Pravna pomoć

1 Koji su troškovi povezani sa sudskim postupcima i tko ih obično mora snositi?

Troškovi postupka obuhvaćaju troškove stranaka i njihovih zastupnika, uključujući sudske pristojbe, neostvarene prihode stranaka i njihovih pravnih zastupnika, troškove prikupljanja dokaza, troškove i naknade javnih bilježnika za radnje izvršene u svojstvu sudskog povjerenika, troškove i naknade izvršitelja u ostavinskim postupcima, naknade za sudskog tumača i naknade za zastupanje (ako je zastupnik odvjetnik).

Stranke u postupku snose svoje troškove i troškove svojih zastupnika. Zajedničke troškove stranke snose razmjerno njihovu sudjelovanju u predmetu i postupku.

Ako je strankama dodijeljen odvjetnik kako bi ih zastupao, njegove troškove i naknadu za zastupanje plaća država.

Kad je riječ o ostavinskim postupcima, troškove i naknade javnog bilježnika plaća nasljednik, pod uvjetom da ostavina koju je stekao nije nesolventna. Ako je uključeno nekoliko nasljednika, oni dijele troškove razmjerno neto vrijednosti dijela ostavine koji im pripada. U drugim slučajevima te troškove snosi država.

2 Što je točno pravna pomoć?

Pojam „pravna pomoć” definiran je u Zakonu br. 327/2005 o pružanju pravne pomoći osobama u nepovoljnom materijalnom položaju i o izmjeni Zakona br. 586/2003 o odvjetništvu te o izmjeni Zakona br. 455/1991 o trgovačkoj djelatnosti („Zakon o trgovini”), kako je izmijenjen Zakonom br. 8/2005, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2006. („Zakon o pravnoj pomoći”). Članak 4. točka (a) Zakona o pravnoj pomoći glasi: „Pravna pomoć znači pružanje pravnih usluga osobama koje na to imaju pravo u skladu s ovim Zakonom u vezi s ostvarivanjem njihovih prava, što posebno uključuje pravne savjete, pomoć u izvansudskim postupcima, sastavljanje sudskih podnesaka, zastupanje u sudskim postupcima i obavljanje s tim povezanih radnji te potpuno ili djelomično podmirenje povezanih troškova.”

3 Imam li pravo na pravnu pomoć?

U skladu s uvjetima utvrđenima u Zakonu o pravnoj pomoći, u nacionalnim sporovima pravna pomoć može se dodijeliti svim fizičkim osobama, dok se u prekograničnim sporovima može dodijeliti samo fizičkim osobama koje imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u nekoj od država članica (to se odnosi na sve države članice Europske unije osim Danske).

„Osobe koje imaju pravo na pravnu pomoć” jesu fizičke osobe kojima je pravo na pravnu pomoć dodijeljeno konačnom odlukom Centra za pravnu pomoć donesenom na temelju dokaza o ispunjavanju uvjeta utvrđenih u članku 6. Zakona o pravnoj pomoći.

„Strani državljani koji imaju pravo na pravnu pomoć” jesu fizičke osobe koje ispunjavaju uvjete za dodjelu pravne pomoći u prekograničnim sporovima utvrđene u Zakonu o pravnoj pomoći te kojima je pravo na tu pomoć dodijeljeno konačnom odlukom Centra za pravnu pomoć.

„Slovački rezidenti koji imaju pravo na pravnu pomoć” jesu fizičke osobe koje imaju stalno ili privremeno boravište u Slovačkoj i koje su podnijele zahtjev za pravnu pomoć u drugoj državi članici u kojoj nadležni sud odlučuje o prekograničnom sporu.

4 Dodjeljuje li se pravna pomoć za sve vrste postupaka?

U skladu sa Zakonom o pravnoj pomoći moguće je dobiti pravnu pomoć za postupke u području građanskog, radnog i obiteljskog prava, za postupke za otpust duga u skladu s posebnim zakonodavstvom, za postupke koji se vode pred upravnim sudovima te, kad je riječ o takvim predmetima, i za postupke koji se vode pred Ustavnim sudom Slovačke Republike („nacionalni sporovi”). Kad je riječ o prekograničnim sporovima, u skladu sa Zakonom o pravnoj pomoći ona se može dodijeliti za postupke u području građanskog, obiteljskog i trgovačkog prava te prava azila, za upravne postupke protjerivanja, za postupke koji se odnose na zadržavanje državljana trećih zemalja, za postupke koji se odnose na zadržavanje podnositelja zahtjeva, za postupke koji se odnose na odobrenje azila te, kad je riječ o takvim predmetima, i za postupke koji se vode pred upravnim sudovima i one koji se vode pred Ustavnim sudom Slovačke Republike. Isto tako, pravna pomoć može se dodijeliti osobama u odnosu na koje su pravni učinci određenog propisa u području radnog prava privremeno obustavljeni na temelju posebnog zakonodavstva, u postupcima koji se odnose na podnošenje zahtjeva za donošenje hitnih mjera.

