Povelja o temeljnim pravima – najbolje prakse država članica

Njemačka

Vladine politike kojima se promiču primjena Povelje i informiranje o njoj u zakonodavnim i upravnim tijelima, tijelima za izvršavanje zakonodavstva i pravosudnim tijelima.

Sadržaj omogućio
Njemačka

Na nacionalnoj razini:

Priručniku za izradu zakonodavstva (Handbuch der Rechtsförmlichkeit), koji je izdalo Savezno ministarstvo pravosuđa i zaštite potrošača (Bundesministerium der Justiz und für Verbraucherschutz), a u kojem su navedene preporuke o obliku i izradi zakonodavstva i zakonski instrumenti koje predlažu savezna ministarstva, navodi se da prijedlozi zakona kojima se želi uskladiti savezno pravo s pravom Europske unije moraju biti u skladu s Poveljom. Ako takve veze postoje, to se mora objasniti u obrazloženju.

http://www.bmjv.de/DE/Themen/RechtssetzungBuerokratieabbau/HDR/HDR_node.html

U „Nacionalnom akcijskom planu protiv rasizma: Stajališta i mjere za rješavanje ideologija nejednakosti i povezane diskriminacije” (2017.) izričito se spominje Povelja EU-a o temeljnim pravima u kontekstu pravne osnove i okvira (str. 12. engleskog prijevoda). Nacionalni akcijski plan treba i dalje smatrati okvirom koji je utvrdila savezna vlada i koji će ubuduće biti predmet dijaloga s civilnim društvom.

http://www.bundesregierung.de/breg-de/suche/nationaler-aktionsplan-gegen-rassismus-1145356

Njemačka pravosudna akademija (Deutsche Richterakademie) (http://www.deutsche-richterakademie.de/) nudi seminare i konferencije o primjeni Povelje.

Primjerice, predavanje Njemačke pravosudne akademije „Uvod u europsko pravo”, namijenjeno sucima i javnim tužiteljima, bavi se osnovnim načelima prava EU-a, uključujući Povelju, te utjecajima prava EU-a na nacionalne pravne sustave.

Konferencija „Upravna nadležnost: djelotvorna sudska zaštita u svakodnevnoj praksi”, koju organizira Njemačka pravosudna akademija, namijenjena je upravnim sucima, a na njoj se obrađuju, među ostalim, teme ljudskih prava u svakodnevnoj sudskoj praksi.

Na Saveznom sveučilištu primijenjenih upravnih znanosti (Hochschule des Bundes für öffentliche Verwaltung) (http://www.hsbund.de/) Povelja se uzima u obzir u raznim studijskim programima.

Povelja je dio diplomskog kolegija „administrativno upravljanje” na Odsjeku za opću unutarnju upravu. Općenito, temeljna i/ili ljudska prava više se ne obrađuju samo na nacionalnoj osnovi, nego cjelovito, a pritom se u obzir uzimaju sve kodifikacije temeljnih i/ili ljudskih prava primjenjive na Saveznu Republiku Njemačku, tj. Temeljni zakon (Grundgesetz), Povelja i Europska konvencija o ljudskim pravima.

Odsjek za saveznu policiju bavi se Poveljom u glavnom studijskom programu koji je dio modula „Ljudska prava i demokracija u EU-u” pod naslovom „Europska zaštita temeljnih prava”.

Na odsjeku za saveznu kriminalističku policiju Povelja se obrađuje na preddiplomskom studijskom programu, na kojem se o njoj raspravlja u smislu obveze policije da u svojem djelovanju poštuje temeljna i ljudska prava, ali i u smislu provedbe Direktive (EU) 2016/680.

Na odsjeku za obavještajne službe Povelja je obuhvaćena kao dio predmeta „Europsko i međunarodno pravo”, „Pravo obavještajnih službi” i „Ustavno pravo”.

Savezna akademija javne uprave (Bundesakademie für die öffentliche Verwaltung – BAköV) (https://www.bakoev.bund.de/DE/00_Home/Functions/StartseitenTeaser/Fortbildung.html) bavi se Poveljom na osnovnim seminarima o EU-u. Prije je i BAköV nudio seminare o „Povelji EU-a o temeljnim pravima” u okviru koncepta „Posebno izdanje o EU-u”.

