Dostava pismena: službena dostava pravnih pismena

Portugal
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Što pravni pojam „dostava pismena” znači u praksi? Zašto postoje posebna pravila o „dostavi pismena”?

Dostava je čin kojim se osoba (tuženik, tužena stranka, osoba protiv koje se traži izvršenje) obavješćuje da je protiv nje pokrenut sudski postupak. Upotrebljava se kad se ta osoba prvi put poziva da iznese obranu. Dostava se upotrebljava i kad se osoba koja ima interes u postupku, iako na početku nije bila uključena u postupak, prvi put poziva na sud kako bi mogla intervenirati u potporu tužitelju ili tuženiku (članak 219. stavak 1. Zakona o parničnom postupku).

Obavijest se upotrebljava za pozivanje osobe da pristupi ročištu ili informiranje osobe o nekoj činjenici (članak 219. stavak 2. Zakona o parničnom postupku).

U portugalskom Zakonu o parničnom postupku postoje posebna pravila kojima se uređuje dostava pismena i obavijesti i navedene su informacije koje se dostavljaju ovisno o primatelju, prirodi činjenica koje će se dostaviti i svrsi dostave (knjiga II. glava I. poglavlje II. odjeljak II. Zakona o parničnom postupku). Ta pravila postoje kako bi se osiguralo da adresat bude obaviješten te, ako je stranka u postupku, kako bi mu se zajamčilo pravo na obranu.

2 Koja je pismena potrebno službeno dostaviti?

Dostavlja se sljedeće:

  • preslika izvornog zahtjeva kojim je tužitelj pokrenuo postupak i preslike pratećih dokumenata, koji se dostavljaju tuženiku (članak 227. stavak 1. Zakona o parničnom postupku),
  • informacije o tome da je osoba pozvana na ročište (članak 227. stavak 1. Zakona o parničnom postupku),
  • podaci o sudu, odsjeku i odjelu u kojem se vodi postupak, rok za podnošenje obrane i potreba imenovanja zakonskog zastupnika, ako je to obvezno (članak 227. stavci 1. i 2. Zakona o parničnom postupku),
  • upozorenje na posljedice neiznošenja obrane (članak 227. stavak 2. Zakona o parničnom postupku).

Obavješćuje se o sljedećem:

  • sudskim nalozima i presudama (članak 220. stavak 1. Zakona o parničnom postupku),
  • podnescima stranaka, zahtjevima i pismenima uključenima u spis predmeta i roku u kojem stranke mogu ostvariti svoja postupovna prava (članak 220. stavak 2. Zakona o parničnom postupku),
  • pozivima stranci, svjedoku, vještaku, tehničkom savjetniku ili odvjetniku da nazoče sudskom postupku (članak 220. stavak 1. Zakona o parničnom postupku),
  • zahtjevima za stručne ocjene, ostale dokaze ili informacije tijelima koja su dužna surađivati sa sudom (članak 220. stavak 2. Zakona o parničnom postupku).

3 Tko je odgovoran za dostavu pismena?

U postupcima koji su u tijeku dostavu pismena i obavijesti mogu obavljati sudski službenici, sudski izvršitelji ili pravni zastupnik jedne od stranaka, ovisno o predmetima navedenima u odgovoru na pitanje br. 5.

Dostavu pismena i obavijesti mogu izvršavati javni bilježnici u ostavinskom postupku (članak 2. stavci 1. i 3. Pravilnika o popisima javnih bilježnika odobrenog Prilogom Zakonu br. 117/2019 od 13. rujna 2019.).

Obavijesti mogu dostavljati odvjetnici, pravnici ili sudski izvršitelji prije samog pokretanja postupka (članak 9. stavak 7. točka (b) novog Zakona o najmu u urbanim sredinama, Novo Regime do Arrendamento Urbano).

Dostavu pismena i obavijesti mogu obavljati matičari u izvanparničnim postupcima koji se vode pred matičnim uredom, posebno u obiteljskim stvarima i stvarima povezanima s maloljetnicima (članak 5. stavak 1. i članak 7. Zakonskog dekreta o utvrđivanju postupaka u nadležnosti Ureda javnog tužitelja i matičnog ureda).

4 Dostava upita

4.1 U skladu s Uredbom (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenog 2007. o dostavi u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima, nastoji li tijelo koje prima zahtjev u toj državi članici na vlastitu inicijativu pronaći trenutačno boravište primatelja pismena koje je potrebno dostaviti ako primatelj više ne boravi na adresi koja je poznata tijelu koje podnosi zahtjev?