5 Postoje li posebni postupci za hitne slučajeve?

Da. Ako postoji mogućnost da će podnositelj zahtjeva propustiti rok, on može istodobno s podnošenjem zahtjeva za pravnu pomoć Centru za pravnu pomoć podnijeti i zahtjev za dodjelu privremene pravne pomoći. Centar za pravnu pomoć zatim bez odgađanja donosi odluku o dodjeli privremene pravne pomoći, prije donošenja odluke o pravu podnositelja zahtjeva na pravnu pomoć.

6 Gdje mogu dobiti obrazac zahtjeva za pravnu pomoć?

Obrasci zahtjeva dostupni su na internetskim stranicama Centra za pravnu pomoć.

7 Koji se dokumenti trebaju dostaviti zajedno s obrascem zahtjeva za pravnu pomoć?

To moraju biti dokumenti kojima se potkrjepljuju informacije navedene u obrascu zahtjeva i kojima se dokazuje da je podnositelj zahtjeva u nepovoljnom materijalnom položaju (potonji dokumenti ne smiju biti stariji od tri mjeseca).

8 Gdje se podnosi zahtjev za pravnu pomoć?

U uredu Centra za pravnu pomoć koji je najbliži mjestu stalnog ili privremenog boravišta podnositelja zahtjeva.

9 Kako mogu saznati imam li pravo na pravnu pomoć?

Centar za pravnu pomoć odlučuje o dodjeli pravne pomoći u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva.

10 Što trebam učiniti ako imam pravo na pravnu pomoć?

Na poziv Centra za pravnu pomoć podnositelji zahtjeva moraju sklopiti ugovor o pravnoj pomoći izravno s Centrom ili s imenovanim odvjetnikom te dati punomoć Centru ili imenovanom odvjetniku za poduzimanje radnji povezanih s dodjelom pravne pomoći.

11 Ako imam pravo na pravnu pomoć, tko mi odabire odvjetnika?

U odluci kojom se dodjeljuje pravo na pravnu pomoć Centar za pravnu pomoć imenuje odvjetnika koji će primatelja pravne pomoći zastupati na sudu, ako je to potrebno radi zaštite njegovih interesa.

12 Pokriva li pravna pomoć sve troškove postupka?

Odlukom Centra za pravnu pomoć dodjeljuje se puno pravo na pravnu pomoć ili se dodjela takvog prava odbija.

13 Tko snosi druge troškove ako imam pravo samo na ograničenu pravnu pomoć?

Nije primjenjivo.

14 Obuhvaća li pravna pomoć i žalbe?

Da, pravna pomoć obuhvaća i žalbene postupke i postupke izvršenja.

15 Može li se pravna pomoć povući prije zaključenja postupka (ili čak opozvati nakon završetka postupka)?

Okolnosti u kojima se pravna pomoć može ukinuti uređene su člankom 14. Zakona o pravnoj pomoći. Centar za pravnu pomoć može odlučiti ukinuti pravnu pomoć u sljedećim okolnostima: ako osoba koja ima pravo na pravnu pomoć ne surađuje u dovoljnoj mjeri s Centrom ili imenovanim odvjetnikom; ako tijekom razdoblja u kojem se pruža pravna pomoć dođe do promjena u prihodima i financijskoj situaciji primatelja pravne pomoći zbog kojih on više ne ispunjava uvjete za primanje pravne pomoći utvrđene u članku 6. stavku 1. točki (a); ako osoba koja ima pravo na pravnu pomoć ne sklopi ugovor s imenovanim odvjetnikom ili ne da punomoć Centru ili imenovanom odvjetniku u roku od tri mjeseca od donošenja konačne odluke o dodjeli pravne pomoći; ako postane jasno da je podnositelju zahtjeva pravna pomoć dodijeljena na temelju netočnih ili nepotpunih informacija; ili ako osoba koja ima pravo na pravnu pomoć ne ispuni zahtjev iz članka 13. stavka 3. (odnosno zahtjev Centra da u roku od osam dana dostavi dokumente kojima se dokazuje da ta osoba i dalje ispunjava uvjete za dodjelu pravne pomoći).

16 Mogu li osporiti odbijanje pružanja pravne pomoći?

Odluka kojom se odbija zahtjev za pravnu pomoć mora sadržavati podatke utvrđene u posebnom zakonodavstvu (tj. u Zakonu o upravnom postupku br. 71/1967 (Zakonik o upravnom postupku), kako je izmijenjen) i obavijest podnositelju zahtjeva o tome da u razdoblju od šest mjeseci nakon donošenja odluke ne može ponovno podnijeti zahtjev u pogledu istog predmeta, osim ako dođe do promjene u njegovim prihodima ili financijskoj situaciji.