud donio tijekom postupka (članak 116. Zakona o parničnom postupku). Uključuju i pismena sudskih izvršitelja (obavijesti o pozivima, nalozi, pozivi).

3 Tko je odgovoran za dostavu pismena?

Sud je obično odgovoran za dostavu pismenâ. Međutim, ako se pismenâ dostavljaju preporučenom poštom ili ih dostavljaju sudski izvršitelji, kuriri, stranke u postupku, odvjetnici itd., osoba koja dostavlja pismeno isto je tako odgovorna za njihovu dostavu.

4 Dostava upita

4.1 U skladu s Uredbom (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenog 2007. o dostavi u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima, nastoji li tijelo koje prima zahtjev u toj državi članici na vlastitu inicijativu pronaći trenutačno boravište primatelja pismena koje je potrebno dostaviti ako primatelj više ne boravi na adresi koja je poznata tijelu koje podnosi zahtjev?

Da, sudovi i sudski izvršitelji mogu provoditi provjere u javnim registrima.

4.2 Imaju li strana pravosudna tijela i/ili stranke u sudskim postupcima pristup registrima ili uslugama u toj državi članici kojima se omogućuje utvrđivanje trenutačne adrese osobe? Ako da, koji registri ili usluge postoje i koji se postupci moraju slijediti? Koju naknadu, ako postoji, treba platiti?

Strane države nemaju slobodan pristup podacima iz registara.

4.3 Kako tijela u toj državi članici postupaju sa zahtjevom poslanim u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. o suradnji sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima u cilju otkrivanja trenutačne adrese osobe?

Komora sudskih službenika Litve prosljeđuje pismena sudskim izvršiteljima za dostavu. Sudski izvršitelji dostavljaju pismenâ. Ako adresa primatelja nije poznata, izvršitelji je provjeravaju u registru.

5 Kako se pismeno obično dostavlja u praksi? Postoje li alternativne metode koje se mogu primijeniti (osim nepropisne dostave iz točke 6. u nastavku)?

Zakonom o parničnom postupku utvrđuju se sljedeći načini dostave postupovnih akata:

  • akti se dostavljaju adresatu izravno na sud uz potpis, koji se smatra potvrdom primitka (članak 127.)
  • akti se dostavljaju preporučenom poštom, putem sudskih izvršitelja ili kurira i, prema potrebi, s pomoću telekomunikacijske terminalne opreme (članak 117. stavak 1.)
  • uz pristanak stranke u postupku, sud joj može izdati postupovni akt kako bi ga dostavila adresatu (članak 117. stavak 2.)
  • ako stranka ili treća strana vodi predmet putem zastupnika, postupovni akti koji se odnose na taj predmet moraju se dostaviti isključivo zastupniku (članak 118.)
  • ako odvjetnici zastupaju obje stranke u sporu, odvjetnik jedne stranke treba akt koji se odnosi na predmet proslijediti izravno odvjetniku druge stranke (članak 119.).

Ako je stranka u postupku fizička osoba, postupovni joj se akti moraju dostaviti osobno ili se moraju dostaviti njezinu zastupniku. Ako osoba ne može sudjelovati u parničnom postupku, akti se moraju dostaviti njezinu pravnom zastupniku. Postupovni akti upućeni pravnim osobama trebaju se dostaviti upravitelju, upravljačkim tijelima ili službenicima te pravne osobe (članak 123. Zakona o parničnom postupku). Postupovni akti upućeni paravojnim organizacijama moraju se dostaviti zapovjedniku ili časniku na dužnosti odgovarajuće organizacije ili njezine jedinice (članak 125. Zakona o parničnom postupku). Postupovni akti upućeni zatvorenicima moraju se dostaviti putem predmetne zatvorske uprave (članak 126. Zakona o parničnom postupku).

6 Je li elektronička dostava pismena (dostava sudskih ili izvansudskih pismena elektroničkom komunikacijom na daljinu, primjerice e-poštom, sigurnom internetskom aplikacijom, faksom, sms-om itd.) dopuštena u parničnim postupcima? Ako da, za koju je vrstu postupaka dopuštena ta metoda? Postoje li ograničenja u pogledu dostupnosti/pristupa toj metodi dostave pismena ovisno o tome tko je primatelj (pravni stručnjak, pravna osoba, poduzeće ili drugi poslovni subjekt itd.?)