U skladu s portugalskim zakonodavstvom sudski službenici dužni su izvršiti, na vlastitu inicijativu i bez sudskog naloga, sve potrebne korake za dostavu pismena osobi (članak 226. stavak 1. Zakona o parničnom postupku).

U tu se svrhu koriste informacijama koje su dostupne u elektroničkom obliku u drugim državnim tijelima kako bi provjerili je li osoba promijenila prebivalište i utvrdili trenutačnu adresu osobe kojoj treba dostaviti pismeno (članak 236. stavak 1. Zakona o parničnom postupku).

Isto pravilo primjenjuje se u određenim slučajevima koji su izričito predviđeni zakonom za obavješćivanje stranaka ili njihovih zastupnika.

Sudski izvršitelji imaju pristup i određenim bazama podataka državnih tijela kako bi mogli provjeriti poreznu rezidentnost pozvane stranke, na primjer u ovršnim postupcima (članak 749. stavci od 1. do 4. Zakona o parničnom postupku i članak 2. stavak 1. Pravilnika o identifikaciji pozvane stranke i imovine koja se može zaplijeniti / pozivanju javnih ustanova).

U svim je predmetima za pristup bazama podataka potrebno prethodno odobrenje suda.

U skladu s portugalskim zakonodavstvom, ako stranka opravdano tvrdi da ima ozbiljnih poteškoća s pribavljanjem informacija, posebno s obzirom na promjenu prebivališta osobe kojoj treba dostaviti pismeno ili obavijest, što utječe na učinkovito ostvarivanje prava u postupku, sud može naložiti osobama ili subjektima da surađuju kako bi pribavili te informacije. Neovisno o tome jesu li stranke u postupku, oni imaju dužnost surađivati sa sudom pružanjem traženih informacija (članak 417. stavak 1. Zakona o parničnom postupku).

4.2 Imaju li strana pravosudna tijela i/ili stranke u sudskim postupcima pristup registrima ili uslugama u toj državi članici kojima se omogućuje utvrđivanje trenutačne adrese osobe? Ako da, koji registri ili usluge postoje i koji se postupci moraju slijediti? Koju naknadu, ako postoji, treba platiti?

Ne. Tu mogućnost imaju samo nacionalna tijela i subjekti navedeni u odgovoru na pitanje 4.1.

4.3 Kako tijela u toj državi članici postupaju sa zahtjevom poslanim u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. o suradnji sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima u cilju otkrivanja trenutačne adrese osobe?

Sudovi pregledavaju baze podataka drugih državnih tijela i, ako to nije dovoljno, nalažu drugim osobama, subjektima ili čak policijskim tijelima da prikupe i / ili dostave informacije o trenutačnoj adresi osobe, kako je navedeno u odgovoru na pitanje 4.1.

5 Kako se pismeno obično dostavlja u praksi? Postoje li alternativne metode koje se mogu primijeniti (osim nepropisne dostave iz točke 6. u nastavku)?

Različiti načini dostave pismena ili obavijesti navedeni su ovdje. Slučajevi u kojima se upotrebljavaju dostava pismena i obavijesti već su navedeni u odgovoru na pitanje br. 1.

Dostava

Pismeno se može dostaviti osobno ili javnom objavom. Adresati obje vrste dostave mogu biti fizičke ili pravne osobe. Pravila o dostavi fizičkim osobama primjenjuju se na odgovarajući način na pravne osobe, osim ako je neki aspekt dostave pravnim osobama posebno uređen, a u tom se slučaju primjenjuju posebni propisi (članak 246. stavak 1. Zakona o parničnom postupku).