Na razini savezne zemlje (izbor):

Poznavanje i razumijevanje Povelje promiču se na razini savezne zemlje, posebno u kontekstu pravnog osposobljavanja.

Na temelju dijela 5. odjeljka (a) stavka 2. treće rečenice njemačkog Zakona o sucima (Deutsches Richtergesetz – DRiG) obvezni predmeti koji se moraju obraditi na studiju prava jesu osnovna područja građanskog prava, kaznenog prava, javnog prava i postupovnog prava, uključujući veze s europskim pravom. Stoga je i Povelja, na koju se upućuje u članku 6. stavku 1. UEU-a, dio obrazovnog i ispitnog nastavnog plana.

Primjer iz Donje Saske:

Izborom brojnih tema za pisane ispite pod nadzorom, posebno za obvezne predmete, Ured Donje Saske za državni pravosudni ispit (Landesjustizprüfungsamt) osigurava da se studenti tijekom školovanja bave europskim pravom i, posljedično, Poveljom o temeljnim pravima. Isto vrijedi i za usmene ispite iz obveznih predmeta, koji obuhvaćaju teme kao što su zaštita osobnih podataka na temelju članka 8. Povelje i zaštita okoliša na temelju članka 37. Povelje.

Baden-Württembergu prava koja se odnose na solidarnost zajamčena člankom 27. i dalje Povelje (uključujući zdravstvenu skrb, obiteljski i profesionalni život te poštene i pravične radne uvjete) predmet su raznih konferencija u području osposobljavanja o menadžmentu, osposobljavanja kadrovskog osoblja i zdravstvenog menadžmenta. I stručne konferencije na kojima se obrađuje materijalno pravo dotiču se područja obuhvaćenih Poveljom. Primjeri su konferencije o pravima na skrb (članci 25. i 26.), obiteljskim pravima (članci 9. i 24.) i pravu na azil (članak 18.).

Prava na jednakost zajamčena Poveljom (nediskriminacija, kulturna raznolikost, prava djeteta, prava starijih osoba i integracija osoba s invaliditetom) obrađuju se na brojnim radionicama. Na razini savezne zemlje, na primjer, daju se informacije o pravima osoba s teškim invaliditetom u sklopu nadregionalnog tečaja za upravljanje. U 2021. bit će organizirana i radionica za predstavnike pravosudnog osoblja s teškim invaliditetom.

Parlament Bremena donio je 25. svibnja 2016. rezoluciju pod naslovom „Zaštita temeljnih prava u cijeloj Europi” (parlamentarni dokument 19/370). U njoj se naglašava važnost Povelje i poziva Senat da obrati pozornost na važnost zaštite temeljnih prava na nacionalnoj i europskoj razini, kao i u odnosu na europske partnere (osobito u kontekstu bratimljenja gradova), te da poduzme korake za poštovanje i provedbu zaštite tih prava.

http://www.bremische-buergerschaft.de/dokumente/wp19/land/protokoll/b19l0021.pdf
http://www.bremische-buergerschaft.de/dokumente/wp19/land/drucksache/D19L0370.pdf

Slobodni i hanzeatski grad Hamburg već se dugo zalaže za stvaranje društva bez diskriminacije i ravnopravno sudjelovanje svih, bez obzira na spol, spolnu orijentaciju, podrijetlo, dob, invaliditet, vjeroispovijest ili uvjerenja. Obavlja brojne zadaće u tom kontekstu, što je posebno vidljivo u sljedećim okvirnim programima i planovima Senata:

  • Program savezne zemlje Hamburg – Hrabri grad: „Sprečavanje i suzbijanje desničarskog ekstremizma”
  • Nastavak okvirnog programa za rodnu ravnopravnost
  • Akcijski plan savezne zemlje Hamburg za provedbu Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom
  • Akcijski plan za promicanje prihvaćanja rodne i spolne različitosti
  • Hamburški integracijski plan
  • Demografski plan – Hamburg 2030.: Veći. Stariji. Raznolikiji.
  • Otkrivanje i suzbijanje antisemitizma. Razvoj strategije savezne zemlje za suzbijanje i sprečavanje antisemitizma
  • Nastavak učinkovitog djelovanja protiv nasilnog salafizma i vjerskog ekstremizma u budućnosti
  • Nastavak antidiskriminacijske strategije Senata.