U dijelu I. poglavlju XI. odjeljku 2. Zakona o parničnom postupku utvrđuje se postupak dostave pismenâ, koji je obvezan. U članku 117. stavku 1. Zakona o parničnom postupku utvrđuju se glavni načini dostave postupovnih akata: preporučenom poštom, putem sudskih izvršitelja ili pružatelja kurirskih usluga, kao i drugim načinima iz Zakona o parničnom postupku. Različiti načini dostave postupovnih akata mogu uključivati: dostavu zastupniku (članak 118. Zakona o parničnom postupku), odvjetniku (članak 119. Zakona o parničnom postupku), na sud (članak 127. Zakona o parničnom postupku), skrbniku (članak 129. Zakona o parničnom postupku), putem priopćenja za javnost (članak 130. Zakona o parničnom postupku) itd.

Na zahtjev osobe pismena se mogu dostaviti e-poštom.

LITEKO: U poglavlju IV. Opisa postupka za podnošenje pismenâ sudu i njihove dostave pojedincima putem elektroničkih sredstava komunikacije, odobrenim Nalogom ministra pravosuđa Republike Litve br. 1R-332 od 13. prosinca 2012. (dalje u tekstu „Opis”), uređuje se dostava postupovnih akata pojedincima putem elektroničkih sredstava komunikacije. U točki 22. tog opisa navedeno je da, ako je adresat dužan primiti postupovne akte putem elektroničkih sredstava komunikacije ili je pristao na dostavu postupovnih akata na svoj račun u Podsustavu javnih elektroničkih usluga Litavskog sudskog informacijskog sustava (dalje u tekstu „podsustav LITEKO PES / sustav ESS”), pod uvjetom da je njegov račun u podsustavu LITEKO PES aktivan, imenovani sudski djelatnik mora poslati postupovne akte na račun u podsustavu LITEKO PES adresata. Sudionik u postupku obavještava se o tome putem elektroničke obavijesti na svojem računu u podsustavu LITEKO PES i putem navedene e-adrese. To ovisi o tome tko je adresat jer se prepiska između institucija može odvijati samo e-poštom ili e-dostavom.

Nacionalni informacijski sustav za dostavu elektroničke pošte (e-dostava) je elektronička alternativa slanju službenih dopisa preporučenom poštom. Slobodan pristup sustavu e-dostave omogućuje podnošenje različitih službenih dokumenata, izjava, zahtjeva itd. tijelima javne vlasti putem interneta.

E-prepiska može se slati sustavom e-dostave ako je primatelj i/ili pošiljatelj tijelo javne vlasti. E-prepiska može se slati:

  • između tijela javnih vlasti
  • između pravnih osoba i tijela javne vlasti
  • između fizičkih osoba i tijela javne vlasti.

Informacijski sustav sudskih izvršitelja (AIS) je portal za elektronički postupak izvršenja, koji omogućuje osobama da sudjeluju u postupku izvršenja putem interneta.
Može se koristiti za:

  • provjeravanje je li protiv vas pokrenut postupak naplate
  • podnošenje zahtjeva sudskom izvršitelju za izdavanje elektroničkog naloga za izvršenje
  • podnošenje pismenâ u slobodnom obliku sudskom izvršitelju
  • pregled informacija o postupku izvršenja i radnjama koje je sudski izvršitelj poduzeo u tom postupku te uvid u spis predmeta u stvarnom vremenu.

7 „Nepropisna” dostava

7.1 Dopušta li zakon te države članice druge metode dostave u slučajevima kad nije bilo moguće dostaviti pismena primatelju (npr. obavijest na kućnu adresu, na ured ovršitelja, poštom ili oglašavanjem na obavijesnu ploču)?

Da, dopušteno je. Ako osoba koja dostavlja postupovni akt ne pronađe adresata na mjestu boravišta ili na radnom mjestu, akt bi trebao biti dostavljen odraslom članu obitelji koji boravi s adresatom, osim ako adresat i članovi obitelji imaju suprotstavljene pravne interese u pogledu ishoda predmeta. Ako nisu dostupni ni članovi obitelji, dokument bi trebalo dostaviti upravi kuće/zajednice, organizaciji koja upravlja stanovima, upravitelju upravne župe ili upravi radnog mjesta adresata (članak 123. stavak 3. Zakona o parničnom postupku).

Ako osoba koja dostavlja postupovni akt ne pronađe adresata na prebivalištu pravnog subjekta ili drugom mjestu koje je odredio pravni subjekt, postupovni akt trebalo bi dostaviti bilo kojem zaposleniku pravnog subjekta koji je dostupan na mjestu dostave. Ako to nije moguće, postupovni akti trebaju se dostaviti voditelju uprave ili članovima upravljačkog tijela navedenima u registru pravnih osoba kao fizičke osobe ili odraslim članovima njegove obitelji (članak 123. stavak 4. Zakona o parničnom postupku).

