Pronađite stručnjaka

Češka

Sadržaj omogućio
Češka

I. Popisi i registri vještaka

U Češkoj postoji službeni popis/registar vještaka.

U skladu s člankom 7. stavkom 4. Zakona o vještacima i tumačima (br. 36/1967 Zbirke zakona) provedenog Uredbom Ministarstva pravosuđa od 17. travnja 1967. (br. 37/1967 Zbirke zakona) pojedinačni popisi sudskih vještaka i tumača moraju biti javno dostupni.

U službenoj bazi podataka dostupan je popis vještaka i tumača i popis stručnih institucija.

Za održavanje registra vještaka zaduženi su okružni sudovi i Ministarstvo pravosuđa.

U skladu s člankom 4. stavkom 1. točkama (a), (c) i (e) Zakona o vještacima i tumačima (br. 36/1967 Zbirke zakona) provedenog Uredbom br. 37/1967 Zbirke zakona vještaci moraju ispunjavati sljedeće kriterije kako bi njihovo ime bilo u registru:

  • moraju imati državljanstvo (češko, države članice EU-a s dugotrajnim ili stalnim boravkom, treće zemlje sa stalnim boravkom)
  • moraju biti kvalificirani
  • moraju imati dodatno obrazovanje
  • moraju imati punu poslovnu sposobnost
  • ne smiju imati kaznenu evidenciju.

Vještaci moraju položiti prisegu kako bi se registrirali. Tekst prisege glasi: „Obećavam da ću se pri obavljanju vještačke dužnosti strogo pridržavati zakona, postupati nepristrano prema vlastitu stručnom znanju, potpuno iskoristiti svoje znanje i čuvati povjerljivost činjenica koje saznam tijekom obavljanja vještačke dužnosti.”

Vještaci se moraju prijaviti nadležnom sudu (u nekim slučajevima ministarstvu) kako bi ih se uvrstilo na popis.

Vještake se može ukloniti iz registra zbog:

  • smrti
  • proglašenja smrti na datum na koji se odlukom suda proglašava smrt
  • oduzimanja ili ograničenja poslovne sposobnosti na datum na koji sudska odluka o oduzimanju ili ograničenju poslovne sposobnosti postane pravomoćna
  • pravomoćne presude za namjerno počinjeno kazneno djelo ili pravomoćne presude za nesavjesno postupanje pri obavljanju dužnosti vještaka
  • pisanog zahtjeva za uklanjanje s popisa vještaka i tumača dostavljenog Ministarstvu pravosuđa ili predsjedniku okružnog suda, i to nakon završetka kalendarskog mjeseca u kojem je zahtjev za uklanjanje dostavljen.

Ukidanje dozvole dodatno je regulirano člankom 20.b Zakona o vještacima i tumačima (br. 36/1967 Zbirke zakona). Ta se odredba primjenjuje ako vještak više ne ispunjava uvjete za imenovanje ili dugoročno nije u mogućnosti obavljati djelatnost (stavak 2.).

Vještak se ne mora obvezati na kodeks ponašanja ni etički kodeks kako bi bio u registru. Međutim, pri postupku imenovanja ocjenjuju se osobine ličnosti kandidata. Vještaci moraju položiti prisegu.

Ministarstvo pravosuđa i okružni sudovi redovito ažuriraju popis vještaka.

Vještaka možete pronaći s pomoću alata za pretraživanje. Alat obuhvaća sve vještake.

Vještaci su navedeni prema specijalizaciji. Trenutačno postoji približno 50 glavnih specijalizacija. Specijalizacije su dostupne u registru.

Vještak tijelu koje je zaduženo za održavanje popisa mora slati izvješće o radu.

II. Kvalifikacije vještaka

Vještaci moraju steći određeni stupanj obrazovanja u području svoje specijalizacije kako bi postali vještaci.

Ne moraju biti članovi profesionalne organizacije kako bi radili kao vještaci.

Vještaci se ne moraju redovito dodatno osposobljavati te ne postoji sustav trajnog stručnog usavršavanja.

III. Naknada za rad vještaka

Naknada za rad vještaka računa se u skladu s Uredbom o vještacima i tumačima br. 37/1967 Zbirke zakona.

Ne postoje ograničenja u vezi s naknadom za rad vještaka.

Vještaci koje imenuje sud ne mogu primati predujme.

Naknade za rad vještaka plaćaju se kako je navedeno u nastavku.