Slobodna država Bavarska provodi pravo na nediskriminaciju navedeno u članku 21. Povelje u području kaznenog progona dosljednim progonom rasističkih, ksenofobnih i drugih kaznenih djela ponižavanja. Bavarsko sudstvo osnovalo je 1. siječnja 2017. Središnju jedinicu za borbu protiv ekstremizma i terorizma (Zentralstelle zur Bekämpfung von Extremismus und Terrorismus) pri Uredu glavnog tužitelja u Münchenu. Riječ je o istražnom tijelu koje djeluje i kao koordinacijsko tijelo i kao unutarnja i vanjska kontaktna točka. Kako bi se intenziviralo suzbijanje zločina iz mržnje na internetu, u svim uredima javnog tužitelja osnovani su 1. siječnja 2020. posebni odjeli protiv govora mržnje i imenovan je povjerenik bavarskog sudstva protiv govora mržnje. Bavarsko sudstvo razvilo je i akcijske planove za rješavanje posebnih pitanja, kao što je suzbijanje zločina s antisemitskim i krajnje desničarskim motivima.

Osim toga, bavarsko sudstvo aktivno sudjeluje u projektu „Suradnja s Uredom europskog javnog tužitelja na decentraliziranoj razini – materijali za osposobljavanje i pravni seminari za tužitelje, istražne suce i odvjetnike obrane”. Cilj je tog projekta Akademije europskog prava da se s nacionalnim i europskim stručnjacima razvije niz materijala za osposobljavanje o suradnji s Uredom europskog javnog tužitelja i organiziraju nacionalne radionice.

Radi osposobljavanja nastavnika u državnim školama u saveznoj zemlji Porajnje-Falačka, a nakon toga i profesora na fakultetima, i certifikacijski program osposobljavanja o ljudskim pravima na Sveučilištu Koblenz-Landau obuhvaća pitanja povezana s europskim pravom i, posljedično, Poveljom o temeljnim pravima.

https://www.uni-koblenz-landau.de/de/landau/fb6/mrb/zertifikat/Moduluebersicht

Alati koji pomažu da se bolje razumije Povelja i kada se ona primjenjuje

  • za stručnjake (iz zakonodavnih tijela, uprave, tijela za izvršavanje zakonodavstva, pravosudnih tijela i pravne stručnjake)
  • za građane

Savezna antidiskriminacijska agencija (Antidiskriminierungsstelle des Bundes) objavila je 2019. pravno izvješće kako bi razjasnila i proširila karakteristike iz Općeg zakona o jednakom postupanju (Gleichbehandlungsgesetz), uzimajući u obzir prava koja proizlaze iz Povelje EU-a o temeljnim pravima:

http://www.antidiskriminierungsstelle.de/SharedDocs/Downloads/DE/publikationen/Expertisen/rechtsexpertise_merkmalserweiterung_im_agg.html

Na razini savezne zemlje (izbor):

Baden-Württemberg

Ministarstvo pravosuđa i Europe (Ministerium der Justiz und für Europa) u Karlsruheu je u srpnju 2020. organiziralo konferenciju o „vladavini prava u Europskoj uniji” kako bi obilježilo početak njemačkog predsjedanja Vijećem EU-a. Konferencija je bila namijenjena za pedesetak uzvanika iz područja pravosuđa, politike i prava, ali je bila dostupna i široj publici putem prijenosa uživo.

U ljeto 2017. Ministarstvo pravosuđa i Europe izradilo je program koji izbjeglice informira o vladavini prava. Nastoji im na pristupačan način pomoći da steknu osnovno znanje o liberalno-demokratskom ustavnom ustroju Savezne Republike Njemačke. I temeljne vrijednosti o kojima se educira na predavanjima, kao što su demokracija, vladavina prava, sloboda vjeroispovijesti i rodna ravnopravnost, zajamčene su Poveljom.