Osobna dostava

Pismeno se u praksi može osobno dostaviti na sljedeće načine:

  • elektroničkim prijenosom podataka, npr. Uredu javnog tužitelja kad je ono stranka u postupku (članak 225. stavak 2. točka (a) Zakona o parničnom postupku),
  • poštom, u obliku pisma s potvrdom o primitku koje je naslovljeno na adresu stanovanja ili radnog mjesta osobe koja je predmet dostave, u slučaju fizičke osobe, ili na adresu sjedišta upisanu u Nacionalni registar pravnih osoba, u slučaju pravne osobe (članak 225. stavak 2. točka (b) i članak 246. stavak 2. Zakona o parničnom postupku),
  • osobnim kontaktom sudskog izvršitelja s osobom kojoj se dostavlja pismeno, kad je dostava poštom nemoguća ili je tužitelj to zatražio u svojem zahtjevu za pokretanje postupka (članak 225. stavak 2. točka (c) Zakona o parničnom postupku),
  • osobnim kontaktom sudskog službenika s osobom kojoj se dostavlja pismeno, ako je tužitelj to zatražio u svojem zahtjevu za pokretanje postupka i za to je platio pristojbu (članak 225. stavak 2. točka (c) Zakona o parničnom postupku),
  • preko pravnog zastupnika (članak 225. stavak 3. Zakona o parničnom postupku):
    • pravni zastupnici moraju u zahtjevu za pokretanje postupka odmah navesti da će dostavu obaviti sami, uz pomoć drugog pravnog zastupnika ili preko odvjetnika (članak 227. stavak 2. Zakona o parničnom postupku),
    • pravni zastupnici mogu zatražiti dostavu na kasniji datum ako nijedan drugi oblik dostave nije moguć (članak 237. stavak 2. Zakona o parničnom postupku),
    • pravila o dostavi sudskih izvršitelja ili sudskih službenika primjenjuju se na dostavu koju obavljaju pravni zastupnici (članak 237. stavak 1. Zakona o parničnom postupku).

Osobna dostava može se obaviti na sljedeće načine:

  • osobi na koju je pismeno naslovljeno,
  • drugoj osobi koja je zadužena za prijenos sadržaja pismena osobi na koju je pismeno naslovljeno, ako je tako propisano zakonom (članak 225. stavak 4. Zakona o parničnom postupku),
  • pravnom zastupniku osobe na koju je pismeno naslovljeno ako je mu je prije najviše četiri godine izdana punomoć na temelju koje ima posebne ovlasti preuzeti pismeno koje se dostavlja (članak 225. stavak 4. Zakona o parničnom postupku),
  • privremenom skrbniku osobe na koju je pismeno naslovljeno koju je imenovao sudac ako su sudski izvršitelj ili sudski službenik upoznati s tim da osoba kojoj treba dostaviti pismeno ne može preuzeti pismeno zbog pravne nesposobnosti (poznatog psihičkog poremećaja ili druge privremene ili trajne pravne nesposobnosti) (članak 234. stavak 3. Zakona o parničnom postupku).

Dostava javnom objavom

U praksi se dostava javnom objavom može obaviti u sljedećim slučajevima:

  • kad je osoba na koju je pismeno naslovljeno nestala i ne može se pronaći,
  • kad nije poznat identitet osobe na koju je pismeno naslovljeno

(članak 225. stavak 6. Zakona o parničnom postupku).

Dostava javnom objavom obavlja se na sljedeći način:

  • stavljanjem obavijesti na vrata posljednjeg poznatog prebivališta ili registriranog sjedišta osobe na koju je pismeno naslovljeno u Portugalu (članak 240. stavak 2. Zakona o parničnom postupku),
  • nakon objave obavijesti na javno dostupnim internetskim stranicama predviđenima zakonom (članak 240. stavak 1. Zakona o parničnom postupku i članak 24. Pravilnika o elektroničkoj obradi sudskih postupaka).

Obavijest

Tijekom postupka obavijesti se dostavljaju na sljedeće načine:

