- 1 Vrste registara koji postoje u državi članici i koji sadržavaju informacije relevantne za nasljeđivanje
- 2 Informacije sadržane u svakom od registara države članice kako su navedeni u točki 1.
- 3 Dostupnost informacija o bankovnim računima
- 4 Dostupnost registra prava intelektualnog vlasništva
- 5 Ostali registri s informacijama relevantnima za nasljeđivanje
- 6 Dostupnost informacija o zatvorenim oporukama i oporukama koje ne treba registrirati
Pronađi podatke po području
- Belgijabe
- Bugarskabg
- Češkacz
- Danskadk
- Njemačkade
- Estonijaee
- Irskaie
- Grčkael
- Španjolskaes
- Francuskafr
- Hrvatskahr
- Italijait
- Ciparcy
- Latvijalv
- Litvalt
- Luksemburglu
- Mađarskahu
- Maltamt
- Nizozemskanl
- Austrijaat
- Poljskapl
- Portugalpt
- Rumunjskaro
- Slovenijasi
- Slovačkask
- Finskafi
- Švedskase
- Ujedinjena Kraljevinauk
1 Vrste registara koji postoje u državi članici i koji sadržavaju informacije relevantne za nasljeđivanje
- središnje računalne zemljišne knjige
- matične knjige
- upisnik bračne imovine
- upisnik javnih oporuka
- trgovački registar
- registar računa
2 Informacije sadržane u svakom od registara države članice kako su navedeni u točki 1.
1. U središnje računalne zemljišne knjige upisuju se nekretnine i srodna prava. Računalne zemljišne knjige su elektronička baza podataka koja dugoročno, bez izmjena, pohranjuje zemljišne knjige, upisnike i abecedne indekse te omogućuje prikaz tih podataka na zaslonu računala i njihov ispis. Elektroničke isprave i isprave dobivene elektroničkim putem na temelju papirnatih isprava sadržanih u ulošku nekretnine pohranjuju se u računalne zemljišne knjige.
Podaci za kontakt:
https://www.zemesgramata.lv/saturs/lv/39-6-6
https://www.ta.gov.lv/lv/iestades-kontakti
https://www.ta.gov.lv/lv/iestades-kontakti Središnje računalne zemljišne knjige su centralizirana baza podataka.
Svatko može izravnom vezom besplatno pregledavati upise u računalne zemljišne knjige i zatražiti izvadak ili prijepis iz njih. Podaci se mogu tražiti navođenjem broja upisa, katastarskog broja čestice, naziva nekretnine ili adrese objekta koji je dio nekretnine. Izvadak je dostupan nakon što se ažuriraju svi dijelovi zemljišnoknjižnog upisa.
Ti se podaci mogu dobiti od okružnih (gradskih) sudova ili ih može dati voditelj središnjih računalnih zemljišnih knjiga.
Samo vlasnici nekretnina i nositelji imovinskih prava mogu pregledavati računalno vođene upisnike, podatke o zemljišnoknjižnim predmetima ili indekse pojedinaca, odnosno iz njih dobivati podatke (članak 1477. Građanskog zakonika). Popis službenika državnih ustanova kojima voditelj središnjih računalnih zemljišnih knjiga dostavlja navedene podatke za službene potrebe, opseg podataka koje treba dostaviti, kao i postupak davanja podataka utvrđuje Vlada. Ti se podaci mogu dostavljati drugim osobama uz odobrenje predsjednika okružnog (gradskog) suda ako su nužni za zaštitu povrijeđenih ili osporenih prava ili zakonom zaštićenih interesa tih osoba.
Popis službenika državnih institucija kojima voditelj središnjih računalnih zemljišnih knjiga dostavlja navedene podatke za službene potrebe, opseg podataka koje treba dostaviti, kao i postupak davanja podataka utvrđuje Vlada. Ti se podaci mogu dostavljati drugim osobama uz odobrenje predsjednika okružnog (gradskog) suda ako su nužni za zaštitu povrijeđenih ili osporenih prava ili zakonom zaštićenih interesa tih osoba.
Institucija koja vodi upisnik ovlaštena je davati podatke drugoj državnoj instituciji u opsegu određenom nacionalnim zakonodavstvom.
Institucija može odbiti dostaviti te podatke drugoj državnoj instituciji ako to nije u skladu s Uredbom Vlade br. 801.
Podaci se moraju zatražiti i dostaviti na nacionalnom jeziku (latvijski) e-poštom, na e-adresu ili poštom.
Podaci se dostavljaju ovisno o tome što se točno traži (dopuštenost utvrđuje predsjednik suda).
