Europski ovršni naslov

1. Postupci za ispravak i povlačenje (članak 10. stavak 2.)

Ako je nalog za izvršenje sudska odluka, što uključuje sudske nagodbe ili druge pravne sporazume između stranaka, za ovjeravanje nadležan je prvostupanjski sud (članak 2. stavak 1. članka I.^1. Hitne vladine uredbe br. 119/2006 o mjerama za provedbu određenih uredbi Zajednice od datuma pristupanja Rumunjske EU-u, koja je potvrđena izmjenama Zakona br. 191/2007, kako je izmijenjen).

Za odlučivanje o zahtjevu za ispravak potvrde nadležan je sud koji je izdao potvrdu. Sud odluku o zahtjevima za izdavanje potvrde donosi bez nazočnosti stranaka. Na odluku kojom se prihvaća zahtjev nije dopuštena žalba. Potvrda se izdaje na ime vjerovnika i njezina se kopija dostavlja dužniku. Protiv odluke kojom se odbija zahtjev može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od datuma odluke ako je vjerovnik nazočio njezinu donošenju ili u roku od 15 dana od datuma uručenja odluke ako vjerovnik nije nazočio njezinu donošenju. Iste se odredbe primjenjuju u slučaju preispitivanja pravnog razloga (recurs). (Članci 2., 3., 5. i 6. članka I.^1. Hitne vladine uredbe br. 119/2006 o mjerama za provedbu određenih uredbi Zajednice od datuma pristupanja Rumunjske EU-u, koja je potvrđena izmjenama Zakona br. 191/2007, kako je izmijenjen).

Zahtjev za povlačenje potvrde podnosi se sudu koji ju je izdao u roku od mjesec dana od datuma njezina uručenja. Ako nakon što uputi poziv strankama sud utvrdi da je potvrda izdana bez ispunjavanja uvjeta predviđenih Uredbom (EU) br. 805/2004, preispitat će poduzete mjere te, u cijelosti ili djelomično, povući potvrdu. Protiv odluke može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od datuma njezina uručenja. Iste se odredbe primjenjuju u slučaju preispitivanja pravnog razloga (recurs). (Članak 7. članka I.^1. Hitne vladine uredbe br. 119/2006 o mjerama za provedbu određenih uredbi Zajednice od datuma pristupanja Rumunjske EU-u, koja je potvrđena izmjenama Zakona br. 191/2007, kako je izmijenjen).

Postupci preispitivanja navedeni u članku 19. stavku 1.

Postupci preispitivanja u skladu s rumunjskim zakonodavstvom koji su navedeni u članku 19. stavku 1. su redovni pravni lijekovi (žalba) i izvanredni pravni lijekovi (preispitivanje pravnog razloga, postupak za poništenje i revizija).

2. Postupci za preispitivanje (članak 19. stavak 1.)

Postupci preispitivanja koji su navedeni u članku 19. stavku 1.

Postupci preispitivanja u skladu s rumunjskim zakonodavstvom koji su navedeni u članku 19. stavku 1. su redovni pravni lijekovi (žalba) i izvanredni pravni lijekovi (preispitivanje pravnog razloga, postupak za poništenje i revizija).

Žalba je uređena člancima 466. – 482. Zakona o parničnom postupku.

Na prvostupanjske presude može se uložiti žalba. Žalba se podnosi u roku od 30 dana od dana zaprimanja presude. Izvršenje prvostupanjske presude obustavlja se tijekom žalbenog postupka. Žalba i razlozi na kojima se temelji podnose se sudu na čiju se odluku ulaže žalba.

Nakon isteka roka za žalbu, tuženik u okviru pravnog postupka u kojem se odlučuje o žalbi koju je uložila protivna stranka može podnijeti svoju žalbu u pisanom obliku (protužalba: apel incident) putem zahtjeva za poništenje odluke prvostupanjskog suda.

