Izvorna jezična inačica ove stranice slovački nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: engleski već su prevedeni.
Swipe to change

Pravna pomoć

Slovačka
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Koji su troškovi povezani sa sudskim postupcima i tko ih obično mora snositi?

Troškovi postupka obuhvaćaju troškove stranaka i njihovih zastupnika, uključujući sudske pristojbe, neostvarene prihode stranaka i njihovih pravnih zastupnika, troškove prikupljanja dokaza, troškove i naknade javnih bilježnika za radnje izvršene u svojstvu sudskog povjerenika, troškove i naknade izvršitelja u ostavinskim postupcima, naknade za sudskog tumača i naknade za zastupanje (ako je zastupnik odvjetnik).

Stranke u postupku snose svoje troškove i troškove svojih zastupnika. Zajedničke troškove stranke snose razmjerno njihovu sudjelovanju u predmetu i postupku.

Ako je strankama dodijeljen odvjetnik kako bi ih zastupao, njegove troškove i naknadu za zastupanje plaća država.

Kad je riječ o ostavinskim postupcima, troškove i naknade javnog bilježnika plaća nasljednik, pod uvjetom da ostavina koju je stekao nije nesolventna. Ako je uključeno nekoliko nasljednika, oni dijele troškove razmjerno neto vrijednosti dijela ostavine koji im pripada. U drugim slučajevima te troškove snosi država.

2 Što je točno pravna pomoć?

Pojam „pravna pomoć” definiran je u Zakonu br. 327/2005 o pružanju pravne pomoći osobama kojima je potrebna materijalna pomoć i izmjeni Zakona br. 586/2003 o pravnoj struci i izmjeni Zakona br. 455/1991 o trgovačkoj djelatnosti (Zakon o trgovačkoj djelatnosti), kako je izmijenjen Zakonom br. 8/2005 („Zakon o pravnoj pomoći”). Članak 4. točka (a) Zakona o pravnoj pomoći glasi: „(P)ravna pomoć je pružanje pravnih usluga osobama koje u skladu s ovim Zakonom imaju pravo na ostvarivanje svojih prava, uključujući među ostalim pravne savjete, pomoć u izvansudskim postupcima, uključujući olakšavanje rješavanja sporova posredovanjem, sastavljanje podnesaka za sudove, zastupanje u sudskim postupcima i obavljanje povezanih radnji, kao i podmirenje svih ili dijela pripadajućih troškova.”

Za više informacija pogledajte internetske stranice Centra za pravnu pomoć, dostupne i na engleskom jeziku.

3 Imam li pravo na pravnu pomoć?

Centar za pravnu pomoć pruža i preliminarne konzultacije.

Svaka fizička osoba može iskoristiti preliminarne konzultacije. Preliminarne konzultacije usmjerene su na:

  1. objašnjavanje uvjeta pod kojima se pravna pomoć odobrava
  2. pružanje osnovnih pravnih savjeta
  3. ukazivanje na rizik propuštanja roka u pojedinom predmetu
  4. pomoć pri ispunjavanju zahtjeva za pravnu pomoć.

Preliminarno savjetovanje pruža se za jedan pravni predmet, samo jednom i u trajanju koje nije dulje od sat vremena. Naknada od 4,50 EUR za pružanje jednog preliminarnog savjetovanja propisana je Zakonom o pravnoj pomoći.

U skladu s uvjetima utvrđenima u Zakonu o pravnoj pomoći, u nacionalnim sporovima pravna pomoć može se dodijeliti svim fizičkim osobama, dok se u prekograničnim sporovima može dodijeliti samo fizičkim osobama koje imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u nekoj od država članica (to se odnosi na sve države članice Europske unije osim Danske).

„Osobe koje imaju pravo na pravnu pomoć” jesu fizičke osobe kojima je pravo na pravnu pomoć dodijeljeno konačnom odlukom Centra za pravnu pomoć donesenom na temelju dokaza o ispunjavanju uvjeta utvrđenih u članku 6. Zakona o pravnoj pomoći.

„Strani državljani koji imaju pravo na pravnu pomoć” jesu fizičke osobe koje ispunjavaju uvjete za dodjelu pravne pomoći u prekograničnim sporovima utvrđene u Zakonu o pravnoj pomoći te kojima je pravo na tu pomoć dodijeljeno konačnom odlukom Centra za pravnu pomoć.

