- 1 Koji su troškovi povezani sa sudskim postupcima i tko ih obično mora snositi?
- 2 Što je točno pravna pomoć?
- 3 Imam li pravo na pravnu pomoć?
- 4 Dodjeljuje li se pravna pomoć za sve vrste postupaka?
- 5 Postoje li posebni postupci za hitne slučajeve?
- 6 Gdje mogu dobiti obrazac zahtjeva za pravnu pomoć?
- 7 Koji se dokumenti trebaju dostaviti zajedno s obrascem zahtjeva za pravnu pomoć?
- 8 Gdje se podnosi zahtjev za pravnu pomoć?
- 9 Kako mogu saznati imam li pravo na pravnu pomoć?
- 10 Što trebam učiniti ako imam pravo na pravnu pomoć?
- 11 Ako imam pravo na pravnu pomoć, tko mi odabire odvjetnika?
- 12 Pokriva li pravna pomoć sve troškove postupka?
- 13 Tko snosi druge troškove ako imam pravo samo na ograničenu pravnu pomoć?
- 14 Obuhvaća li pravna pomoć i žalbe?
- 15 Može li se pravna pomoć povući prije zaključenja postupka (ili čak opozvati nakon završetka postupka)?
- 16 Mogu li osporiti odbijanje pružanja pravne pomoći?
Pronađi podatke po području
U Francuskoj se pravna podrška naziva pravna pomoć (aide juridictionnelle).
1 Koji su troškovi povezani sa sudskim postupcima i tko ih obično mora snositi?
Troškovi koji nastaju u postupku razlikuju se ovisno o prirodi i složenosti predmeta, postupku i sudu koji je nadležan za odlučivanje o predmetu.
Troškovi se dijele u tri kategorije:
• odvjetničke naknade, koje nisu utvrđene tarifom te se stoga odvjetnik i klijent mogu dogovoriti o njima; u načelu ih plaća klijent, osim ako ispunjava uvjete za pravnu pomoć
• troškove koji se konkretno navode u članku 695. Zakona o parničnom postupku (Code de procédure civile), a obuhvaćaju ponajprije:
a. naknade za zastupanje koje se plaćaju odvjetnicima ili određenim državnim službenicima (officiers publics ili officiers ministériels); te se naknade razlikuju od navedenih odvjetničkih naknada
b. sudske troškove koji se plaćaju sudskim izvršiteljima
c. troškove izvještaja vještakâ i istrage
d. dnevnice svjedokâ na temelju tarife
e. nagradu odvjetniku za sudsku raspravu
f. isplaćene troškove: odnose se na fiksne troškove postupka čije su podmirivanje unaprijed zatražili određeni stručnjaci.
Troškove plaća stranka koja ne uspije u postupku. To je načelo utvrđeno u članku 696. Zakona o parničnom postupku. Međutim, suci mogu donijeti obrazloženu odluku kojom se drugoj stranci nalaže da plati sve troškove ili njihov dio. U potonjem slučaju stranke zajednički snose troškove.
• druge sudske troškove stranaka u postupku, koje u načelu snose te stranke, osim ako sudac odluči drukčije. Sudac se može koristiti tom ovlašću u kaznenim i građanskim predmetima, uzimajući u obzir pravičnost i financijsku situaciju osuđene stranke. Suci mogu i na vlastitu inicijativu odlučiti da takav nalog nije potreban.
U kaznenim predmetima sudske pristojbe plaća država. Osuđenik mora platiti fiksnu pristojbu za postupak, čiji iznos ovisi o kaznenom djelu.
2 Što je točno pravna pomoć?
Pravna pomoć dio je sustava pravne podrške (koji je zamijenio sustav pravne pomoći uređen zakonom iz 1972.), utvrđen Zakonom br. 91-647 od 10. srpnja 1991. o pravnoj podršci i pravnoj pomoći te o financijskoj pomoći za odvjetničke usluge u izvansudskim postupcima (loi no 91-647 du 10 juillet 1991 relative à l’aide juridique et relatif à l’aide juridictionnelle et à l’aide à l’intervention de l’avocat dans les procédures non juridictionnelles).