  • obavijesti strankama koje su imenovale pravnog zastupnika i / ili odvjetnika uvijek se dostavljaju tom zastupniku ili odvjetniku, kako je opisano u odgovoru na pitanje br. 6. (članak 247. stavak 1. Zakona o parničnom postupku),
  • obavijesti kojima se stranka poziva da osobno pristupi ročištu šalju se stranci preporučenom poštom (uz obavješćivanje zakonskog zastupnika na način opisan u odgovoru na pitanje br. 6.) (članak 247. stavak 2. Zakona o parničnom postupku),
  • obavijesti strankama koje nisu imenovale pravnog zastupnika dostavljaju se samim strankama preporučenom poštom na adresu stanovanja, registrirano sjedište ili mjesto koje su odabrale u tu svrhu (članak 249. stavak 1. Zakona o parničnom postupku),
  • nadalje, obavijesti o pravomoćnim presudama strankama se uvijek dostavljaju preporučenom poštom na adresu stanovanja, registrirano sjedište ili adresu koju su odabrale u tu svrhu (članak 249. stavak 5. Zakona o parničnom postupku),
  • obavijesti čija je svrha pozivanje svjedoka, vještaka ili ostalih osoba koje povremeno sudjeluju u postupku da pristupe ročištu dostavljaju se preporučenom poštom (članak 251. stavak 1. Zakona o parničnom postupku),
  • obavijesti se ne šalju kad stranka preuzme obvezu osigurati dolazak osobe, ali stranka može zatražiti da im sud pošalje obavijesti o osobama čije pristupanje ročištu moraju osigurati (članak 251. stavak 2. Zakona o parničnom postupku),
  • pravomoćne presude u svakom postupku uvijek se dostavljaju Uredu javnog tužitelja na način opisan u odgovoru na 6. pitanje (članak 252. stavak 1. Zakona o parničnom postupku),
  • kako je objašnjeno u odgovoru na 6. pitanje, ured državnog odvjetništva obavješćuje se o privremenim sudskim odlukama koje mogu prouzročiti podnošenje žalbi propisanih zakonom (članak 252. stavak 1. Zakona o parničnom postupku),
  • priopćenja i pozivi koji se šalju nazočnim zainteresiranim strankama u pismenu smatraju se obavijestima, ako ih je predsjedatelj evidentirao i naložio (članak 254. Zakona o parničnom postupku),
  • obavijesti između pravnih zastupnika dostavljaju sami pravni zastupnici prijenosom elektroničkih podataka ili na neki drugi način naveden u odgovoru na 6. pitanje (članak 255. Zakona o parničnom postupku).

6 Je li elektronička dostava pismena (dostava sudskih ili izvansudskih pismena elektroničkom komunikacijom na daljinu, primjerice e-poštom, sigurnom internetskom aplikacijom, faksom, sms-om itd.) dopuštena u parničnim postupcima? Ako da, za koju je vrstu postupaka dopuštena ta metoda? Postoje li ograničenja u pogledu dostupnosti/pristupa toj metodi dostave pismena ovisno o tome tko je primatelj (pravni stručnjak, pravna osoba, poduzeće ili drugi poslovni subjekt itd.?)

Da, sljedeće se radnje obavljaju elektroničkim prijenosom podataka u računalnom sustavu suda:

  • dostava pismena Uredu javnog tužitelja,
  • dostava obavijesti uredu državnog odvjetnika, odvjetnicima, pravnicima i sudskim izvršiteljima, likvidatorima / sudski imenovanim stečajnim upraviteljima (u slučaju stečaja, sporazuma o naplati ili postupcima restrukturiranja) i javnim bilježnicima (u postupcima sastavljanja popisa imovine) (članak 252. stavak 2. Zakona o parničnom postupku; članak 248. stavak 1. Zakona o parničnom postupku; članak 31. stavak 1. Pravilnika o elektroničkoj obradi sudskih postupaka),
  • dostava sudu pismena u postupku i pismena odvjetnika, pravnika i sudskih izvršitelja, likvidatora i javnih bilježnika (članak 144. stavak 1. Zakona o parničnom postupku i članak 15.A Pravilnika o elektroničkoj obradi sudskih postupaka),
  • dostava dokaza o prethodnom plaćanju sudske pristojbe (koja je dio pravnih troškova) (članak 145. stavak 4. točka (a) Zakona o parničnom postupku i članak 9. stavak 4. Pravilnika o elektroničkoj obradi sudskih postupaka),
  • dostava dokaza ili zahtjeva za pravnu pomoć (članak 145. stavak 4. točka (a) Zakona o parničnom postupku i članak 9. stavak 5. Pravilnika o elektroničkoj obradi sudskih postupaka).

Ako se pismeno ne može dostaviti elektroničkim sredstvima zbog veličine (članak 10. stavak 1. Pravilnika o elektroničkoj obradi sudskih postupaka) ili zato što postoji samo u fizičkom obliku (članak 144. stavak 11. Zakona o parničnom postupku), ili ako u postupku ne treba imenovati pravnog zastupnika i stranka ga nije imenovala (članak 144. stavak 2. Zakona o parničnom postupku), ili u slučaju opravdanog razloga (članak 144. stavak 8. Zakona o parničnom postupku):

  • pismena u postupku mogu se dostaviti u sudsku pisarnicu, poslana poštom ili faksom (članak 144. stavci 7. i 8. Zakona o parničnom postupku),
  • pismena u postupku mogu se dostaviti preporučenom poštom, redovnom poštom ili faksom.