Za uknjižbu promjene vlasništva upisane nekretnine koja je nastala kao posljedica nasljeđivanja, potrebno je podnijeti na potvrdu javnobilježnički ovjereni zahtjev i dokumente koji potvrđuju promjenu vlasništva (potvrda o nasljeđivanju, oporuka, smrtovnica). Isprave moraju biti na latvijskom ili uz javnobilježnički ovjereni prijevod. Svaki slučaj je različit, stoga sudac može u ispitnom postupku zatražiti dodatne isprave.
Kako bi tijelo koje provodi upis moglo identificirati upisanu nekretninu i izvršiti upis promjene vlasništva zbog nasljeđivanja, potrebno je ispuniti podatke o identifikaciji nekretnine koji su navedeni u zahtjevu za potvrdu, uključujući opseg stvarnih prava koje treba potvrditi.
Središnje računalne zemljišne knjige jedine su računalno vođene zemljišne knjige koje sadržavaju pravno priznate podatke. Zemljišne knjige svima su dostupne i njihovi upisi imaju status službenih evidencija.
2. Matične knjige. U Republici Latviji postoji jedinstveni državni informacijski sustav, Registar fizičkih osoba (dalje u tekstu „RFO”). U skladu s člankom 2. stavkom 1. Zakona o registru fizičkih osoba, RFO je državni informacijski sustav u kojem se pohranjuju podaci s ograničenim pristupom i koji nadzire i vodi Uprava za državljanstvo i migracije (dalje u tekstu „UDM”). U skladu s člankom 4. stavcima 1. i 11. Zakona o registru fizičkih osoba, RFO sadržava ažurirane podatke o latvijskim državljanima, osobama koje nisu latvijski državljani i strancima. U RFO-u se ažuriraju i obnavljaju podaci o unosima u matične knjige. Međutim, u skladu s člankom 7. stavkom 1. Zakona o matičnim knjigama, matični ured unosi, ažurira i obnavlja u RFO-u podatke o sklopljenim brakovima, upisanim rođenjima i umrlima.
Podaci za kontakt:
https://www.pmlp.gov.lv/lv/pakalpojumi/fizisko-personu-registrs
U Latviji ne postoje zasebni područni informacijski sustavi u kojima bi se pohranjivali podaci o upisima u matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih, kako je to određeno člankom 7. stavkom 1. Zakona o matičnim knjigama. Podaci o sklopljenim brakovima, upisanim rođenjima i umrlima sadržani su, ažuriraju se i obnavljaju u RFO-u.
U skladu s člankom 9. stavcima 1. i 2. Zakona o matičnim knjigama, matični ured izrađuje računalni ispis upisa u matične knjige nakon upisa podataka navedenih u članku 7. stavku 1. ovoga Zakona u RFO. Računalni ispis potpisuje službena osoba ili djelatnik matičnog ureda i osoba na koju se odnosi upis u matičnu knjigu, odnosno osoba koja daje obavijest o relevantnoj činjenici, a ovjerava se pečatom s državnim grbom.
U skladu s člankom 43. stavkom 2. Zakona o matičnim knjigama, matični ured koji je izvršio upis u matične knjige čuva evidenciju matičnih knjiga u papirnatom obliku 100 godina nakon čega ih prenosi u Nacionalni arhiv Latvije.
Budući da u Latviji ne postoje područni registri, isprave kojima se potvrđuju upisi u matične knjige iz RFO-a može izdati u okviru svoje nadležnosti bilo koji općinski matični ured (dalje u tekstu „matični ured”), diplomatsko-konzularno predstavništvo Republike Latvije u inozemstvu (dalje u tekstu „predstavništvo”) i Ministarstvo pravosuđa.
RFO sadržava podatke ograničene dostupnosti. Podatke o upisima u matične knjige mogu dobiti osobe u skladu s regulatornim okvirom utvrđenim Zakonom o matičnim knjigama.
U skladu s odredbama sljedećih dijelova članka 6. Zakona o matičnim knjigama:
1. stavak 4. – osoba na koju se odnosi upis ili osoba koju ona ovlasti ima pravo upoznati se s upisom u maticu vjenčanih i tražiti izdavanje vjenčanog lista, izvatka iz matice vjenčanih ili preslike upisa u maticu vjenčanih. Ako brak prestane smrću ili proglašenjem umrlim jednog od bračnih drugova, matični ured ili Ministarstvo pravosuđa izdaje vjenčani list prema upisu u maticu vjenčanih.
2. stavak 5. – osoba na koju se odnosi upis ili osoba koju ona ovlasti ima pravo upoznati se s upisom u maticu rođenih (osim upisa u maticu posvojenih) i tražiti izdavanje rodnog lista, izvatka iz matice rođenih ili preslike upisa u maticu rođenih. Roditelji ili zakonski zastupnici djeteta imaju pravo upoznati se s upisom u maticu rođenih i zatražiti izdavanje rodnog lista, izvatka iz matice rođenih ili preslike upisa u maticu rođenih za maloljetnu osobu.