Pravna podrška obuhvaća:
- pravnu pomoć: puna ili djelomična financijska pomoć države za postupke pred prvostupanjskim ili žalbenim sudovima, postupke izvršavanja odluka i nagodbe prije pokretanja postupka ili za sporazumne razvode izvan suda
- financijsku pomoć za odvjetničke usluge u izvansudskim kaznenim postupcima, koji mogu biti alternativa kaznenom progonu (nagodba, mirenje itd.), te odvjetničku pomoć osobi u pritvoru ili zatvorenicima pred disciplinskim povjerenstvom zatvora
- pomoć za pristup pravu (informacije, davanje smjernica, besplatno pravno savjetovanje).
Pravna pomoć i financijska pomoć za odvjetničke usluge u izvansudskim postupcima namijenjene su osobama koje žele ostvariti svoja zakonska prava i slabog su imovinskog stanja. Ta se pomoć sastoji od pune ili djelomične financijske pomoći države u plaćanju pristojbi koje bi ta osoba trebala snositi te obuhvaćaju i pravne troškove (odvjetnika, sudskog izvršitelja, javnog bilježnika itd.). Ta se pomoć odobrava osobama koje je zatraže ako podnesena tužba nije nedopuštena, neutemeljena ili ne čini zloupotrebu zbog, posebice, broja tužbenih zahtjeva ili njihove sustavne prirode.
Pravna pomoć može biti u punom ili djelomičnom iznosu ili može biti odbijena. Njome nisu obuhvaćeni troškovi koje pokriva polica osiguranja pravnih troškova ili drugi program zaštite. Prema potrebi, svaki udio troškova koji je na taj način pokriven oduzet će se od iznosa koje država predujmljuje za pravnu pomoć.
Pravna pomoć njezinu primatelju omogućuje besplatnu pomoć odvjetnika ili drugog pravnog službenika (npr. sudskog izvršitelja, pravnog savjetnika, voditelja dražbe itd.) i mogućnost oslobađanja od plaćanja svih ili dijela sudskih troškova. Podliježe primjeni kriterija prihvatljivosti utvrđenih navedenim Zakonom od 10. srpnja 1991. i Uredbom 2020-1717 od 28. prosinca 2020. o provedbi Zakona br. 91-647 od 10. srpnja 1991. o pravnoj podršci i pravnoj pomoći te o financijskoj pomoći za odvjetničke usluge u izvansudskim postupcima (loi no 91-647 du 10 juillet 1991 relative à l’aide juridique et relatif à l’aide juridictionnelle et à l’aide à l’intervention de l’avocat dans les procédures non juridictionnelles).
3 Imam li pravo na pravnu pomoć?
Pravnu pomoć odobrava ured za pravnu pomoć (bureau de l’aide juridictionnelle), uspostavljen pri sudovima kombinirane nadležnosti (regionalnim i okružnim) (Tribunal judicaire), na temelju nekoliko kriterija koji se odnose na financijsku situaciju, državljanstvo, boravište i dopuštenost.
Ta se pomoć može odobriti i na temelju uvjeta odstupanja u određenim okolnostima (vidjeti u nastavku).
Financijski kriteriji:
Imate pravo na pravnu pomoć ako su vaš referentni oporezivi dohodak (revenu fiscal de référence) ili vaša mogućnost plaćanja poreza i imovina ispod praga utvrđenog uredbom.