Nadalje, sudske službe mogu dostavu obavljati i na sljedeće načine:

  • prenošenjem poruka poštom, faksom ili elektroničkim sredstvima (članak 172. stavak 5. Zakona o parničnom postupku),
  • telegramima, telefonom ili drugim sličnim telekomunikacijskim sredstvima u hitnim slučajevima (članak 172. stavak 5. Zakona o parničnom postupku),
  • komunikacija telefonom uvijek se evidentira u spisu predmeta i potvrđuje pisanim putem (članak 172. stavak 6. Zakona o parničnom postupku),
  • u odnosu na stranke u postupku, telefonska komunikacija može se upotrijebiti samo za prijenos poziva ili otkazivanje poziva u okviru sudskih postupaka (članak 172. stavak 6. Zakona o parničnom postupku).

Ta se pravila primjenjuju u parničnim i trgovačkim predmetima na prvostupanjskim sudovima. Primjenjuju se i u određenim slučajevima na postupke pred javnim bilježnicima (npr. nasljedstvo) ili matičarima (npr. obiteljska pitanja u slučaju dogovora).

7 „Nepropisna” dostava

7.1 Dopušta li zakon te države članice druge metode dostave u slučajevima kad nije bilo moguće dostaviti pismena primatelju (npr. obavijest na kućnu adresu, na ured ovršitelja, poštom ili oglašavanjem na obavijesnu ploču)?

Nadalje, u portugalskom zakonodavstvu predviđena je i dostava pismena u određeno vrijeme kako slijedi:

  • za osobnu dostavu ako sudski izvršitelj ili sudski službenik utvrdi da osoba kojoj treba dostaviti pismeno boravi ili radi na određenom mjestu, ali ne može joj ga dostaviti jer osobu nije moguće pronaći (članak 232. stavak 1. Zakona o parničnom postupku),
  • u tom slučaju treba ostaviti obavijest kad će biti obavljena dostava (članak 232. stavak 1. Zakona o parničnom postupku),
  • obavijest se može dati osobi koja ju može prenijeti osobi kojoj treba dostaviti pismeno ili, ako to nije moguće, mora se postaviti na odgovarajućem mjestu (članak 232. stavak 1. Zakona o parničnom postupku),
  • na dan i u vrijeme navedeno u obavijesti sudski izvršitelj ili sudski službenik dostavlja pismeno osobi na koju je naslovljeno ili, ako tu osobu ne može pronaći, trećoj osobi koja pismeno može proslijediti osobi na koju je naslovljeno i koja je za to bila zadužena (članak 232. stavak 2. Zakona o parničnom postupku),
  • ako nije moguće postići suradnju trećih osoba, dostava se obavlja objavom obavijesti na najprikladnijem mjestu i u nazočnosti dvaju svjedoka uz naznaku da je pismeno dostavljeno, na kojem će se sudu voditi postupak te da su preslike i pismena adresatu dostupni u sudskoj pisarnici (članak 232. stavak 4. Zakona o parničnom postupku).

Napomena

U slučajevima kada:

i. osoba na koju je pismeno naslovljeno nije potpisala potvrdu o primitku (poštanska dostava),

ii. osobnu dostavu u određeno vrijeme preuzima treća osoba,

iii. ili se dostava u određeno vrijeme obavlja objavom obavijesti o dostavi na određeno mjestu,

sudski izvršitelj i sudska pisarnica moraju osobi na koju je pismeno naslovljeno uvijek poslati preporučeno pismo u roku od dva radna dana kako bi je obavijestili o sljedećem:

  • datumu i načinu na koji se smatra da je dostava obavljena,
  • roku za obranu i posljedicama neiznošenja obrane,
  • mjestu na kojem se nalazi preslika sudskog poziva i pismena koja treba dostaviti,
  • identitetu osobe kojoj je dostavljeno pismeno (članak 233. Zakona o parničnom postupku).

7.2 Ako se primjenjuju druge metode, kada se smatra da su dokumenti dostavljeni?

Dostava poštom smatra se obavljenom na dan kad je potvrdu o primitku potpisala osoba kojoj se pismeno dostavlja ili treća osoba (uz pretpostavku da je treća osoba dostavila pismeno osobi kojoj ga treba dostaviti, osim ako nije dokazano drugačije) (članak 230. Zakona o parničnom postupku).