Ministarstvo pravosuđa savezne zemlje u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova (Innenministerium) svojim projektom „Vladavina prava u učionici” nudi simulacijsku igru svim srednjim školama u saveznoj zemlji. Cilj je upoznati učenike s ulogama i zadaćama pravosuđa i temeljnim načelima vladavine prava, uključujući jamstvo temeljnih prava.

http://www.justiz-bw.de/,Lde/Startseite/Service/Projekt_+Rechtsstaat+macht+Schule

Slobodna država Bavarska

Početkom 2016. bavarsko sudstvo pokrenulo je „pravnu poduku za izbjeglice i tražitelje azila”, koju provode suci i javni tužitelji te sudski i probacijski službenici. Njezin je cilj ljudima s dobrim izgledima za ostanak u Njemačkoj prenijeti temeljna pravila i zajedničke vrijednosti života u zajednici i pravnog poretka u Njemačkoj i Europi. Konkretno, te se vrijednosti podudaraju s vrijednostima utvrđenima u Povelji i vrijednostima uvrštenima u Temeljni zakon, vladavinu prava itd. Ta pravna poduka dostupna je i svim razredima strukovne integracije (nastava koja se nudi izbjeglicama i tražiteljima azila koji ne govore njemački dovoljno dobro) u bavarskim strukovnim školama. Kao dopunu predavanjima Ministarstvo pravosuđa Bavarske (Staatsministerium der Justiz) objavljuje i obrazovne materijale koji prenose vrijednosti utvrđene Poveljom.

http://www.km.bayern.de/ministerium/meldung/6078/rechtsbildungsunterricht-vermittelt-rechtsordnung-in-deutschland.html

Slobodni hanzeatski grad Bremen

Posljednjih je godina Europapunkt Bremen (EPB) (http://www.europapunktbremen.de), gradska informacijska točka za EU, organizirao više izlaganja povezanih s Poveljom EU-a o temeljnim pravima. Povelja i povezane teme sastavni su dio EPB-ovih skupnih aktivnosti informiranja koje se provode s raznim ciljnim skupinama (učenici, studenti i odrasli).

U 2017. i 2019. održane su dvije velike tribine za mlade u organizaciji Odjela Bremena za Europu, u suradnji s Europskom komisijom, u obliku „BarCampova” pod nazivom „Postavite pitanje Europi”. Na tim cjelodnevnim okupljanjima intenzivno su se obrađivala temeljna prava EU-a.

Upotreba i promidžba alata za razumijevanje Povelje koje su razvile druge zemlje EU-a ili drugi dionici u EU-u

Na europskoj razini Akademija europskog prava (http://www.era.int/) nudi obuku za suce i drugo pravosudno osoblje.

Redovni seminar Akademije europskog prava „Primjena Povelje Europske unije o temeljnim pravima” sudionicima pruža znanje o području primjene i tumačenju Povelje EU-a o temeljnim pravima Europske unije te o njezinoj praktičnoj primjeni u nacionalnim pravnim porecima, posebice s obzirom na pravo na pravično suđenje.

Mnogi članovi nacionalnog i saveznog pravosuđa sudjeluju u programima osposobljavanja i razmjene koje nudi Europska mreža za pravosudno osposobljavanje (http://www.ejtn.eu/) .

Njemačka nevladina organizacija Mreža protiv trgovine ljudima (Bundesweite Koordinierungskreis gegen Menschenhandel e.V.– KOK) (http://www.kok-gegen-menschenhandel.de/) redovito predstavlja i analizira promjene u nacionalnom, europskom i međunarodnom zakonodavstvu i sudskoj praksi na svojim internetskim stranicama, u raznim biltenima i bazi sudske prakse. U tim analizama Povelja i sudska praksa Suda EU-a koja se odnosi na Povelju redovito se uzimaju u obzir i primjenjuju. Informacije koje pruža KOK namijenjene su odvjetnicima i savjetnicima koji dolaze u kontakt sa žrtvama trgovine ljudima te zainteresiranim građanima.

Suradnja s dionicima radi promidžbe informiranja o Povelji EU-a o temeljnim pravima i njezine upotrebe

Primjeri suradnje između branitelja ljudskih prava i nacionalnih tijela kojom se doprinosi boljem informiranju o Povelji i njezinoj boljoj upotrebi

Njemački institut za ljudska prava (Deutsches Institut für Menschenrechte(https://www.institut-fuer-menschenrechte.de/) savjetuje političke aktere i institucije u području obrazovanja o ljudskim pravima te se zalaže za daljnje uvrštavanje obrazovanja o ljudskim pravima u školske propise, nastavne planove i programe te planove obrazovanja i osposobljavanja. To obuhvaća i Povelju.