3. stavak 6. – punoljetna posvojena osoba na koju se odnosi upis ili osoba koju ona ovlasti ima pravo upoznati se s upisom u maticu rođenih i tražiti izdavanje rodnog lista, izvatka iz matice rođenih ili preslike upisa u maticu rođenih. Posvojitelj ili zakonski zastupnik djeteta ili osoba koju oni ovlaste ima pravo upoznati se s upisom u maticu rođenih i tražiti izdavanje rodnog lista, izvatka iz matice rođenih ili preslike upisa u maticu rođenih za posvojenu maloljetnu osobu.
4. stavak 7. – srodnik umrloga ili osoba koju ovlasti ima pravo upoznati se s upisom u maticu umrlih i tražiti izdavanje smrtovnice, potvrde o smrti ili preslike upisa u maticu umrlih.
5. stavak 8. – ostale osobe mogu tražiti i dobiti potvrdu o upisu u matični list ako opravdaju svoj pravni interes.
UDM održava RFO.
Člankom 2. stavkom 2. Zakona o registru fizičkih osoba određen je krug institucija koje prema svojoj nadležnosti ažuriraju i daju podatke iz RFO-a. Isprave o osobnom statusu (izvadci ili potvrde) koje se odnose na upis činjenice rođenja, vjenčanja ili smrti mogu izdati matični ured, predstavništva i Ministarstvo pravosuđa ako je upis u matični registar izvršen u latvijskom matičnom uredu ili predstavništvu.
U skladu s člankom 6. stavkom 9. Zakona o matičnim knjigama, preslika upisa u matičnu knjigu izdaje se na zahtjev sudovima, uredu javnog tužitelja, tijelima koja provode ispitni postupak, Ministarstvu pravosuđa, matičnom uredu, obiteljskom sudu i javnim bilježnicima.
Matični uredi, predstavništva ili Ministarstvo pravosuđa mogu izdavati isprave kojima se potvrđuje osobni status iz upisa u matične knjige koje su latvijski matični uredi upisali u posljednjih 100 godina. U skladu s člankom 43. stavkom 2. Zakona o matičnim knjigama, matični ured koji je izvršio upis u matične knjige čuva evidenciju matičnih knjiga u papirnatom obliku 100 godina nakon čega ih prenosi u Nacionalni arhiv Latvije.
U skladu s Uredbom Vlade br. 761 od 3. rujna 2013. o matičnim knjigama, Poglavljem XI. o ponovnom izdavanju isprava kojima se potvrđuju upisi u matične knjige, u podnesenim zahtjevima potrebno je naznačiti sljedeće:
1. obrazloženje potrebe za ponovnim izdavanjem isprave
2. ovisno o vrsti isprave koju je potrebno ponovno izdati, datum i mjesto sklapanja braka, razvoda braka, rođenja ili smrti te mjesto i godinu unosa odgovarajućeg upisa u maticu
3. osobne podatke osobe za koju se traži ponovno izdavanje isprave.
Ako se traži podatak o upisu činjenice vjenčanja ili rođenja umrle osobe, potrebno je dostaviti potvrdu da je osoba umrla (smrtni list ili ovjerenu presliku smrtnog lista ili bilo koju drugu ispravu s pravnom snagom kojom se potvrđuje činjenica smrti osobe). Ako podatke o upisu činjenice rođenja, vjenčanja ili smrti umrle osobe traži osoba koja nije u srodstvu s umrlom osobom, potrebno je podnijeti isprave kojima se dokazuje pravni interes. Ako podatke traži srodnik umrle osobe, potrebno je priložiti preslike isprava koji potvrđuju međusobno srodstvo.
Za ustanove i pravne osobe poželjno je zahtjev podnijeti na službenom obrascu.
Fizičke osobe mogu podnijeti zahtjev u slobodnoj formi uz navođenje svojih podataka za kontakt (adresa, e-pošta, broj telefona).
Po potrebi se uz prijavu prilažu i ovjerene preslike drugih isprava. Ako je bilo koja od isprava sastavljena u trećim zemljama, priložene isprave moraju biti propisno legalizirane i prevedene na latvijski ili engleski.
Kako bi zahtjev poslan instituciji na njezinu službenu e-adresu ili e-poštu bio prihvaćen na razmatranje, mora biti elektronički potpisan ASIC-E elektroničkim potpisom čitljivim u Europskoj uniji ili drugim sredstvom elektroničke autentifikacije priznatim u Europskoj uniji.