Novi propisi stupili su na snagu 1. siječnja 2021. i njima se mijenjaju kriteriji prihvatljivosti koji omogućavaju pristup pravnoj pomoći. Pravo na pomoć sada se temelji na sljedećem:
- referentni oporezivi dohodak (revenu fiscal de référence). Referentni oporezivi dohodak odgovara iznosu godišnjeg dohotka koji izračunavaju porezna tijela i navodi se na poreznom rješenju. Pragovi prihvatljivosti utvrđeni su u članku 3. Uredbe 2020-1717 od 28. prosinca 2020. o pravnoj pomoći (décret 2020-1717 du 28 décembre 2020 relatif à l’aide juridictionnelle). Zahtjevi za pravnu pomoć koji su podneseni 2021. razmatraju se, primjerice, prema iznosu referentnog oporezivog dohotka iz zadnjeg poreznog rješenja. Nakon 1. siječnja 2021. iznos referentnog oporezivog dohotka za jednu osobu ne smije biti viši od 11 262 EUR za punu pravnu pomoć i 16 890 EUR za djelomičnu pravnu pomoć. Referentni oporezivi dohodak koji se uzima u obzir za razmatranje zahtjeva za odobravanje pravne pomoći je dohodak vašeg poreznog kućanstva. Ako vaše porezno kućanstvo čini više osoba, prag koji se ne smije premašiti uzima u obzir dohodak svih tih osoba. Međutim, ako se pravna pomoć traži u postupku koji se odnosi na spor koji se vodi između podnositelja zahtjeva i člana njegova poreznog kućanstva, pragovi dohotka ispituju se zasebno. U takvim se slučajevima za ispitivanje prihvatljivosti za odobravanje pomoći uzima u obzir mogućnost plaćanja poreza
- pokretnine (prvenstveno štednja): ako je njihova vrijednost viša od praga za punu pravnu pomoć (tj. 11 262 EUR za 2020. za jednu osobu), podnositelj zahtjeva nije prihvatljiv za odobravanje pravne pomoći
- nekretnine (uz isključenje glavnog boravišta i poslovnih prostora): ako je njihova vrijednost dvostruko viša od praga za djelomičnu pravnu pomoć (tj. 33 780 EUR za 2020. za jednu osobu), podnositelj zahtjeva nije prihvatljiv za odobravanje pravne pomoći.
Ako porezno kućanstvo čini više osoba, prag koji se ne smije premašiti uzima u obzir pokretnine i nekretnine svih tih osoba. Međutim, ako se pravna pomoć traži u postupku koji se odnosi na spor koji se vodi između podnositelja zahtjeva i člana njegova poreznog kućanstva, pragovi imovine ispituju se zasebno
- sastav poreznog kućanstva: Ako porezno kućanstvo čini više osoba, pragovi dohotka i imovine uvećavaju se za:
- 0,18 puta za svakog od prva dva dodatna člana
- 0,1137 puta za dodatne članove.
Međutim, pravna pomoć odobrava se žrtvama najtežih kaznenih djela (žrtvama napada s namjerom ugrožavanja života ili nanošenja tjelesne ozljede) i njihovim korisnicima, ne uzimajući pritom u obzir kriterij dohotka.
- Kriterij državljanstva:
Pravna pomoć može se odobriti osobama koje imaju francusko državljanstvo ili državljanstvo države članice EU-a (osim Danske) ili osobama koje kao strani državljani imaju uobičajeno i zakonito boravište u Francuskoj. Pravna pomoć može se odobriti u predmetu koji se vodi pred francuskim sudom i osobama koje nemaju francusko državljanstvo ni boravište u Francuskoj, ali su državljani države koja je s Francuskom sklopila međunarodni ili bilateralni sporazum na temelju kojeg njezini državljani imaju pravo na pravnu pomoć.
Kriterij boravišta
Osim kad je riječ o prethodno navedenim slučajevima, opće je pravilo da osoba mora imati uobičajeno i zakonito boravište u Francuskoj.
Međutim, pravna pomoć odobrava se stranim državljanima koji ne ispunjavaju kriterij boravišta ako je riječ o maloljetnim osobama, osumnjičenicima, osobama pod istragom, optuženicima, okrivljenicima ili osuđenicima, strankama koje traže naknadu štete u kaznenom postupku, osobama na koje se primjenjuje nalog za zaštitu na temelju članka 515-9 Građanskog zakonika, osobama koje sklapaju nagodbu o krivnji ili osobama u postupku koji je povezan s uvjetima utvrđenima u Zakoniku koji se odnose na ulazak stranaca u Francusku i njihov boravak u Francuskoj te na pravo na azil u Francuskoj.
- Kriterij dopuštenosti:
Pravna pomoć odobrava se osobama čiji zahtjevi nisu očigledno nedopušteni ili neutemeljeni. Taj se uvjet ne primjenjuje na tuženike u postupku, osobe koje imaju građanskopravnu odgovornost, osumnjičenike ili optuženike, okrivljenike ili osuđenike.
