Obiteljsko mirenje

Croazia
Contenuto fornito da
European Judicial Network
Rete giudiziaria europea (in materia civile e commerciale)

MIRENJE

 

U Republici Hrvatskoj područje obveznog savjetovanja i obiteljske medijacije uređeno je Obiteljskim zakonom („Narodne novine“, br.: 103/15, 98/19, 47/20, 49/23- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 156/23, u daljnjem tekstu: Obiteljski zakon).

Obvezno savjetovanje je oblik pomoći članovima obitelji da donesu sporazumne odluke o obiteljskim odnosima vodeći posebnu brigu o zaštiti obiteljskih odnosa u kojima sudjeluje dijete te o pravnim posljedicama nepostizanja sporazuma i pokretanju sudskih postupaka u kojima se odlučuje o osobnim pravima djeteta. Obvezno savjetovanje provodi stručni tim područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad, nadležnog prema mjestu djetetova prebivališta, odnosno boravišta, ili prema mjestu zadnjeg zajedničkog prebivališta, odnosno boravišta bračnih ili izvanbračnih drugova. Obvezno savjetovanje ne provodi se prije pokretanja postupka ovrhe i osiguranja sukladno Obiteljskom zakonu. U obveznom savjetovanju sudjeluju članovi obitelji osobno i bez punomoćnika.

Obvezno savjetovanje provodi se: 1. prije pokretanja postupka radi razvoda braka u kojem postoji zajedničko maloljetno dijete i 2. prije pokretanja ostalih sudskih postupaka o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom. Obvezno savjetovanje prije pokretanja postupka radi razvoda braka ne provodi se u odnosu na bračnog druga ili oba bračna druga: 1. lišena poslovne sposobnosti, ako nisu u stanju shvatiti značenje i posljedice postupka ni uz stručnu pomoć, 2. nesposobna za rasuđivanje ili 3. koji su nepoznatog prebivališta i boravišta.

Obvezno savjetovanje pokreće se na zahtjev stranke koji se podnosi Hrvatskom zavodu za socijalni rad u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik. Hrvatski zavod za socijalni rad dužan je nakon primitka zahtjeva za provođenje obveznog savjetovanja zakazati sastanak i pozvati stranke. Iznimno, Hrvatski zavod za socijalni rad ima saznanja o postojanju obiteljskog nasilja ili ako procijeni da u okolnostima konkretnoga slučaja zajednički sastanak ne bi bio svrhovit ili ako to jedna ili obje stranke iz opravdanih razloga zahtijevaju, zakazat će se i provesti odvojeni razgovori sa strankama.

Po okončanju obveznog savjetovanja Hrvatski zavod za socijalni rad dužan je sastaviti izvješće u kojem se navodi: 1. tko je sudjelovao u postupku, 2. spremnost svake stranke na sporazumno rješavanje spora, 3. tko namjerava pokrenuti sudski postupak, 4. ako se provodi obvezno savjetovanje prije pokretanja postupka radi razvoda braka, jesu li bračni drugovi upoznati s pravnim posljedicama nepostizanja sporazuma, odnosno plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, 5. tvrdnje o obiteljskom nasilju, ako se navode.

Izvješće o obveznom savjetovanju vrijedi šest mjeseci od dana kad je okončano obvezno savjetovanje.

Obiteljska medijacija je postupak u kojem članovi obitelji sudjeluju dobrovoljno.

Obiteljska medijacija je postupak u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti spor iz obiteljskih odnosa uz pomoć jednog ili više obiteljskih medijatora.

Obiteljski medijator je nepristrana i posebno educirana osoba koja je upisana u registar obiteljskih medijatora. Glavna svrha postupka obiteljske medijacije je postizanje plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi i drugih sporazuma u vezi s djetetom. Uz ostvarenje te svrhe, u postupku obiteljske medijacije stranke se mogu sporazumjeti i o svim drugim spornim pitanjima imovinske i neimovinske naravi.

Obiteljska medijacija se ne provodi: 1. u slučajevima postojanja tvrdnji o obiteljskom nasilju, 2. ako su jedan ili oba bračna druga lišeni poslovne sposobnosti, a nisu u stanju shvatiti značenje i pravne posljedice postupka ni uz stručnu pomoć, 3. ako su jedan ili oba bračna druga nesposobni za rasuđivanje i 4. ako bračni drug ima nepoznato prebivalište i boravište.

Obiteljska medijacija se može provoditi neovisno o sudskom postupku prije pokretanja sudskog postupka, za vrijeme njegova trajanja ili nakon dovršetka sudskog postupka. Obiteljska medijacija ne provodi se prije pokretanja postupka ovrhe i osiguranja sukladno Obiteljskom zakonu. Iznimno, sud može tijekom postupka ovrhe radi ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom predložiti strankama da pristupe obiteljskoj medijaciji. Naime, sud može nakon što sasluša stranke i s obzirom na okolnosti slučaja odgoditi ovrhu za trideset dana te naložiti stručni razgovor s djetetom ili predložiti strankama da pristupe obiteljskoj medijaciji radi sporazumnog rješavanja spora, ako je to potrebno, sud može posebnom odlukom detaljnije precizirati ostvarivanje osobnih odnosa za vrijeme trajanja stručnog razgovora ili obiteljske medijacije, s tim da sud neće postupiti na ovaj način ako je obiteljska medijacija bila bezuspješno pokušana ili ako je nužno žurno postupanje.