„Slovački rezidenti koji imaju pravo na pravnu pomoć” jesu fizičke osobe koje imaju stalno ili privremeno boravište u Slovačkoj i koje su podnijele zahtjev za pravnu pomoć u drugoj državi članici u kojoj nadležni sud odlučuje o prekograničnom sporu.

Fizičke osobe imaju pravo na pravnu pomoć ako istodobno ispunjavaju sljedeća tri uvjeta (Te uvjete moraju ispunjavati fizičke osobe u slučaju sporova unutar države; postupci u slučaju osobne nesolventnosti nisu obuhvaćeni tim odredbama):

  1. fizička osoba nalazi se u imovinski teškoj situaciji, odnosno prima materijalnu pomoć i pripadajuće naknade, dohodak fizičke osobe nije 1,4 puta veći od egzistencijalnog minimuma i ne može osigurati pružanje pravnih usluga svojom vlastitom imovinom (dokumenti kojima se dokazuje visina dohotka ne smiju biti stariji od tri mjeseca)
  2. spor nije očito neosnovan
  3. vrijednost spora premašuje vrijednost minimalne plaće utvrđene mjerodavnim zakonodavstvom (to se ne odnosi na sporove u kojima se vrijednost spora ne može utvrditi, na primjer kad se odlučuje o roditeljskim pravima i obvezama prema maloljetnicima).

4 Dodjeljuje li se pravna pomoć za sve vrste postupaka?

U skladu sa Zakonom o pravnoj pomoći moguće je dobiti pravnu pomoć za postupke u području građanskog, radnog i obiteljskog prava, za postupke za otpust duga u skladu s posebnim zakonodavstvom, za postupke koji se vode pred upravnim sudovima te, kad je riječ o takvim predmetima, i za postupke koji se vode pred Ustavnim sudom Slovačke Republike („nacionalni sporovi”).

Kad je riječ o prekograničnim sporovima, u skladu sa Zakonom o pravnoj pomoći ona se može dodijeliti za postupke u području građanskog, obiteljskog i trgovačkog prava te prava azila, za upravne postupke protjerivanja, za postupke koji se odnose na zadržavanje državljana trećih zemalja, za postupke koji se odnose na zadržavanje podnositelja zahtjeva, za postupke koji se odnose na odobrenje azila te, kad je riječ o takvim predmetima, i za postupke koji se vode pred upravnim sudovima i one koji se vode pred Ustavnim sudom Slovačke Republike. Isto tako, pravna pomoć može se dodijeliti osobama u odnosu na koje su pravni učinci određenog propisa u području radnog prava privremeno obustavljeni na temelju posebnog zakonodavstva, u postupcima koji se odnose na podnošenje zahtjeva za donošenje hitnih mjera.

Kaznenopravna pitanja izvan su nadležnosti Centra za pravnu pomoć.

5 Postoje li posebni postupci za hitne slučajeve?

Da, ako postoji opasnost da će podnositelji zahtjeva propustiti rok, mogu zatražiti privremenu pravnu pomoć od Centra za pravnu pomoć pri podnošenju zahtjeva. Pritom moraju dokazati rizik propuštanja određenog roka. Centar za pravnu pomoć zatim bez odgađanja donosi odluku o dodjeli privremene pravne pomoći, prije donošenja odluke o pravu podnositelja zahtjeva na pravnu pomoć.

6 Gdje mogu dobiti obrazac zahtjeva za pravnu pomoć?

Zahtjevi su dostupni na internetskim stranicama Centra za pravnu pomoć i u svakom uredu Centra za pravnu pomoć.

7 Koji se dokumenti trebaju dostaviti zajedno s obrascem zahtjeva za pravnu pomoć?

To moraju biti dokumenti kojima se potkrjepljuju informacije navedene u obrascu zahtjeva i kojima se dokazuje da je podnositelj zahtjeva u nepovoljnom materijalnom položaju (potonji dokumenti ne smiju biti stariji od tri mjeseca).

8 Gdje se podnosi zahtjev za pravnu pomoć?

U uredu Centra za pravnu pomoć koji je najbliži mjestu u kojem podnositelj zahtjeva ima stalno, privremeno ili uobičajeno boravište. Za više informacija vidjeti internetske stranice Centra za pravnu pomoć.

9 Kako mogu saznati imam li pravo na pravnu pomoć?

Centar za pravnu pomoć odlučuje hoće li odobriti pravnu pomoć u roku od 30 dana od primitka zahtjeva (60 dana u slučaju prekograničnih zahtjeva). Odluka se šalje preporučenom poštom i osobno uručuje primatelju ili se šalje elektroničkim putem s ovjerenim elektroničkim potpisom u aktivirani elektronički pretinac podnositelja zahtjeva.