Zahtjev tužitelja za pravnu pomoć u žalbenom postupku odbija se ako se ne mogu utvrditi opravdani razlozi za podnošenje žalbe.
Ako je pravna pomoć odbijena na osnovi toga, a sudac ipak dopusti tužbu koju je podnositelj podnio, tužitelju se odobrava povrat troškova, izdataka i pristojbi koje bi trebao snositi ili ih je platio, i to do iznosa pravne pomoći na koji bi imao pravo na temelju svoje imovine.
Posebne situacije
Pravna pomoć odobrava se bez ispitivanja kriterija prihvatljivosti ako je podnositelj zahtjeva već primio pravnu pomoć u svojem predmetu, a suprotna strana podnijela je žalbu protiv odluke koja mu ide u korist ili je podnio tužbu pred Nacionalnim sudom za pravo azila (Cour nationale du droit d’asile).
Slično tome, osobama koje ne ispunjavaju kriterije prihvatljivosti može se iznimno odobriti pravna pomoć ako se njihova tužba čini posebno vrijedna pažnje zbog predmeta spora ili predvidivog troška postupka (članak 6. Zakona od 10. srpnja 1991. o pravnoj pomoći).
4 Dodjeljuje li se pravna pomoć za sve vrste postupaka?
Pravna pomoć odobrava se tužiteljima i tuženicima u izvanparničnim ili parničnim postupcima na bilo kojem sudu te za saslušanja maloljetnih osoba.
Može se odobriti za cijeli postupak ili njegov dio i u svrhu postizanja nagodbe prije pokretanja postupka.
Pravna pomoć može se odobriti i kako bi se osiguralo izvršenje sudske odluke ili bilo kojeg drugog naloga za izvršenje, uključujući one donesene u drugim državama članicama EU-a osim Danske.
5 Postoje li posebni postupci za hitne slučajeve?
Pravna pomoć može se odobriti privremeno kad su postupkom ugroženi osnovni životni uvjeti dotične osobe, posebno kad je riječ o ovrhama koje uključuju zapljenu imovine ili deložaciju. U takvim je slučajevima može odobriti voditelj ureda za pravnu pomoć ili nadležni sud ili njegov predsjednik. U kaznenim postupcima dopušta se mogućnost odobrenja pravne pomoći u hitnim okolnostima (na primjer u slučaju ispitivanja pri prvom pojavljivanju pred sudom ili hitnog suđenja).
Pravna pomoć privremeno se odobrava za vrijeme postupka i njome su obuhvaćene sve sudske radnje.
6 Gdje mogu dobiti obrazac zahtjeva za pravnu pomoć?
Obrazac zahtjeva za pravnu pomoć dostupan je za preuzimanje i ispis na sljedećoj poveznici:
https://www.justice.fr/formulaire/demande-aide-juridictionnelle
Pravna pomoć može se zatražiti prije podnošenja zahtjeva ili u tijeku postupka.
Pravnu pomoć možete zatražiti i nakon završetka postupka, na primjer za izvršenje sudske odluke.
Obrazac zahtjeva za pravnu pomoć možete dobiti od suda nadležnog prema vašem mjestu boravišta ili u mjestu u kojem će se voditi postupak, kao i od najbliže „Pravosudne kontaktne točke” (Domovi pravde i prava (Maisons de la Justice et du Droit), Kontaktne točke za pristup pravu (Point d’Accès au Droit) ili Kontaktne točke za prosljeđivanje informacija o pristupu pravu (Relais d’Accès au Droit)). Njihove podatke za kontakt pronađite na sljedećoj internetskoj stranici: http://www.annuaires.justice.gouv.fr/lieux-dacces-aux-droits-10111/.
Ako imate francusko državljanstvo, a živite u inozemstvu, obrazac možete zatražiti i od konzularnog predstavništva ili na adresi:
Département de l'entraide, du droit international privé et européen, Ministère de la Justice,
Direction des affaires civiles et du sceau,
13 place Vendôme, 75042 Paris Cedex 01.