Ako prijavu i priložene isprave nije moguće ovjeriti prethodno navedenim sredstvima elektroničke autentifikacije, tada se zahtjev u papirnatom obliku koji potpisuje ovlaštena službena ili fizička osoba, mora poslati primatelju poštom.
Podaci se mogu tražiti na latvijskom ili engleskom jeziku.
U skladu s člankom 47. stavkom 1. Zakona o matičnim knjigama, matični ured, predstavništvo ili Ministarstvo pravosuđa, na temelju upisa u matične knjige, izdaju sljedeće isprave kojima se potvrđuju upisi u matične knjige:
1. vjenčani list, rodni list ili smrtovnica
2. izvadak iz matične knjige
3. upis u matičnu knjigu koji nadležna institucija čuva u papirnatom obliku (preslika)
4. računalni ispis upisa u matičnu knjigu.
Ako su isprave potrebne javnom tijelu za obavljanje njegovih djelatnosti, tada se isprave izdaju besplatno. Ostale osobe moraju platiti naknadu za uslugu ili državnu pristojbu. Visina plaćene usluge određena je cjenikom naknada za usluge pojedinog matičnog ureda, predstavništva ili Ministarstva pravosuđa. Naknadu za uslugu ili državnu pristojbu možete platiti putem bilo koje banke.
U skladu s člankom 46. stavkom 1. Zakona o matičnim knjigama, upisi u matične knjige u RFO i u papirnatom obliku te isprave kojima se potvrđuje upis izdane na temelju njih dokazuju sklapanje braka, upis činjenice rođenja i smrti ili druge podatke sadržane u matičnim knjigama.
3. Upisnik bračne imovine. Bračni ugovori sklopljeni između supružnika upisuju se u upisnik bračne imovine. Bračni ugovor je pravni posao ili posebna vrsta ugovora kojim stranke – bračni drugovi – uspostavljaju, mijenjaju ili raskidaju svoje imovinskopravne odnose u braku, koristeći se svojim zakonskim pravima i mogućnostima radi utvrđivanja vlastitog imovinskog režima.
4. Upisnik javnih oporuka nadzire i vodi Latvijsko vijeće ovlaštenih javnih bilježnika (Latvijas Zvērinātu notāru padome). Podaci u upisniku javnih oporuka koji se odnose na prethodno navedene akte posljednje volje i oporuke sastavljene nakon što je upisnik javnih oporuka započeo s radom predstavljaju službene upise. Podaci u upisniku javnih oporuka koji se odnose na akte posljednje volje i oporuke sastavljene do započinjanja s radom upisnika javnih oporuka informativne su naravi. Rad upisnika reguliran je Uredbom Vlade. I ovaj je upisnik jedinstven, odnosno nema područne upisnike.
Podaci za kontakt:
https://www.latvijasnotars.lv/services
Izdavanje podataka iz upisnika javnih oporuka u slučajevima određenima Uredbom Vlade je usluga koja se plaća. Vlada propisuje visinu naknade za izdavanje podataka iz upisnika javnih oporuka, način plaćanja i izuzeća od njezina plaćanja.
Upisnik javnih oporuka sadržava podatke o
1. ispravama koje sadržavaju posljednju volju i oporuku (dalje u tekstu „isprave”) – javne oporuke, isprave o prihvaćanju na čuvanje privatnih oporuka, ugovori o nasljeđivanju i drugi javno ovjerovljeni poslovi koji sadržavaju upute za slučaj smrti
2. ispravama kojima se ukida, mijenja, dopunjuje ili opoziva posljednja volja i oporuka
3. traženim podacima iz upisnika.
Podatke iz ovog upisnika o ispravama i mjestu na kojem se nalaze osigurava Latvijsko vijeće ovlaštenih javnih bilježnika. Zbog toga sadržaj oporuke nije dostupan i može mu pristupiti samo ovlašteni javni bilježnik u ostavinskom predmetu.
Za života oporučitelja samo oporučitelj i Vijeće imaju uvid u podatke o pojedinostima iz upisnika.
Nakon oporučiteljeve smrti, podatke o pojedinostima iz upisnika mogu dobiti ovlašteni javni bilježnici, sudovi i tijela državne uprave i lokalne samouprave za potrebe obavljanja njihovih funkcija ili druge osobe.
Podaci o pojedinostima iz upisnika mogu se poslati oporučitelju, Vijeću i tijelima državne uprave i lokalne samouprave za potrebe obavljanja njihovih funkcija te drugim osobama na temelju elektroničkog ili pisanog zahtjeva u kojem se navodi zbog čega je potrebna pribava tih podataka.
Podaci o pojedinostima iz upisnika šalju se elektroničkim ili pisanim putem oporučitelju, tijelima državne uprave i lokalne samouprave za potrebe obavljanja njihovih funkcija te drugim osobama, u roku od najviše deset dana od primitka zahtjeva.