10 Što trebam učiniti ako imam pravo na pravnu pomoć?

Na poziv Centra za pravnu pomoć podnositelji zahtjeva moraju neposredno s Centrom ili s imenovanim odvjetnikom sklopiti ugovor o pružanju pravne pomoći te Centru ili imenovanom odvjetniku dati punomoć za radnje povezane s dodjelom pravne pomoći u roku od tri mjeseca od donošenja konačne odluke o dodjeli pravne pomoći.

11 Ako imam pravo na pravnu pomoć, tko mi odabire odvjetnika?

Odlukom kojom se priznaje pravo na pravnu pomoć Centar za pravnu pomoć imenuje odvjetnika, pravnog savjetnika Centra ili izmiritelja da na sudu ili u postupku mirenja zastupa osobu koja ima pravo na pravnu pomoć, ako je to potrebno radi zaštite njezinih interesa.

12 Pokriva li pravna pomoć sve troškove postupka?

Odlukom Centra za pravnu pomoć priznaje se puno pravo na pravnu pomoć, pravo na pravnu pomoć uz sudjelovanje podnositelja zahtjeva u pravnim troškovima od 20 % ili se to pravo odbija.

13 Tko snosi druge troškove ako imam pravo samo na ograničenu pravnu pomoć?

Nije primjenjivo.

14 Obuhvaća li pravna pomoć i žalbe?

Da, pravna pomoć odobrava se i u redovnim i izvanrednim žalbenim postupcima i postupcima izvršenja.

15 Može li se pravna pomoć povući prije zaključenja postupka (ili čak opozvati nakon završetka postupka)?

Da, pravna pomoć može se ukinuti prije pravomoćnog okončanja postupka. Okolnosti u kojima se pravna pomoć može ukinuti uređene su člankom 14. Zakona o pravnoj pomoći.

Centar za pravnu pomoć može odlučiti ukinuti pravnu pomoć u sljedećim slučajevima:

  • ako osoba koja ima pravo na pravnu pomoć ne surađuje s Centrom ili imenovanim odvjetnikom na traženi način
  • ako tijekom pružanja pravne pomoći dođe do promjena u dohotku i financijskim prilikama osobe koja ima pravo na pravnu pomoć i ona više ne ispunjava uvjet iz članka 6. stavka 1. točke (a) za nastavak prava na pravnu pomoć
  • ako osoba koja ima pravo na pravnu pomoć ne sklopi ugovor s imenovanim odvjetnikom ili ne izda punomoć Centru ili imenovanom odvjetniku u roku od tri mjeseca od donošenja konačne odluke o dodjeli pravne pomoći
  • ako se utvrdi da je podnositelju zahtjeva odobrena pravna pomoć na temelju lažnih ili nepotpunih podataka ili
  • ako osoba koja ima pravo na pravnu pomoć ne postupi po zahtjevu iz članka 13. stavka 3. (tj. zahtjevu Centra da mu se u roku od osam dana dostave dokazi koji pokazuju da osoba još uvijek ispunjava uvjete za pravnu pomoć).

16 Mogu li osporiti odbijanje pružanja pravne pomoći?

Ako je postupak obustavljen na temelju Zakona o upravnom postupku (npr. zbog nedostavljanja tražene dokumentacije), moguće je podnijeti žalbu u upravnom postupku u roku od 15 dana od primitka odluke.

Ako postupak ili, točnije, zahtjev za pravnu pomoć nije odobren na temelju Zakona br. 327/2005, kako je izmijenjen (primjerice zato što je spor očito neosnovan ili zato što podnositelj zahtjeva ne ispunjava kriterij dohotka), moguće je podnijeti žalbu upravnom sudu u obliku upravnog spora u roku od 15 dana od primitka odluke.

Odluka o odbijanju pravne pomoći mora sadržavati pojedinosti predviđene posebnim zakonodavstvom (tj. Zakonom o upravnom postupku br. 71/1967 [Zakon o upravnom postupku], kako je izmijenjen) i obavijest podnositelju zahtjeva o tome da, dođe li do promjene u njegovu dohotku ili financijskim prilikama, zahtjev za isti predmet može ponovno podnijeti tek šest mjeseci nakon donošenja odluke.

Posljednji put ažurirano: 30/05/2023

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.