Ako imate državljanstvo neke druge države i nemate boravište u Francuskoj, obrazac zahtjeva za pravnu pomoć možete dobiti od središnjeg tijela koje je vaša država odredila za upućivanje međunarodnih zahtjeva za pravnu pomoć. Većina je država za to tijelo imenovala svoje ministarstvo pravosuđa. Francuska je imenovala prethodno navedeni odjel Ministarstva pravosuđa, Bureau du droit de l’Union, du droit international privé et de l’entraide civile, za obradu zahtjeva u građanskim, trgovačkim ili upravnim predmetima koje podnesu osobe s boravištem u nekoj od država članica Vijeća Europe koje su strane Europskog sporazuma o slanju zahtjeva za pružanje pravne pomoći od 27. siječnja 1977., koji je nadležan za primanje i upućivanje zahtjeva.
Ako ste državljanin države članice EU-a, osim Danske, i imate boravište u Francuskoj ili se vaš postupak vodi pred francuskim sudom, možete imati pravo na prekograničnu pravnu pomoć u građanskim i trgovačkim predmetima u skladu s Direktivom Vijeća 2003/8/EZ od 27. siječnja 2003. U Francuskoj je ured odgovoran za obradu tih zahtjeva:
Bureau de l’aide juridictionnelle
Service de l’accès au droit et à la justice et de l’aide aux victimes (SADJAV)
Ministère de la Justice
13 place Vendôme, 75042 Paris Cedex 01.
NAPOMENA: Uskoro će biti moguće podnijeti zahtjev za pravnu pomoć putem Informacijskog sustava za pravnu pomoć (Système d’information de l’aide juridictionnelle), službe za potporu koja je trenutačno u fazi testiranja na nekim sudovima.
Informacijski sustav za pravnu pomoć omogućit će osobama da podnesu zahtjev za pravnu pomoć putem interneta te Uredu za pravnu pomoć da primi navedeni zahtjev i time pojednostaviti postupak za pojedince te skratiti vrijeme potrebno za obradu zahtjeva.
7 Koji se dokumenti trebaju dostaviti zajedno s obrascem zahtjeva za pravnu pomoć?
Obrazac zahtjeva za pravnu pomoć mora se ispuniti i uz njega se moraju priložiti popratni dokumenti (porezno rješenje, dokaz o obiteljskim okolnostima ili državljanstvu itd.) na temelju Uredbe od 30. prosinca 2020. o sadržaju obrasca zahtjeva za pravnu pomoć i popisu dokumenata koje treba priložiti (arrêté du 30 décembre 2020 relatif au contenu du formulaire de demande d’aide juridictionnelle et à la liste des pièces à y joindre). Popratna dokumentacija posebice se odnosi na financijska sredstva (vaša vlastita sredstva i sredstva osoba koje uobičajeno žive s vama), predmet vašeg zahtjeva i sud koji odlučuje o vašem predmetu.
8 Gdje se podnosi zahtjev za pravnu pomoć?
Zahtjev za pravnu pomoć možete podnijeti ili poslati uredu za pravnu pomoć nadležnom prema mjestu vašeg boravišta ili području u kojem je smješten sud koji odlučuje o vašem predmetu.
Na svakom sudu kombinirane nadležnosti (Tribunal judiciaire) (ranije Regionalni sud (Tribunal de grande instance)) nalazi se jedan ured za pravnu pomoć koji obrađuje zahtjeve za pravnu pomoć u predmetima o kojima odlučuje taj sud ili sudovi na području njegove nadležnosti: sud kombinirane nadležnosti (Tribunal judiciaire), upravni sud (Tribunal administratif), radni sud (Conseil de prud’hommes), žalbeni sud (Cour d’appel) i žalbeni upravni sud (Cour administrative d’appel).
Iznimka su od pravila jednog ureda po sudu sljedeći sudovi koji imaju i vlastiti ured za pravnu pomoć:
- Kasacijski sud (Cour de cassation), najviši redovni sud
- Državno vijeće (Conseil d’état), najviši upravni sud
- Nacionalni sud za pravo azila (Cour nationale du droit d’asile).