Građanski postupci

Troškovi postupka uključuju naknadu za rad vještaka. Svaka stranka snosi vlastite troškove i troškove svojeg zastupnika. Sud stranci koja je u potpunosti dobila spor nadoknađuje troškove koji su joj nastali tijekom ostvarivanja ili obrane njezinih prava protiv stranke koja izgubila spor. Ako je stranka samo djelomično dobila spor, sud dijeli nadoknadu troškova na pravedan način ili proglašava da nijedan sudionik nema pravo na nadoknadu. Ovisno o ishodu postupka, država ima pravo da joj stranka nadoknadi troškove postupka koje je snosila ako se ne očekuje da će ti troškovi biti izuzeti iz sudskih pristojbi.

Kazneni postupci

Država snosi troškove za vođenje kaznenih postupaka, uključujući postupke izvršenja. Ako je tuženik pravomoćno osuđen, dužan je državi platiti jednokratnu nadoknadu za ostale troškove koje je snosila, ali samo ako je u postupku zatražen nalaz vještaka.

Stranke ne mogu dobiti pravnu pomoć za plaćanje naknade za rad vještaka.

IV. Odgovornost vještaka

Češki propisi ne uključuju posebnu odredbu o odgovornosti vještaka. Primjenjuju se opći propisi (odštetno/ugovorno pravo).

Vještaci trenutačno nisu obvezni pokriti svoju potencijalnu odgovornost osiguranjem od profesionalne odgovornosti. Međutim, nakon sljedeće reforme primjenjivog zakona, osiguranje će postati obvezno.

Odgovornost vještaka nije zakonski ograničena.

V. Dodatne informacije o postupcima vještačenja

Glavne zakonske odredbe primjenjive na sudsko vještačenje u Češkoj su sadržane u Zakonu br. 36/1967 o vještacima i tumačima, Zakonu o građanskim postupcima br. 99/1963, Zakonu o kaznenim postupcima br. 141/1961 i Zakonu o upravnim postupcima br. 500/2004. Na internetu nije dostupna inačica tih odredbi na engleskom jeziku.

Opća pravila za imenovanje vještaka u postupku pred građanskim, kaznenim ili upravnim sudovima slična su. Status vještaka je zaštićen.

U češkom pravosudnom sustavu ne postoji razlika među svjedocima, vještacima za stručna područja, vještacima za pravo ili drugim vrstama vještaka.

Ukupno je registrirano približno 9000 vještaka. Ministarstvo pravosuđa pripremilo je nacrt novog Zakona o vještacima. Vlada je predstavila nacrt parlamentu. Trebao bi stupiti na snagu 2021.

1. Imenovanje vještaka

Vještake mogu imenovati sud i/ili stranke.

U građanskim i upravnim postupcima nije moguće imenovati vještaka prije početka postupka.

Kazneni postupci, članak 105. stavak 1. Zakonika o kaznenim postupcima: ako je za pojašnjenje činjenica koje su važne za kazneni postupak potrebno stručno znanje, tijelo koje sudjeluje u kaznenom postupku zatražit će mišljenje stručnjaka. Ako to nije dovoljno zbog složenosti pitanja, tijelo će imenovati vještaka. U istražnom postupku vještaka imenuje tijelo koje sudjeluje u kaznenom postupku koje smatra da je mišljenje vještaka potrebno za donošenje odluke, odnosno javni tužitelj ako je pitanje vraćeno radi dodatne istrage, a u sudskom postupku to čini predsjedavajući sudac. O imenovanju vještaka obavijestit će se optuženik, a u sudskom postupku i javni tužitelj. Ostale će se osobe obavijestiti ako vještaku trebaju omogućiti pristup određenom mjestu ili postupiti na drugi način kako bi vještak mogao obaviti svoju dužnost.

1.a Imenovanje koje vrši sud

Sud može imenovati vještaka ako ne raspolaže stručnim znanjem koje je potrebno u određenom predmetu. U građanskom i kaznenom pravu postoje i slučajevi u kojima je imenovanje vještaka obvezno.

Zakon o kaznenim postupcima br. 141/1961 Zbirke zakona, članak 105. stavak 1. Zakonika o kaznenim postupcima: ako je za pojašnjenje činjenica koje su važne za kazneni postupak potrebno stručno znanje, tijelo koje sudjeluje u kaznenom postupku zatražit će mišljenje stručnjaka. Ako to nije dovoljno zbog složenosti pitanja, tijelo će imenovati vještaka.

Ne postoje razlike u imenovanju vještaka u postupcima pred građanskim, kaznenim ili upravnim sudom.

Sudski imenovani vještaci zakonski su obvezni prijaviti svaki sukob interesa.

Kad vještaka imenuje sud, odabire ga s popisa ili iz registra vještaka jer je zakonski obvezan imenovati vještaka iz registra.