Ako se primjerak tužbenog zahtjeva ili drugih postupovnih dokumenata koji uzrokuju potrebu za obranom prava stranke mora dostaviti stranci čije su prebivalište i radno mjesto nepoznati ili koja nema zastupnika, navedeni dokumenti mogu se dostavljati skrbniku kojeg imenuje sud pred kojim se vodi postupak na zahtjev zainteresirane stranke sve dok se ne sazna mjesto prebivališta ili radno mjesto predmetne stranke ili dok njezin zastupnik ne pristupi postupku (članak 129. Zakona o parničnom postupku).

7.2 Ako se primjenjuju druge metode, kada se smatra da su dokumenti dostavljeni?

Opća pravila o dostavi postupovnih akata primjenjuju se od trenutka predaje akta na odgovarajuće mjesto.

7.3 Ako je druga metoda dostave pohrana pismena na posebno mjesto (npr. u poštanski ured), kako se primatelja obavješćuje o tom pohranjivanju?

Adresat prima obavijest o primljenoj prepisci, koja se mora prikupiti u propisanom roku.

7.4 Ako primatelj odbija prihvatiti dostavu pismena, koje su posljedice toga? Smatraju li se pismena propisno dostavljenima ako odbijanje nije bilo zakonito?

Svako odbijanje prihvaćanja poziva ili primjerka tužbenog zahtjeva ili potpisivanja potvrde o primitku smatrat će se ekvivalentom dostavi, osim ako akte dostavlja stranka koja sudjeluje u postupku. Osoba koja dostavlja akte mora zabilježiti odbijanje prihvaćanja poziva ili primjera tužbenog zahtjeva i razloge odbijanja. Ako se poziv ili primjer tužbenog zahtjeva dostavljaju putem telekomunikacijske terminalne opreme, smatrat će se da je osoba odbila prihvatiti postupovne akte ako potvrdu o primitku ne potpiše elektroničkim potpisom u roku od tri dana od dostave ili na drugi način ne potvrdi da su joj dokumenti dostavljeni.

8 Dostava poštom iz inozemstva (članak 14. Uredbe o dostavi)

8.1 Ako poštanska služba dostavlja pismena poslana iz inozemstva primatelju u ovoj državi članici u situaciji u kojoj se zahtijeva potvrda o primitku (članak 14. Uredbe o dostavi), dostavlja li poštanska služba pismena samo primatelju ili smije, u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave, pismena dostaviti drugoj osobi na istoj adresi?

Prema Zakonu o parničnom postupku, ako je osoba koja sudjeluje u postupku fizička osoba, postupovni akti moraju joj se dostaviti osobno ili, ako nije u mogućnosti sudjelovati u parničnom postupku, moraju se dostaviti njezinu pravnom zastupniku.

Postupovni akti upućeni pravnim osobama moraju se dostaviti upravitelju tog pravnog subjekta, ostalim članovima upravljačkih tijela iz registra pravnih osoba, zastupnicima pravne osobe na sudu ili njezinim službenicima.

8.2 U skladu s pravilima poštanske dostave u toj državi članici, kako se može utjecati na dostavu pismena iz inozemstva u skladu s člankom 14. Uredbe o dostavi br. 1393/2007 ako se na adresi za dostavu nije moglo doći ni do primatelja ni do druge osobe koja je ovlaštena primiti dostavu (ako je moguće u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave – vidi gore)?