9 Kako mogu saznati imam li pravo na pravnu pomoć?
Ured za pravnu pomoć u mjestu vašeg boravišta obavijestit će vas o odluci o zahtjevu za pravnu pomoć.
Na internetu postoji simulator koji možete koristiti za procjenu svojih eventualnih prava na pravnu pomoć:
https://www.justice.fr/simulateurs/aide-juridictionnelle
Ova vam simulacija daje uvid u vaša moguća prava na pravnu pomoć. Međutim, ona nije zamjena za temeljitu provjeru vašeg zahtjeva pa stoga ne prejudicira odluku koju će donijeti Ured za pravnu pomoć.
10 Što trebam učiniti ako imam pravo na pravnu pomoć?
Trebali biste se obratiti svojem odvjetniku (ili pravnom službeniku, npr. sudskom izvršitelju, vještaku, pravnom savjetniku itd.) ili osobi koja vam je dodijeljena u predmetu kako biste im predstavili svoj predmet i dali im sve informacije i dokumente koji su im potrebni za rad.
Ako vam je odobrena djelomična pravna pomoć, morate se s njima dogovoriti o dodatnoj naknadi koju ćete im platiti. Taj iznos mora biti naveden u ugovoru koji morate potpisati.
11 Ako imam pravo na pravnu pomoć, tko mi odabire odvjetnika?
Svaka osoba može sama odabrati odvjetnika.
Ako ste sami odabrali odvjetnika, njegovo ime morate navesti u zahtjevu za pravnu pomoć.
Međutim, ako ne poznajete nijednog odvjetnika, dodijelit će vam ga predsjednik komore na sudu kombinirane nadležnosti (Tribunal judiciaire) (ranije Regionalni sud (Tribunal de grande instance)) ili predsjednik suda pred kojim se vodi postupak.
12 Pokriva li pravna pomoć sve troškove postupka?
Puna pravna pomoć obuhvaća sve sudske troškove, uključujući izravna plaćanja odvjetniku ili drugim pravnim službenicima (sudskim izvršiteljima, vještacima, pravnim savjetnicima itd.). Ta se plaćanja izračunavaju na temelju tarife ili cijene ovisno o vrsti postupka.
13 Tko snosi druge troškove ako imam pravo samo na ograničenu pravnu pomoć?
Ovisno o vašoj imovini može vam se odobriti djelomična pravna pomoć u dva udjela, 55 % i 25 %, koje plaća država. I dalje ste obvezni platiti dodatnu naknadu koja nije utvrđena tarifom, a određuje se u dogovoru s odvjetnikom pod nadzorom predsjednika odvjetničke komore, kojem se možete obratiti u slučaju spora.
Kao i kad je riječ o punoj pravnoj pomoći, primatelj je na temelju svojeg prava na djelomičnu pravnu pomoć oslobođen svih drugih potrebnih sudskih troškova.
14 Obuhvaća li pravna pomoć i žalbe?
- Ako ste stranka koja podnosi žalbu, morate podnijeti dodatni zahtjev koji će se ocijeniti na temelju pravno utvrđenih kriterija prihvatljivosti.
- Međutim, ako vaš protivnik podnosi žalbu, i dalje vrijedi svako pravo na pravnu pomoć koje vam je ranije odobreno. Bez obzira na to, morate podnijeti dodatan zahtjev izričito u tu svrhu uredu za pravnu pomoć pri sudu kombinirane nadležnosti (Tribunal judiciaire) u mjestu vašeg boravišta ili na čijem je području nadležnosti smješten žalbeni sud koji odlučuje o predmetu.
- Ako vam je pravna pomoć već bila odobrena za prethodni postupak, a želite podnijeti zahtjev za reviziju, prethodna odluka o pravu na pravnu pomoć više se ne primjenjuje. Morate podnijeti zahtjev uredu za pravnu pomoć na Kasacijskom sudu, koji će razmotriti dopuštenost predloženog zahtjeva i vrijednost vaše imovine. Zahtjev tužitelja za pravnu pomoć u žalbenom postupku odbija se ako se ne mogu utvrditi opravdani razlozi za podnošenje žalbe.