Osobna dostava po sudskim izvršiteljima, sudskim službenicima i pravnim zastupnicima smatra se izvršenom na dan kad je sastavljen dokaz o obavljenoj dostavi (članak 230. Zakona o parničnom postupku).

Dostava objavom obavijesti o dostavi smatra se obavljenom na datum naveden u obavijesti (članak 232. stavak 4. Zakona o parničnom postupku).

7.3 Ako je druga metoda dostave pohrana pismena na posebno mjesto (npr. u poštanski ured), kako se primatelja obavješćuje o tom pohranjivanju?

U slučaju dostave pismena ili obavijesti preporučenom poštom, s potvrdom o primitku ili bez nje, ako osoba koja dostavlja poštu nije pronašla nikoga na navedenoj adresi, u poštanskom sandučiću ostavlja obavijest o prispijeću pošiljke

(članak 228. stavak 5. Zakona o parničnom postupku).

Obaviješću o prispijeću pošiljke adresat se obavješćuje da je pošiljka ostavljena u poštanskom uredu uz navođenje adrese, radnog vremena i roka za preuzimanje pošiljke (članak 228. stavak 5. Zakona o parničnom postupku).

Ako se pošiljka ne preuzme u navedenom roku (i nije podnesen zahtjev za produljenje tog razdoblja ili slanje pošiljke na drugu adresu), vraća se pošiljatelju (članak 230. stavak 2. Zakona o parničnom postupku).

7.4 Ako primatelj odbija prihvatiti dostavu pismena, koje su posljedice toga? Smatraju li se pismena propisno dostavljenima ako odbijanje nije bilo zakonito?

Ako se dostava obavlja poštom i postoje dokazi o odbijanju primitka pošiljke ili potpisivanja potvrde o primitku, dostava se smatra obavljenom na sljedeći način i u sljedećim okolnostima:

  • na temelju obavijesti koju je sastavila osoba koja dostavlja poštu i u kojoj je navedeno da su fizička osoba, zastupnik pravne osobe ili njezin zaposlenik odbili potpisati potvrdu o primitku ili preuzeti pošiljku (članak 228. stavak 6. i članak 246. stavak 3. Zakona o parničnom postupku),
  • u slučajevima kad se stranke mogu dogovoriti o adresi za dostavu:
    • i. ostavljanjem druge preporučene pošiljke s potvrdom o primitku na dogovorenoj adresi ako se prva preporučena pošiljka s potvrdom o primitku koja je poslana na tu adresu vratila ili
    • ii. potvrdom koju je sastavila osoba koja dostavlja poštu kojom se potvrđuje da je osoba kojoj se dostavlja pismeno odbila preuzeti pošiljku ili potpisati potvrdu o primitku, ako je poslana na dogovorenu adresu

(članak 229. stavci 3. i 4. Zakona o parničnom postupku).

Kada dostavu osobno obavlja sudski izvršitelj ili sudski službenik i postoje dokazi da je osoba kojoj se dostavlja pismeno odbila potpisati potvrdu o obavljenoj dostavi ili preuzeti primjerak, dostava se smatra obavljenom i u tom slučaju:

  • sudski izvršitelj ili sudski službenik obavješćuju osobu kojoj treba dostaviti pismeno da je primjerak dostupan u sudskoj pisarnici te u potvrdi o obavljenoj dostavi navode tu informaciju i činjenicu da je osoba kojoj treba dostaviti pismeno odbila preuzeti to pismeno (članak 231. stavak 4. Zakona o parničnom postupku),
  • nadalje, pisarnica obavješćuje osobu kojoj treba dostaviti pismeno preporučenom poštom da se primjerak zahtjeva za pokretanje postupka i pratećih dokumenata nalaze u pisarnici (članak 231. stavak 5. Zakona o parničnom postupku).

Dostava se ne smatra obavljenom samo ako je odbijanje legitimno. Odbijanje je legitimno ako se ne može pronaći osoba kojoj treba dostaviti pismeno jer ne živi na navedenoj adresi ili tamo nema sjedište, ili ako treća osoba izjavi da ne može dostaviti pošiljku.