Ako osoba koja dostavlja postupovni akt ne pronađe adresata na mjestu boravišta ili drugom mjestu određenom za dostavu postupovnih akata ili na njegovu radnom mjestu, akt se treba dostaviti odraslom članu obitelji koji boravi s adresatom ((posvojena) djeca, roditelji (posvojitelji), supružnik itd.), osim ako adresat i članovi obitelji imaju suprotstavljene pravne interese u pogledu ishoda predmeta. Ako nisu dostupni ni članovi obitelji, akt bi trebalo dostaviti upravi radnog mjesta adresata. Ako se postupovni akt ne može dostaviti fizičkoj osobi na naznačenom mjestu boravišta ili drugom mjestu određenom za dostavu postupovnih akata, osoba koja dostavlja postupovni akt treba ga dostaviti na prijavljenom mjestu boravišta fizičke osobe. Ako je adresa boravišta fizičke osobe ili drugog mjesta određenog za dostavu postupovnih akata ista kao i ona prijavljenog mjesta boravišta fizičke osobe, postupovni akti trebaju se dostaviti samo jednom. Ako se postupovni akt ne može dostaviti fizičkoj osobi prema prethodno navedenom postupku, osoba koja dostavlja postupovni akt treba ostaviti obavijest o aktima koji se dostavljaju na mjestu boravišta adresata, naznačujući da je to učinila u potvrdi koja mora biti vraćena sudu. U tom slučaju smatrat će se da je postupovni akt dostavljen u roku od trideset dana od datuma kada je navedena obavijest ostavljena adresatu na njegovu navedenom mjestu boravišta. Postupak za dostavu postupovnih akata i postupak u skladu s kojim se ostavlja obavijest o aktima koji se dostavljaju na mjestu boravišta adresata, uključujući oblik u kojem takva obavijest treba biti, utvrđuje Vlada.

Poštanske pošiljke koje se ne mogu ostaviti u poštanskom sandučiću adresata ili ih poštanski distributer ne može dostaviti adresatu čuvaju se u okružnom poštanskom uredu adresata, tako da ih on može naknadno preuzeti u predviđenom roku, koji je naznačen u obavijesti koja se odnosi na pošiljku ostavljenu u njegovu poštanskom sandučiću. Nakon isteka roka za preuzimanje, pošiljke se vraćaju pošiljatelju ako je poznat.

8.3 Dozvoljava li poštanski ured određeno razdoblje za preuzimanje pismena prije nego se vrate kao nedostavljeni? Ako da, kako se primatelja obavještava da postoji pošta koju treba preuzeti u poštanskom uredu?

Ako adresat nije dostupan na naznačenoj adresi, preporučena se pošiljka ne dostavlja. Umjesto toga, obavijest o primljenoj poštanskoj pošiljci ostavlja se u poštanskom sandučiću adresata. Nakon isteka roka za preuzimanje, pošiljke se vraćaju pošiljatelju.

9 Postoji li pisani dokaz o dostavi pismena?

Pisani dokaz o dostavi pismenâ izjava je koja se odnosi na dostavu pismenâ i u kojoj se navodi je li pismeno dostavljeno ili ne. Isto se tako može koristiti potvrda o isporuci sudskog izvršitelja koju adresat (primatelj) potpisuje i tako potvrđuje primitak pismenâ. Ako dostava pismenâ ne uspije, sudski izvršitelj sastavit će izjavu u kojoj se navodi da pismena nisu dostavljena ili da ih je adresat odbio prihvatiti. Dokumenti koji potvrđuju dostavu pismenâ čuvaju se u uredima izvršitelja.

10 Što se događa ako nešto pođe po zlu i primatelj ne primi pismeno ili se pri dostavi dogodi povreda zakona (npr. dokument se dostavi trećoj osobi)? Može li dostava pismena svejedno biti valjana (npr. je li moguće ispraviti povredu zakona) ili je potrebno iznova dostaviti pismeno?

Ako dostava pismenâ nije bila moguća ili su ona dostavljena trećoj strani kršeći zakon, pismeno se može ponovno pokušati dostaviti ako postoji dovoljno vremena i nema određenog roka za dostavu.

11 Moram li platiti dostavu pismena i, ako da, koliko?

U skladu s točkom 5. Postupka za naplatu dostave sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim predmetima, donesenog Nalogom br. 1R-16 ministra pravosuđa Republike Litve od 20. siječnja 2016. (preinaka Naloga br. 1R-312 od 9. prosinca 2016.), naknada za dostavu pismenâ u Litvi iznosi 110 EUR ako dostavu i slanje radi izvršenja koje provode sudski izvršitelji organizira i koordinira Litavska komora sudskih službenika.

Dokaz o uplati te naknade (primjerak bankovnog izvoda) mora se podnijeti zajedno s pismenima koje je potrebno dostaviti. Ta se naknada plaća:

Litavskoj komori sudskih službenika.

Adresa: Konstitucijos pr. 15, LT-09319 Vilnius, Litva

Broj računa: LT92 4010 0424 0031 5815, AB Luminor Bank,

Oznaka banke 40100. Podaci se prikupljaju i pohranjuju u Registar pravnih subjekata, pod brojem upisa u registar 126198978.

Telefon: +370 5 2750067, +370 5 275 0068

E-pošta: info@antstoliurumai.lt

https://www.antstoliurumai.lt/

Posljednji put ažurirano: 17/08/2021

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.