1.b Imenovanje koje vrše stranke

Stranke mogu imenovati vještaka kad god to žele. Nalazi sudskih vještaka (koji su registrirani u javnom nacionalnom registru) koje su imenovale stranke jednako su vrijedni kao i nalazi vještaka koje je imenovao sud.

Stranke se pri imenovanju vještaka ne moraju pridržavati posebnog postupka ili pravila.

Obje stranke u postupku ne mogu imenovati istog vještaka.

Sud ne može naložiti objema strankama da imenuju istog vještaka (na primjer, u sporovima male vrijednosti ili ubrzanim postupcima) umjesto da svaka imenuje svojeg vještaka.

Stranke u postupku moraju vještaku dati detaljne upute i pitanja na koja treba odgovoriti.

2. Postupak

2.a Građanski postupak

Nema posebnih zahtjeva kojih bi se vještak morao pridržavati u nalazu i/ili sudskom postupku kao, na primjer, u sudskoj praksi.

Sud ne nadzire i ne kontrolira napredak istrage vještaka.

Ne postoji kontrola kvalitete rada vještaka (odnosno sudac ga ne ocjenjuje u presudi).

Vještake se obično unakrsno ispituje tijekom suđenja.

Mišljenje vještaka nije obvezujuće za sud. Nalaz vještaka jednako je važan kao i svi ostali dokazi te je sudac dužan procijeniti ga objektivno i uzimajući u obzir ostale dokaze. Ne postoji pretpostavka točnosti mišljenja vještaka kojeg je imenovao sud. Nalaz sudskog vještaka (koji je registriran u javnom nacionalnom registru) kojeg je imenovala stranka jednako je valjan kao i nalaz vještaka kojeg je imenovao sud. Stanke mogu izjavama osporiti nalaz.

Ne postoji postupak prema kojem se vještaci sastaju ili unakrsno ispituju prije suđenja kako bi se pitanja suzila i sud bolje razumio razlike u mišljenju.

Vještaci smiju biti u kontaktu sa strankama tijekom postupka, ali moraju postupati u skladu sa zahtjevima iz članka 11. Zakona o vještacima i tumačima (br. 36/1967 Zbirke zakona), u kojem je navedeno da vještak (tumač) ne smije isporučiti mišljenje (prijevod) ako je njegova nepristranost u pogledu odnosa s predmetom, tijelima izvršenja, sudionicima ili njihovim zastupnicima upitna.

Čim vještak (tumač) postane svjestan činjenica zbog kojih je u sukobu interesa, mora to bez odgode prijaviti; ta se obveza odnosi i na stranke. Tijelo koje je imenovalo vještaka (tumača) radi izrade nalaza (prijevoda) odlučuje o tome smije li on isporučit nalaz (prijevod). Odredbe o svjedocima analogijom se primjenjuju na pitanje u kojim slučajevima vještak (tumač) može odbiti isporučiti nalaz (prijevod) i u kojim se slučajevima nalaz (prijevod) ne može zatražiti.

Stranke su dužne surađivati s vještacima. Vještak ponekad poziva stranke na ispitivanje ili saslušanje. Vještaci imaju pravo postaviti pitanja svjedocima tijekom rasprave.

Vještak ne mora održati sastanke sa strankama kako bi prikupio njihove komentare.

1. Nalaz vještaka

Formalni zahtjevi koje je vještak dužan ispuniti u nalazu utvrđeni su u članku 13. Zakona o vještacima i tumačima (br. 36/1967 Zbirke zakona). Člankom 13. predviđeno je da je vještak dužan potpisati i pečatom ovjeriti svaki primjerak nalaza ako ga dostavlja u pisanom obliku; ista se obveza odnosi na ovjerene prijevode tumača.

Vještaci ne moraju dati preliminarni nalaz.

Vještaci nisu obvezni osvrnuti se na argumente stranaka ni u preliminarnom ni u konačnom nalazu.

Nema drugih posebnih zahtjeva kojih bi se vještak morao pridržavati u nalazu i/ili sudskom postupku kao, na primjer, u sudskoj praksi.

Postoje slučajevi u kojima vještak mora dati dodatan nalaz nakon što stranke i sudac postave dodatna pitanja.

Vještaci daju nalaz u pisanom obliku. Od vještaka se može zatražiti da obrani svoj nalaz.

2. Sudska rasprava

Vještak ne mora prisustvovati pripremnoj raspravi.

Vještak mora prisustvovati raspravi kako bi odgovorio na pitanja suda i stranaka.

Vještake se obično unakrsno ispituje tijekom suđenja.

Navedene informacije prikupljene su u okviru projekta „Pronađite vještaka” od kontakata iz svake države članice koje je odabrao Europski institut za stručno znanje i vještačenje (EEEI).

Posljednji put ažurirano: 17/05/2021

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.