Ista pravila primjenjuju se u određenim slučajevima kad je zakonom propisano da je u okviru formalnosti dostave potrebno osobno obavijestiti stranke ili njihove zastupnike.

8 Dostava poštom iz inozemstva (članak 14. Uredbe o dostavi)

8.1 Ako poštanska služba dostavlja pismena poslana iz inozemstva primatelju u ovoj državi članici u situaciji u kojoj se zahtijeva potvrda o primitku (članak 14. Uredbe o dostavi), dostavlja li poštanska služba pismena samo primatelju ili smije, u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave, pismena dostaviti drugoj osobi na istoj adresi?

Kad pismeno ili obavijesti koji se dostavljaju poštom potječu iz inozemstva, portugalske poštanske službe mogu dostaviti pošiljku i pismena adresatu ili trećoj osobi na istoj adresi ako je izjavila da može predati pošiljku adresatu.

8.2 U skladu s pravilima poštanske dostave u toj državi članici, kako se može utjecati na dostavu pismena iz inozemstva u skladu s člankom 14. Uredbe o dostavi br. 1393/2007 ako se na adresi za dostavu nije moglo doći ni do primatelja ni do druge osobe koja je ovlaštena primiti dostavu (ako je moguće u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave – vidi gore)?

Vidjeti odgovor na pitanje 7.3.

8.3 Dozvoljava li poštanski ured određeno razdoblje za preuzimanje pismena prije nego se vrate kao nedostavljeni? Ako da, kako se primatelja obavještava da postoji pošta koju treba preuzeti u poštanskom uredu?

Adresat u načelu ima šest radnih dana za preuzimanje pismena iz poštanskog ureda.

Adresat se obavješćuje o tom roku i o činjenici da se pismena mogu preuzeti u poštanskom uredu obaviješću o prispijeću pošiljke koju poštanska služba ostavlja u poštanskom sandučiću kad osoba koja dostavlja poštu nikoga ne pronađe kod kuće.

9 Postoji li pisani dokaz o dostavi pismena?

Da, u slučaju dostave pismena, potvrda o primitku, potvrda o dostavi ili obavijest o dostavi pisani su dokaz o obavljenoj dostavi.

U slučaju dostave obavijesti, potvrda o primitku, evidencija o pošiljci ili spis ili evidencija o postupku pisani su dokaz o dostavljanju obavijesti.

U slučaju dostave pismena ili obavijesti elektroničkim prijenosom podataka, računalni sustav suda potvrđuje datum i mjesto dostave (članak 13. točka (a) Pravilnika o elektroničkoj obradi sudskih postupaka).

10 Što se događa ako nešto pođe po zlu i primatelj ne primi pismeno ili se pri dostavi dogodi povreda zakona (npr. dokument se dostavi trećoj osobi)? Može li dostava pismena svejedno biti valjana (npr. je li moguće ispraviti povredu zakona) ili je potrebno iznova dostaviti pismeno?

Neuspješna dostava važan je nedostatak zbog kojeg cijeli postupak od zahtjeva za pokretanje postupka, ali ne i sam taj zahtjev, može biti proglašen ništavim (članak 187. Zakona o parničnom postupku).

Dostava se smatra neuspješnom u sljedećim slučajevima:

  • potpuni neuspjeh dostave pismena (članak 188. stavak 1. točka (a) Zakona o parničnom postupku),
  • pogreška pri utvrđivanju osobe kojoj treba dostaviti pismeno (članak 188. stavak 1. točka (b) Zakona o parničnom postupku),
  • neodgovarajuća dostava javnom objavom (članak 188. stavak 1. točka (c) Zakona o parničnom postupku),
  • dostava nakon smrti fizičke osobe ili likvidacije pravne osobe kojoj treba dostaviti pismeno (članak 188. stavak 1. točka (d) Zakona o parničnom postupku,
  • dokaz da adresat nije bio svjestan pismena iz razloga koji nisu njegova krivnja (članak 188. stavak 1. točka (e) Zakona o parničnom postupku).

Ta se ništavost smatra ispravljenom samo ako tuženik ili ured državnog odvjetnika (kad je stranka) nastave postupak bez prigovora zbog neuspješne dostave (članak 189. Zakona o parničnom postupku).

Dostava se smatra ništavom i ako nisu poštovane formalnosti propisane zakonom (članak 191. Zakona o parničnom postupku).