U slučaju postupovne suradnje te kada su treće osobe intervenirale u prvostupanjskom postupku, tuženik po isteku žalbenog roka može podnijeti žalbu u pisanom obliku (izazvana žalba: apel provocat) protiv druge stranke ili osobe uključene u prvostupanjski postupak koja nije stranka u glavnom žalbenom postupku, ako uključenost potonje u konačnici može imati posljedice za pravni status tuženika u postupku.

Tuženik podnosi protužalbu i izazvanu žalbu zajedno s iznošenjem obrane u glavnom žalbenom postupku.

Propisno i pravovremeno podnesena žalba dovodi do nove procjene merituma predmeta nakon čega žalbeni sud donosi odluku u stvarnom i pravnom pogledu (devolutivni učinak žalbe: efectul devolutiv al apelului).

Žalbeni sud preispituje meritum predmeta u okviru ograničenja koja je postavio podnositelj žalbe te uzimajući u obzir rješenja ovisna o dijelu odluke koji je predmet žalbe. Devolucija se primjenjuje na cjelokupni predmet ako žalba nije ograničena na određena rješenja u izreci odluke koja je predmet žalbe, kada je vjerojatno da će se odluka povući ili kada je predmet spora nedjeljiv.

Žalbeni sud može potvrditi osporavanu odluku i u tom će slučaju odbaciti ili poništiti žalbu ili proglasiti postupak nevažećim. Ako je žalba prihvaćena, sud može povući ili izmijeniti osporavanu odluku.

Ako se ustanovi da je prvostupanjski sud pogrešno presudio u predmetu bez ispitivanja njegova merituma ili da je postupak vođen u odsutnosti stranaka, koje nisu pozvane na propisani način, žalbeni sud ukinut će osporavanu odluku te ispitati meritum predmeta. Međutim, žalbeni sud ukida osporavanu odluku i vraća predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Predmet se na ponovno odlučivanje može vratiti samo jednom tijekom postupka.

Ako žalbeni sud ustanovi da prvostupanjski sud nije bio nadležan, poništit će osporavanu odluku i vratiti predmet na odlučivanje nadležnom sudu ili, u suprotnom, odbaciti zahtjev kao neprihvatljiv.

Ako žalbeni sud ustanovi da je nadležan u prvom stupnju, poništit će osporavanu odluku i ispitati meritum predmeta.

Podnositelj žalbe ne smije se zbog podnošenja žalbe zateći u situaciji koja je gora od one koju je prouzročila odluka na koju se ulaže žalba.

Revizija pravnog razloga uređena je člancima 483. – 502. Zakona o parničnom postupku.

Presude na koje se ulaže žalba, odluke u vezi s kojima nije dopuštena žalba te odluke u izričito predviđenim predmetima podliježu preispitivanju pravnog razloga. Odluke u određenim stvarima navedenima u nastavku ne podliježu takvom preispitivanju: zakonsko skrbništvo, obitelj, osobno stanje, upravljanje zgradama, evakuacija; služnost, promjene granica, označavanje granica, obveze provođenja ili neprovođenja aktivnosti čija se vrijednost ne može iskazivati u novcu, sudska potvrda smrti osobe, sudska podjela, nasljedstvo, stjecanje dosjelošću, zemljišno vlasništvo, civilna navigacija i lučki poslovi, radni sporovi, socijalna sigurnost, izvlaštenje, zaštita potrošača, osiguranje, zahtjevi u skladu sa Zakonom br. 77/2016 o predaji nepokretne imovine radi potpunog namirenja duga prema ugovoru o kreditu. Presude žalbenih sudova ne podliježu preispitivanju pravnog razloga u predmetima u kojima je zakonom predviđeno da prvostupanjske presude podliježu samo žalbi.

Zahtjev za preispitivanje pravnog razloga podnosi se u roku od 30 dana od dana zaprimanja presude. Preispitivanje pravnog razloga provodi sud nadređen sudu koji je donio presudu na koju je uložena žalba. Na zahtjev podnositelja žalbe sud koji provodi preispitivanje može naložiti suspenziju presude koja je predmet preispitivanja pravnog razloga.