U okviru ostavinskog postupka, ovlašteni javni bilježnik koji vodi ostavinski postupak šalje podatke o pojedinostima iz upisnika osobama koje nisu ovlašteni javni bilježnici, sudovima ili tijelima državne uprave i lokalne samouprave.
Ovlašteni javni bilježnici i sudovi dobivaju podatke o pojedinostima iz upisnika putem internetskog prijenosa podataka.
Za izdavanje podataka iz upisnika javnih oporuka plaćaju se sljedeće naknade:
1. za izvadak sastavljen u pisanom ili elektroničkom obliku u skladu s propisima o izradi, prezentiranju i prometu elektroničkih isprava (po oporučitelju) – 8,54 EUR
2. ako izvadak sadržava podatke o više oporučitelja, uz naknadu iz podstavka 3.1., naplaćuje se naknada od 4,27 EUR za svakog dodatnog oporučitelja (počevši od drugog).
Ako podnositelj zahtjeva traži slanje izvatka u roku kraćem od deset dana od dana primitka zahtjeva, naknada se uvećava kako slijedi:
1. faktorom dva ako se izvadak šalje u roku od pet dana
2. faktorom četiri ako se izvadak šalje u roku od jednog dana.
Naknada se povećava za 50 % ako se izvadak sastavlja na stranom jeziku.
Naknada za izdavanje izvadaka iz upisnika javnih oporuka uplaćuje se na račun Vijeća ovlaštenih javnih bilježnika ili se može platiti u gotovini u uredima Vijeća prije primitka podataka.
Od plaćanja naknade za izdavanje podataka iz upisnika javnih oporuka oslobođene su:
1. osobe i institucije navedene u stavku 7. ove Uredbe
2. zainteresirane strane koje podatke iz upisnika dobivaju u okviru ostavinskog postupka
3. fizičke osobe (oporučitelji) koje svoje podatke mogu dobiti jednom godišnje.
5. U skladu s člankom 1. stavkom 1. Zakona o trgovačkom registru Republike Latvije, funkcije trgovačkog registra su provedba upisa trgovačkih subjekata i njihovih podružnica, predstavništava stranih trgovačkih subjekata i organizacija te njihovih zastupnika, zadruga, europskih gospodarskih interesnih udruženja, europskih trgovačkih društava, europskih zadruga, političkih stranaka i njihovih saveza, upravitelja, insolventnih subjekata, postupaka pravne zaštite i stečajnih postupaka, postupaka otpisa dugova fizičkim osobama, udruga i zaklada, vjerskih organizacija i njihovih ustanova, sindikata, medija, odlučujućih utjecaja, trgovačkih zaloga, bračnoimovinskih odnosa i arbitražnih sudova, zatim osiguravanje vođenja odgovarajućih upisnika te osiguravanje vođenja popisa javnih osoba i ustanova te dostupnosti podataka o javnim osobama i ustanovama upisanima u registar. U postupku nasljeđivanja relevantni podaci, koji se evidentiraju u upisnicima koje vodi trgovački registar, odnose se na sudionike u pravnim osobama i njihove vlasnike, članove i stvarne vlasnike.
Poštanska adresa trgovačkog registra: Pērses iela 2, Riga, LV-1011 tel. 67031703; Službena adresa e-pošte je pasts@ur.gov.lv. Internetske stranice: https://www.ur.gov.lv/lv/
Latvijski trgovački registar je centralizirana institucija.
Trgovački registar besplatno omogućuje podatke i isprave koji se nalaze u javnom dijelu registra internetskim prijenosom podataka (uključujući skupno preuzimanje). Ostale isprave i podaci uključeni su u nejavni dio registra. To znači da se podaci pohranjeni u registru dijele na dvije vrste – javno dostupne i ograničenog pristupa.
Podacima i ispravama uključenima u nejavni dio registra pristupa se ograničeno, a mogu im za potrebe obavljanja poslova propisanih zakonom slobodno pristupiti tijela za izvršavanje zakonodavstva, Financijsko-obavještajna jedinica te tijela za nadzor i kontrolu koja djeluju u području sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma te proliferacije, kao i druge institucije uz podnošenje opravdanog zahtjeva. Podatke i isprave iz nejavnog dijela registra mogu zatražiti fizičke osobe u skladu s postupkom za podnošenje zahtjeva za pristup ograničenim podacima utvrđenim Zakonom o slobodi informacija.