Osim navedenih slučajeva, neizvršavanje bilo kakve radnje ili formalnosti propisane zakonom u pogledu dostave pismena ili obavijesti smatra se jednostavnom nepravilnošću. Ako je ta nepravilnost navedena ili je sud postane svjestan tijekom postupka, sud nalaže njezino ispravljanje. U ostalim slučajevima nepravilnost u dostavi pismena ili obavijesti prouzročuje ništavost radnje samo ako je tako propisano zakonom ili ako to može utjecati na ispitivanje ili donošenje odluke u predmetu. U tom slučaju preostale postupovne radnje na koje nije utjecala ništava radnja i dalje su važeće (članak 195. stavci 1. i 2. Zakona o parničnom postupku).

11 Moram li platiti dostavu pismena i, ako da, koliko?

Da, u nekim slučajevima trošak dostave procjenjuje se u jedinici računa (UA).

Jedinica računa UA ažurira se godišnje i automatski u skladu s indeksom socijalne potpore, uzimajući u obzir vrijednost UA za prethodnu godinu (članak 5. stavak 2. Pravilnika o postupovnim troškovima donesenog u prilogu Zakonskom dekretu br. 34/2008 od 26. veljače 2008.).

Vrijednost jedinice računa 2021. iznosila je 102 EUR. U 2021. ostaju na snazi vrijednosti troškova iz 2020. zbog suspenzije automatskog ažuriranja jedinice računa UA prema članku 232. Zakona o državnom proračunu za 2021.

Na primjer:

  • osobna dostava pismena i obavijesti koju obavljaju sudski izvršitelji košta 0,5 UA kad je uspješna i 0,25 UA kad je neuspješna (tablica VII. priložena Pravilniku 282/2013 od 29. kolovoza 2013. s upućivanjem na članak 50. stavak 1. istog zakonodavnog akta),
  • osobna dostava pismena i obavijesti i dostava javnom objavom koje obavljaju sudski službenici košta 0,5 UA kad je uspješna i ništa kad je neuspješna (članak 9. stavak 1. Pravilnika o postupovnim troškovima),
  • tim se iznosima mogu dodati troškovi prijevoza, kad radnju obavlja sudski službenik i PDV, ako se primjenjuje (članak 9. stavak 1. Pravilnika o postupovnim troškovima).

NAPOMENA: Iznimno privremeno uređenje formalnosti u vezi s dostavom pismena i obavijesti zbog pandemije bolesti COVID-19

  • Pri preuzimanju preporučene pošiljke privremeno nije potreban potpis.
  • Potpis se zamjenjuje usmenom identifikacijom, a osim toga bilježi se broj osobne iskaznice građanina ili bilo kojeg drugog primjerenog sredstva identifikacije. Primatelj dokazuje svoj identitet i evidentira se datum na koji je zabilježen broj.
  • Ako primatelj odbije dokazati svoj identitet ili dati prethodno navedene podatke, osoba koja dostavlja poštu to bilježi u povratnici pošiljatelju.
  • U slučajevima iz prethodnog odjeljka potvrda o događaju smatra se obaviješću.
  • Dostava pismena i obavijesti preporučenom poštom s povratnicom smatra se obavljenom na datum na koji je zabilježen broj osobne iskaznice dotičnog građanina ili drugog sredstva identifikacije.
  • Te odredbe primjenjuju se mutatis mutandis na obavijesti putem osobnog kontakta.

Pravna osnova: Zakon 10/2020 od 18. travnja 2020.

Mjerodavno zakonodavstvo:

Zakon o parničnom postupku

Pravni okvir za postupke sastavljanja imovine

Novi Zakon o najmu u urbanim sredinama

Postupci u nadležnosti Ureda javnog tužitelja i matičnog ureda

Identifikacija pozvane stranke i imovine koja se može zaplijeniti / pozivanje javnih ustanova

Elektronička obrada sudskih postupaka

Pravilnik o postupovnim troškovima

Zakon o državnom proračunu za 2021.

Pravilnik 282/2013 od 18. travnja 2020.

 

Završna napomena

Informacije navedene u ovom obrascu opće su prirode, nisu iscrpne i nisu obvezujuće za kontaktu točku, Europsku pravosudnu mrežu u građanskim i trgovačkim stvarima ili sudove ili bilo koje druge primatelje. One ne isključuju potrebu za provjerom mjerodavnog zakonodavstva.

Posljednji put ažurirano: 28/03/2022

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.