Protuispitivanje pravnog razloga i izazvano preispitivanje pravnog razloga mogu se primijeniti u predmetima za koje je predviđena protužalba i izazvana žalba.

Ako je preispitivanje pravnog razloga proglašena prihvatljivim u načelu, sud ga može, nakon što je provjerio sve iznesene osnove i preispitao pravni razlog, prihvatiti, odbaciti ili poništiti ili proglasiti postupak nevažećim. Ako je preispitivanje pravnog razloga prihvaćeno, osporavana presuda može se odbaciti u cijelosti ili djelomično. Poništena je presuda nevažeća. Ovršni postupci ili postupci osiguranja koji su vođeni na temelju takve presude nemaju pravnu snagu. Sud će to ustanoviti, ex officio, na temelju odluke o poništenju žalbe.

Ako je žalba poništena, odluke žalbenog suda o pravnim pitanjima obvezujuće su za sud koji je ispitivao meritum predmeta. Ako je odluka poništena zbog kršenja postupovnih pravila, postupak ponovno započinje od poništenog akta. Nakon što je žalba poništena, prvostupanjski sud ponovno će preispitati predmet u okviru ograničenja koja proizlaze iz poništenja te uzimajući u obzir sve razloge izložene pred sudom čija je odluka poništena.

U slučaju preispitivanja pravnog razloga i ponovljenog postupka nakon što je žalbeni sud poništio presudu, situacija predmetne stranke ne smije se pogoršati.

Zahtjev za poništenje uređen je člancima 503. – 508. Zakona o parničnom postupku.

Na konačne presude ne može se uložiti žalba u obliku zahtjeva za poništenje, ako podnositelj žalbe nije propisno pozvan na sud i nije bio prisutan prilikom preispitivanja predmeta. Zahtjev za poništenje podnosi se sudu čija se presuda osporava. Podnosi se u roku od 15 dana od dana zaprimanja presude i ne kasnije od godinu dana od datuma na koji je presuda postala konačna. Sud može obustaviti izvršenje presude čije se poništenje traži, uz uvjet da je podneseno osiguranje. Ako su razlozi za prigovor utemeljeni, sud će riješiti spor donošenjem samo jedne odluke u kojoj će poništiti osporavanu presudu. Odluka donesena u postupku za poništenje može se osporavati na isti način kao i presuda koja je predmet žalbe.

Revizija je uređena člancima 509. – 513. Zakona o parničnom postupku.

Revizija odluke o meritumu predmeta ili odluke koja upućuje na meritum predmeta može se zatražiti, primjerice, ako se predmetna stranka zbog okolnosti izvan svoje kontrole nije mogla pojaviti na sudu te je o tome obavijestila sud. Rok za reviziju je mjesec dana od datuma prestanka spriječenosti. Sud može obustaviti izvršenje presude čija se revizija traži, uz uvjet da je podneseno osiguranje. Ako sud prihvati zahtjev za reviziju, izmijenit će osporavanu odluku u cijelosti ili djelomično te, u slučaju nepovoljne konačne odluke, poništiti tu odluku. Odluka donesena u postupku revizije podliježe žalbi prema odredbama zakona o reviziji odluka.

3. Prihvaćeni jezici [članak 20. stavak 2. točka (c)]

Rumunjski.

4. Tijela ovlaštena za potvrđivanje autentičnih isprava (članak 25.)

Ako je nalog za izvršenje javna isprava, nadležan je okružni sud okruga u kojem se nalazi izdavatelj isprave (članak 2. stavak 2. članka I. ¹ Hitne vladine uredbe br. 119/2006 o mjerama za provedbu određenih uredbi Zajednice od datuma pristupanja Rumunjske EU-u, koja je potvrđena izmjenama Zakona br. 191/2007, kako je izmijenjen).