15 Može li se pravna pomoć povući prije zaključenja postupka (ili čak opozvati nakon završetka postupka)?
Pravo na pravnu pomoć može se povući u cijelosti ili djelomično (članak 50. Zakona iz 1991. i članci od 65. do 68. Uredbe 2020-1717 od 28. prosinca 2020. o pravnoj pomoći) za vrijeme ili nakon postupka u sljedećim okolnostima:
- ako je pravna pomoć dobivena na temelju netočnih izjava ili dokumenata
- ako je dobivena u kontekstu postupka koji predstavlja zlouporabu postupka ili je utvrđeno da se postupak vodi radi odugovlačenja ili je očigledno nedopušten
- ako se u tijeku postupka vrijednost pokretnina ili nekretnina primatelja pravne pomoći značajno uveća
- ako se pravomoćnom odlukom stekne imovina kojom se premašuje prag prihvatljivosti za pravnu pomoć
- ako su vanjski elementi životnog stila primatelja pravne pomoći ili financijske pomoći za odvjetničke usluge očigledno nespojivi s godišnjim iznosom novčanih sredstava koja su uzeta u obzir za procjenu njegove prihvatljivosti.
Odluke o povlačenju pravne pomoći podrazumijevaju obvezu primatelja da državi vrati iznos doprinosa koji je platila.
16 Mogu li osporiti odbijanje pružanja pravne pomoći?
Ako vam je odbijen zahtjev za pravnu pomoć, možete podnijeti žalbu protiv te odluke.
Žalbu možete podnijeti samostalno ili preko odvjetnika.
Žalba se može podnijeti protiv odluke kojom se u cijelosti odbija zahtjev za pravnu pomoć ili protiv odluke kojom se odobrava djelomična pravna pomoć ako ste podnijeli zahtjev za punu pravnu pomoć.
Žalba se mora podnijeti u roku od 15 dana od primitka obavijesti o odluci.
U žalbi morate navesti razloge zbog kojih osporavate donesenu odluku. Primjer: pogrešan broj članova vašeg kućanstva ili iznos vaših sredstava.
Žalba se mora poslati Uredu za pravnu pomoć koji je donio odluku preporučenom pošiljkom uz potvrdu primitka.
Uz žalbu morate priložiti presliku osporavane odluke.
Odjel koji je donio odluku prosljeđuje vaš zahtjev tijelu nadležnom za ispitivanje žalbe. Tijelo koje je nadležno za ispitivanje žalbe ovisi o sudu koji je nadležan za ispitivanje predmeta za koji ste podnijeli zahtjev za pravnu pomoć.
Tijelo nadležno za ispitivanje žalbe ovisno o sudu |
|
Sud |
Tijelo nadležno za ispitivanje žalbe |
Standardni postupak |
Prvi predsjednik žalbenog suda nadležnog za sud koji odlučuje o predmetu ili žalbenog suda koji odlučuje o predmetu. |
Nacionalni sud za pravo azila (Cour nationale du droit d’asile - CNDA). |
Predsjednik Nacionalnog suda za pravo azila |
Upravni sud |
Predsjednik žalbenog upravnog suda nadležnog za sud |
Žalbeni upravni sud |
Predsjednik žalbenog upravnog suda koji odlučuje o predmetu |
Državno vijeće |
Predsjednik Pravnog odjela Državnog vijeća |
Kasacijski sud |
Prvi predsjednik Kasacijskog suda |
Sud za sukobe nadležnosti |
Predsjednik Suda za sukobe nadležnosti |
Nakon ispitivanja žalbe, o odluci ćete biti obaviješteni putem e-pošte.
Ako niste suglasni s ovom novom odlukom, nemate pravo žalbe, a ta je druga odluka pravomoćna.
NAPOMENA:
- Žalba koju podnosi odvjetnik Predsjedniku Žalbenog upravnog suda ili predsjedniku Pravnog odjela Državnog vijeća mora se poslati putem usluge slanja žalbe na daljinu Télérecours.
- Pravna pomoć može se odobriti retroaktivno ako je stranka uspjela u postupku koji je pokrenula, a dodjela pravne pomoći bila je odbijena na osnovi nepostojanja razumnih izgleda za njezin uspjeh u postupku.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.