U okviru projekta „Pravedna mobilnost” (https://www.faire-mobilitaet.de/Njemačkog saveza sindikata (Deutscher Gewerkschaftsbund), financiranog sredstvima Saveznog ministarstva rada i socijalne skrbi (Bundesministerium für Arbeit und Soziales), informiraju se i savjetuju sezonski radnici i drugi mobilni radnici iz drugih država članica EU-a o pitanjima radnog i socijalnog prava. Savjetnici, koji uz njemački govore barem jedan istočnoeuropski jezik, trenutačno djeluju u 11 savjetodavnih centara. Nastavak tog projekta uvršten je u zakon kojim se provodi Direktiva o upućivanju radnika, koja je stupila na snagu 30. srpnja 2020. „Pravedna mobilnost” provodi se od 1. siječnja 2021. na temelju zakonskih prava te je znatno proširena. Tako će se podržati i praktična primjena temeljnih prava na temelju Glave IV. Povelje, pod nazivom „Solidarnost”.

Ministarstvo pravosuđa i Europe Baden-Württemberga organizira redovite konferencije s dionicima EU-a kao što su Europa Union (http://www.europa-union.de), Europski pokret (http://www.netzwerk-ebd.de), Europe Direct (http://www.ec.europa.eu/germany/services/contact-points_de) i IB (Internationaler Bund) (http://www.internationaler-bund.de).

Primjeri suradnje između nacionalnih tijela i akademske zajednice kojom se doprinosi boljem informiranju o Povelji i njezinoj boljoj upotrebi

Tijekom predsjedanja Vijećem EU-a u drugoj polovici 2020. Njemačka se zalagala za zaštitu slobode znanosti i istraživanja u međunarodnoj suradnji. Trajno zalaganje za temeljno pravo na znanstvenu slobodu (članak 13. Povelje) uvršteno je u ministarsko priopćenje doneseno na konferenciji Europskog prostora visokog obrazovanja održanoj 19. studenoga 2020. i u Bonskoj deklaraciji o slobodi znanstvenog istraživanja od 20. listopada 2020. Bonsku deklaraciju (http://(www.bmbf.de/files/Bonner_Erklaerung_DEU.pdfpotpisale su gotovo sve države članice EU-a, Europska komisija i druge partnerske zemlje izvan Unije.

Deklaracija pridonosi jačanju zajedničkih vrijednosti Europskog istraživačkog prostora. Vlade potpisnice podržavaju uspostavu kontinuiranog praćenja stanja slobode istraživanja u svojim zemljama i „najoštrije osuđuju sva kršenja slobode znanstvenog istraživanja i odlučno će im se suprotstaviti”.

Savez za znanstvenu slobodu (Allianz der Wissenschaftsfreiheit) (http://www.wissenschaftsfreiheit.de/ueber-uns/), koji okuplja najvažnije znanstvene i istraživačke organizacije u Njemačkoj, zalaže se za slobodu istraživanja u cijelom svijetu i podržava Bonsku deklaraciju.

Primjeri nevladinih inicijativa kojima se promiče informiranje o Povelji i njezina upotreba u vašoj zemlji

Njemački institut za ljudska prava (Deutsches Institut für Menschenrechte) (https://www.institut-fuer-menschenrechte.de/) povezan je s nacionalnim i međunarodnim udrugama i forumima za suradnju u području obrazovanja o ljudskim pravima. Oni obuhvaćaju Forum za ljudska prava (Forum Menschenrechte), pojedinačne nevladine organizacije, sveučilišta i druge nacionalne institucije za ljudska prava.

U okviru umjetničkog projekta „Špalta” („Korrekturfahnen”) (http://www.korrekturfahnen.mozello.eu/), dvoje umjetnika, Sylvia Winkler i Stephan Köperl, pozvali su javnost da raspravlja o raznim člancima Povelje i da ih „poboljša” vlastitim riječima. U tu su svrhu Preambula i 54 članka tiskani na brojnim velikim transparentima i nekoliko dana bili su izloženi u Stuttgartu i Stendalu. Rezultati umjetničke kampanje predstavljeni su na konferenciji održanoj u Bruxellesu u studenome 2019. povodom 10. obljetnice stupanja Povelje na snagu.

Osim toga, sadržajem Povelje u svojem radu bavi se niz priznatih obrazovnih institucija u području građanskog obrazovanja, uključujući Saveznu agenciju za građansko obrazovanje (Bundeszentrale für politische Bildung) (http://www.bpb.de/).

Posljednji put ažurirano: 24/02/2022

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.