Obiteljski medijator i druge osobe uključene u postupak obiteljske medijacije dužne su čuvati povjerljive informacije i podatke za koje su saznale tijekom postupka obiteljske medijacije u odnosu na treće osobe, osim: 1. ako je priopćenje informacija nužno za provedbu ili ovrhu sporazuma ili 2. ako je priopćenje informacija nužno radi zaštite djeteta čija je dobrobit ugrožena ili radi uklanjanja opasnosti od teške psihičke ili fizičke povrede integriteta osobe. Obiteljski medijator je dužan uputiti stranke u opseg načela povjerljivosti.

U pogledu sporazuma postignutog u obiteljskoj medijaciji, Obiteljskim zakonom propisano je da plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili drugi sporazumi postignuti u postupku obiteljske medijacije moraju biti u pisanom obliku i potpisani od svih stranaka te da stječu svojstvo ovršne isprave ako ih sud na prijedlog stranaka u izvanparničnom postupku odobri.

Ako se stranke ne sporazume o planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, odnosno o drugom spornom obiteljskom odnosu, obiteljski medijator će u izvješću o obustavi postupka obiteljske medijacije navesti jesu li obje stranke aktivno sudjelovale. Izvješće o obustavi obiteljske medijacije uručuje se sudionicima. Obiteljski medijator će sudu koji je zastao s postupkom radi provođenja obiteljske medijacije dostaviti izvješće o obustavi obiteljske medijacije.

U slučaju da stranke tijekom sudskog postupka sporazumno predlože rješavanje spora u postupku obiteljske medijacije, sud može zastati s postupkom, u kojem slučaju će odrediti rok od tri mjeseca u kojem stranke mogu pokušati riješiti spor u postupku obiteljske medijacije. U slučaju da tijekom sudskog postupka sud procijeni da ima izgleda za sporazumno rješavanje spornih obiteljskih odnosa, on također može predložiti strankama postupak obiteljske medijacije. Ako stranke pristanu na postupak obiteljske medijacije, sud će zastati s postupkom te odrediti rok od tri mjeseca u kojem stranke mogu pokušati spor riješiti u postupku obiteljske medijacije. Ako stranke u roku od tri mjeseca, koji je sud odredio za provođenje obiteljske medijacije, nisu uspjele spor riješiti u postupku obiteljske medijacije ili ako stranke predlože nastavak sudskog postupka prije isteka toga roka, sud će nastaviti s postupkom. Prije odlučivanja o zastoju postupka sud je dužan procijeniti je li zastoj prikladan s obzirom na potrebu žurnog postupanja u predmetima u kojima se odlučuje o pravima i interesima djeteta.

Obiteljski medijator u postupku obiteljske medijacije dužan je informirati sudionike da vode računa o dobrobiti djeteta, a u postupku obiteljske medijacije može omogućiti djetetu izražavanje mišljenja uz pristanak njegovih roditelja.

Obiteljski medijator koji je provodio postupak obiteljske medijacije ne smije sudjelovati u pisanju stručnog mišljenja, obiteljske procjene niti smije na drugi način sudjelovati u sudskom postupku u kojem se odlučuje o sporu među strankama koje su sudjelovale u obiteljskoj medijaciji, osim u slučajevima propisanim Obiteljskim zakonom.

Ako obiteljsku medijaciju provode obiteljski medijatori zaposleni u sustavu socijalne skrbi, stranke ne plaćaju naknade za rad obiteljskih medijatora. Ako obiteljsku medijaciju provode obiteljski medijatori izvan sustava socijalne skrbi, troškove njihova sudjelovanja snose stranke.

Obiteljska medijacija je dodatno, kao usluga, uređena i Zakonom o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj 8/22, 46/22, 119/22, 71/23 i 156/23), te se kao usluga odobrava članovima obitelji u svrhu postizanja zajedničkog sporazuma, pregovaranjem o spornim pitanjima.

U postupcima obiteljske medijacije na odgovarajući se način primjenjuju odredbe kojima se uređuje mirenje, osim ako je Obiteljskim zakonom drukčije određeno.

Za daljnje informacije vidjeti:

Obiteljski zakon („Narodne novine“, br.: 103/15, 98/19, 47/20, 49/23- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 156/23)

Zakon o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj 8/22, 46/22, 119/22, 71/23 i 156/23)

Pravilnik o obveznom savjetovanju („Narodne novine“ br. 123/15)

Pravilnik o obveznom sadržaju obrasca plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi („Narodne novine“, br. 123/15)

Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra obiteljskih medijatora, uvjetima stručne osposobljenosti obiteljskih medijatora, prostornim uvjetima i načinu provođenja obiteljske medijacije („Narodne novine“, broj 29/21)

Zakon o mirenju („Narodne novine“, br. 18/11).

Posljednji put ažurirano: 25/03/2024

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.