Na zahtjev Saiema (latvijski parlament), Vlade, institucija pod izravnom kontrolom države, tijela za izvršavanje zakonodavstva, nadzornih tijela i lokalnih vlasti, na zahtjev bilo koje druge državne institucije koja uživa takvo zakonsko pravo i na zahtjev pravosudnih dužnosnika za obavljanje njihovih poslova, trgovački registar dostavlja potrebne podatke iz upisnika bez naknade, u rokovima propisanima zakonom. Trgovački registar tim tijelima šalje sve tražene podatke koje ima u svojim upisnicima. Zakonodavstvom nije predviđena mogućnost odbijanja zahtjeva za dostavu podataka. Zakonodavstvom nije propisan određeni opseg podataka koji se moraju dati o osobi za koju se traže podaci.
Zakonodavstvom nije propisan određeni opseg podataka koji se moraju dati o osobi za koju se traže podaci. Međutim, takvi podaci moraju biti dostatni za identifikaciju osobe za koju se podaci traže.
U odnosu na zahtjev za dostavu podataka iz trgovačkog registra, pisani zahtjev institucije dovoljan je temelj za davanje podataka.
Podaci se mogu zatražiti slanjem pisanog zahtjeva trgovačkom registru ili slanjem elektroničkog zahtjeva na e-adresu trgovačkog registra ili njegovu službenu elektroničku adresu. Zahtjevi moraju biti potpisani sigurnim elektroničkim potpisom. Zahtjevi moraju biti potpisani sigurnim elektroničkim potpisom.
Podaci se mogu tražiti samo na latvijskom jeziku.
Elektroničke preslike isprava dostupne su putem interneta na informativnoj internetskoj stranici trgovačkog registra, dok se preslike izdane na zahtjev ovjeravaju (u papirnatom ili elektroničkom obliku).
Podaci se izdaju samo na latvijskom jeziku.
Nadležna tijela iz članka 4.10 stavka 1. Zakona o trgovačkom registru Republike Latvije i koja traže podatke iz trgovačkog registra oslobođena su plaćanja državne naknade. S druge strane, druga tijela moraju platiti naknadu za ovu uslugu u skladu s Uredbom Vlade br. 23 od 7. siječnja 2020. koja uređuje izdavanje podataka iz trgovačkog registra i cjenik naplatnih usluga. Naknada se uplaćuje na bankovni račun trgovačkog registra koji se vodi pri Riznici.
U trgovački registar ne upisuje se prijenos prava vlasništva. Isto tako, na primjer, kod društava kapitala je za prijenos udjela ostavitelja na nasljednika potrebno podnijeti zahtjev trgovačkom registru uz presliku izvoda iz registra sudionika i presliku potvrde o nasljeđivanju. Formalni aspekti provjera isprava navedeni su u članku 14. stavku 1. Zakona o trgovačkom registru Republike Latvije.
U skladu s općim odredbama Zakona o trgovačkom registru Republike Latvije, svrha trgovačkog registra upis je pravnih osoba navedenih u zakonu radi utvrđivanja njihova pravnog statusa, osiguranja javne vjerodostojnosti podataka propisanih zakonom (o registriranim pravnim osobama i pravnim činjenicama) i omogućivanja pristupa informacijama propisanima zakonodavstvom. To znači da svi podaci evidentirani u upisnicima koje vodi trgovački registar imaju javnu vjerodostojnost. Istodobno treba napomenuti da se u trgovački registar ne upisuje imovina te se upisom u upisnike koje vodi trgovački registar ne dokazuje pravo vlasništva.
3 Dostupnost informacija o bankovnim računima
Zakonom o registru računa, koji je stupio na snagu 1. srpnja 2017., utvrđena je obveza da se podaci o svim fizičkim i pravnim osobama koje imaju račune u Latviji u bilo kojoj kreditnoj instituciji, kreditnoj uniji ili instituciji za pružanje usluga platnog prometa prikupljaju na jednom mjestu. Registrom računa upravlja državna porezna uprava (Valsts ieņēmumu dienests, VID).
Registrom računa uveden je sustav koji omogućuje identifikaciju svake fizičke ili pravne osobe koja ima otvoren depozitni račun po viđenju ili račun za plaćanje. Registar sadržava podatke o imateljima računa za plaćanje ili depozitnih računa po viđenju otvorenih u Republici Latviji, uključujući njihove stvarne vlasnike.
U registar se upisuju podaci o vlasništvu računa, a ne o novčanim transferima ili stanju na računima.
Podatke iz registra mogu zatražiti samo sljedeća tijela navedena u zakonu radi obavljanja svojih zadaća:
- Služba za sprečavanje pranja novca
- tijela koja obavljaju operativne poslove
- tijela koja provode ispitni postupak
- Komisija za financijska tržišta i tržišta kapitala (Finanšu un kapitāla tirgus komisija)
- državna porezna uprava (Valsts ieņēmumu dienests)
- sudovi
- Ured javnog tužitelja
- Ured za sprečavanje korupcije (Korupcijas novēršanas un apkarošanas birojs)
- ovlašteni pravosudni službenici
- ovlašteni javni bilježnici
- obiteljski sudovi
- Latvijska banka (Latvijas Banka).
Podatke o računima u registar dostavljaju kreditne institucije, kreditne unije ili pružatelji usluga platnog prometa. Vlada propisuje način na koji kreditna institucija, kreditna unija ili pružatelj usluga platnog prometa prosljeđuje podatke registru računa i način na koji korisnici registra računa dobivaju podatke iz njega.
4 Dostupnost registra prava intelektualnog vlasništva
Latvijsku bazu podataka o industrijskom vlasništvu vodi Ured za patente Republike Latvije (Latvijas Republikas Patentu valde), posebno:
1. bazu podataka o patentima i patentnim prijavama koja sadržava potpune tekstove patentnih prijava i priznatih patenata te prijevode europskih patentnih zahtjeva; brojevi publikacija prikazani u odjeljku baze podataka pod nazivom „publikacije” funkcioniraju kao hiperveze na službeni list u kojem su objavljeni, dok odjeljak „isprave predmeta” sadržava i prikazuje dokumente iz spisa predmeta
2. ažurirane informacije o žigovima koji su registrirani ili odbijeni u Latviji i mogu se pronaći u bazi podataka Žigovi
3. bazu podataka o dizajnima koja sadržava pojedinosti o patentima za dizajn priznatima u skladu sa Zakonom o dizajnu.
Baze podataka koje sadržavaju pojedinosti o nositeljima autorskog ili srodnih prava stvaraju i vode organizacije za kolektivno upravljanje kao što su Agencija za autorsko i komunikacijsko savjetovanje / Udruga latvijskih autora (Akka/LAA) i LaIPA, Udruga latvijskih izvođača i producenata (Laipa).
5 Ostali registri s informacijama relevantnima za nasljeđivanje
Ovlašteni javni bilježnici svakodnevno se koriste i upisnikom ostavina. Upisnik ostavina u isključivom je vlasništvu latvijske države. Upisnik ostavina nadzire i vodi Latvijsko vijeće ovlaštenih javnih bilježnika.
U upisniku ostavina navode se ime i prezime te osobni identifikacijski broj ostavitelja te ime i prezime i osobni identifikacijski broj ovlaštenog javnog bilježnika koji vodi ostavinski postupak.
Zainteresirane osobe mogu izvršiti uvid u upisnik ostavina i dobiti izvatke iz upisnika.
Za izdavanje izvadaka iz upisnika ostavina plaćaju se sljedeće naknade:
1. za pristup upisniku ostavina zainteresiranim osobama putem globalne računalne mreže (internet) 4,27 EUR po ostavinskom predmetu
2. za izvadak sastavljen u pisanom ili elektroničkom obliku u skladu s propisima o izradi, prezentiranju i prometu elektroničkih isprava (po ostavinskom predmetu) – 8,54 EUR
3. ako izvadak sadržava podatke o više ostavinskih predmeta, uz naknadu iz podstavka 2.2. naplaćuje se naknada od 4,27 EUR za svaki dodatni ostavinski predmet (počevši od drugog).
Ako podnositelj zahtjeva traži slanje izvatka u roku kraćem od deset dana od dana primitka zahtjeva, naknada se uvećava kako slijedi:
1. faktorom dva ako se izvadak šalje u roku od pet dana
2. faktorom četiri ako se izvadak šalje u roku od jednog dana.
Naknada se povećava za 50 % ako se izvadak sastavlja na stranom jeziku.
Naknada za izdavanje izvadaka iz upisnika ostavina uplaćuje se na račun Vijeća ovlaštenih javnih bilježnika ili se može platiti u gotovini u uredima Vijeća prije primitka predmetnog izvatka.
Od plaćanja naknade za izdavanje izvadaka iz upisnika ostavina oslobođeni su: ovlašteni javni bilježnici, sudovi i institucije državne uprave i lokalne samouprave koji pristupaju podacima iz upisnika radi obavljanja svojih profesionalnih dužnosti i funkcija te osobe koje podnose zahtjev povezan s nasljeđivanjem ovlaštenom javnom bilježniku.
U Latviji postoji i sudski informacijski sustav. U njemu su upisani podaci o predmetima i ispravama koji su u postupku pred sudom. Ti podaci uključuju, na primjer, podatke o strankama u predmetu, sudskim ročištima i pisanim postupcima, podnesenim zahtjevima i pritužbama, odlukama donesenima u predmetu, primijenjenim sankcijama i druge isprave koje se prilažu sudskim odlukama.
Pristup podacima iz sustava je ograničen i oni sadržavaju podatke o fizičkim osobama. Sustav sadržava podatke za potrebe rada suda.
U skladu s Uredbom Vlade br. 618 o sudskom informacijskom sustavu, podatke u sustavu mogu koristiti suci i sudski službenici za obavljanje profesionalnih ili radnih dužnosti te za potrebe povezane s profesionalnim dužnostima.
U skladu s točkom 18. ove Uredbe Vlade, pristup informacijama koje se nalaze u sustavu može se odobriti državnim i lokalnim tijelima u mjeri potrebnoj za obavljanje i izvršavanje njihovih funkcija. Da bi dobila predmetnu informaciju, institucija mora obrazložiti zbog čega joj je potrebna predmetna informacija iz sustava. U skladu s točkom 19. ove Uredbe Vlade, vanjski korisnici mogu koristiti samo rješenje za distribuciju podataka iz sustava.
Svatko može koristiti javno dostupan dio sustava na internetskim stranicama https://www.elieta.lv/web/. Te se internetske stranice mogu koristiti za pristup, primjerice, kalendarima sudskih ročišta, podacima o tijeku sudskog postupka pojedinog subjekta na temelju prijave, anonimiziranim sudskim odlukama i podacima o tijeku drugih sudskih postupaka bez podataka o sudionicima u predmetu.
Omogućen je i generalizirani pristup upisniku ovršnih predmeta, koji je osmišljen kao pomoć pravosudnim službenicima u obavljanju posla. Svrha je ovog upisnika osiguravanje jedinstvene elektroničke evidencije, obrade, pohrane i pristupa ovršnim spisima, radi operativnog nadzora nad ovršnim postupcima. Rad upisnika ovršnih predmeta uređen je Zakonom o parničnom postupku, Zakonom o pravosudnim djelatnicima i Uredbom Vlade br. 941 o upisniku ovršnih predmeta.
Treba napomenuti da u skladu s prethodno navedenom Uredbom Vlade informacijama u sustavu mogu pristupiti:
- ovlašteni pravosudni službenici
- ovlašteni pomoćnici pravosudnih službenika
- djelatnici ureda ovlaštenog pravosudnog službenika kojima je za obavljanje profesionalnih dužnosti potreban pristup upisniku
- zaposlenici Ministarstva pravosuđa kojima je za obavljanje profesionalnih dužnosti potreban pristup upisniku
- zaposlenici sudske uprave kojima je za obavljanje profesionalnih dužnosti potreban pristup upisniku
- zaposlenici Latvijskog vijeća pravosudnih službenika kojima je za obavljanje profesionalnih dužnosti potreban pristup upisniku.
Pravo pristupa upisniku daje sudska uprava. Korisnici upisnika ovršnih predmeta koriste upisnik u skladu s njegovom namjenom i opsegom prava pristupa.
Fizičke i pravne osobe imaju jednaku mogućnost besplatno putem interneta dobiti podatke iz upisnika ovršnih predmeta o ovršnim predmetima koji su u njemu upisani, a u kojima se navedena osoba nalazi u statusu ovrhovoditelja ili ovršenika.
Latvijski katastarski informacijski sustav (koji ima dio s javnim i dio s ograničenim pristupom za ovlaštene osobe) je jedinstveni evidencijski sustav koji osigurava stjecanje, održavanje i korištenje ažuriranih službenih tekstualnih i prostornih podataka o nekretninama na državnom području Republike Latvije, njihovim sastavnim katastarskim objektima (zemljišne čestice, zgrade/građevine, skupine prostorija, zemljišne parcele i njihove karakteristične podatke), kao i vlasnicima, zakonskim imateljima i korisnicima. Ovaj sustav omogućuje upis nekretnina koje se ne mogu uknjižiti, odnosno koje se sukladno zakonskim propisima ne moraju uknjižiti u zemljišne knjige.
Rad Latvijskog katastarskog informacijskog sustava uređen je Zakonom o državnom katastru nekretnina, a njime upravlja Latvijska zemljišna služba.
Upisnici koji se vode u trgovačkom registru.
Dostupan je i sustav elektroničkog nadzora insolventnosti.
Pristup za osobe u stečajnom postupku servisu EMUS, sustavu elektroničke evidencije stečaja.
Podaci o mirovinama, naknadama i pravnim lijekovima mogu se dobiti od Državne agencije za socijalno osiguranje (VSAA).
6 Dostupnost informacija o zatvorenim oporukama i oporukama koje ne treba registrirati
Prema građanskom pravu, privatne oporuke mogu se pohraniti kod javnog bilježnika u skladu sa Zakonom o javnim bilježnicima ili kod obiteljskog suda u skladu sa Zakonom o obiteljskim sudovima. Sadržaj oporuke može se priopćiti samo u prostorijama ovlaštenog javnog bilježnika koji vodi ostavinski postupak.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.