Uredba Bruxelles II.b – Bračni sporovi i stvari povezane s roditeljskom odgovornošću (preinaka)

Hrvatska

Sadržaj omogućio
Hrvatska

Članak 103. stavak 1. točka (a) prvi dio – javna tijela ili druga tijela ovlaštena za izradu autentične isprave iz članka 2. stavka 2. točke 2. podtočke (b) i tijela javne vlasti ovlaštena za registraciju sporazuma iz članka 2. stavka 2. točke 3.

Članak 103.a (prvi dio)

Pravni sustav RH ne poznaje izdavanje navedene autentične isprave odnosno sporazuma.

Članak 103. stavak 1. točka (a) drugi dio – administrativna tijela koja dodjeljuju pravnu pomoć iz članka 74. stavka 2.

Članak 103.točka (a) drugi dio:

Upravna tijela nadležna za odobravanje pravne pomoći prema članku 74. stavku 2. citirane Uredbe su upravna tijela u županijama odnosno Gradu Zagrebu.

Članak 103. stavak 1. točka (b) prvi dio – sudovi nadležni za izdavanje potvrda za odluku u skladu s člankom 36. stavkom 1. te sudovi i tijela nadležni za izdavanje potvrde za autentičnu ispravu ili sporazum iz članka 66.

Članak 36. stavak 1

Za izdavanje potvrda iz članka 36. stavka 1. nadležni su općinski sudovi koji su donijeli odluku na koju se potvrda odnosi.

Članak 66.

Pravni sustav RH ne poznaje izdavanje navedene autentične isprave odnosno sporazuma.

Članak 103. stavak 1. točka (b) drugi dio – sudovi nadležni za ispravljanje potvrda iz članka 37. stavka 1., članka 48. stavka 1. i sudovi nadležni za izdavanje potvrde u kojoj se navodi da je ovjerena odluka iz članka 49. neizvršiva ili je njezina izvršivost ograničena; te sudovi i tijela nadležni za ispravljanje potvrde izdane u skladu s člankom 66. stavkom 1. iz članka 67. stavka 1.

Za ispravak potvrda iz čl. 37. stavka 1. i čl. 48. stavka 1 te sudovi i tijela nadležni za izdavanje potvrda o neizvršivosti ili ograničenju izvršivosti iz čl. 49. nadležni su općinski sudovi koji su donijeli odluku na koju se potvrda odnosi.

Vezano za notifikacije za članak 67. st. 1. Uredbe 2019/1111, izvješćujemo kako u Republici Hrvatskoj to nije primjenjivo.

Naime, radi se o nadležnim tijelima za ispravak autentične isprave ili sporazuma koji u Republici Hrvatskoj ne postoje odnosno pravni sustav Republike Hrvatske ne poznaje izdavanje navedene autentične isprave odnosno sporazuma (vidi notifikaciju vezano za čl. 2. st. 2. toč.2. podtočka (b) i čl. 2. st. 2. toč. 3.).

Sukladno tome, ne postoje tijela koja bi bila nadležna za ispravak autentičnih isprava odnosno sporazuma sukladno čl. 67. st. 1. Uredbe.

Članak 103. stavak 1. točka (c) – sudovi nadležni za priznavanje odluke (članak 30. stavak 3.) i odbijanje priznavanja (članak 40. stavak 2.), kao i sudovi i tijela nadležni za odbijanje izvršenja, za osporavanje ili žalbu te za daljnje osporavanje ili pravni lijek iz članka 58. stavka 1., članka 61. stavka 2. i članka 62.

Čl.30.st.3.

U Republici Hrvatskoj za priznanje stranih sudskih odluka stvarno su nadležni općinski sudovi (čl.18. Zakona o sudovima, NN 28/13, 33/15, 82/15 i 67/18).

Čl.40.st.2.

Za priznanje i ovrhu stranih sudskih odluka mjesno je nadležan sud na čijem području stranka protiv koje se priznanje i ovrha traže ima prebivalište ili sud na čijem se području treba provesti ovrha. Ako stranka protiv koje se priznanje i ovrha traže nema prebivalište u Republici Hrvatskoj niti se u Republici Hrvatskoj treba provesti ovrha, prijedlog se može podnijeti nekom od stvarno nadležnih sudova u Republici Hrvatskoj.

Protiv rješenja o priznanju i ovrsi strane sudske odluke stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dane dostave rješenja.

Ako o priznanju strane sudske odluke nije doneseno pravomoćno rješenje, svaki sud može o priznanju te odluke rješavati u postupku kao o prethodnom pitanju, ali samo s učinkom za taj postupak.

Čl.58.st.1.

Za odbijanje izvršenja stranih sudskih odluka u Republici Hrvatskoj stvarno su nadležni općinski sudovi (čl.18. Zakona o sudovima, NN 28/13, 33/15, 82/15 i 67/18).

Čl.61. st.2.

Za odlučivanje o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u građanskim predmetima određuje se svaki županijski sud.

Čl.62.

Pravni lijek protiv odluke županijskog suda postoji, a to je izvanredna revizija po dopuštenju Vrhovnog suda i to ako se ista ulaže radi nekog osobito važnog materijalnog ili procesnopravnog pitanja.

Članak 103. stavak 1. točka (d) – tijela nadležna za izvršenje iz članka 52.

Za izvršenje stranih sudskih odluka u Republici Hrvatskoj stvarno su nadležni općinski sudovi (čl.18. Zakona o sudovima, NN 28/13, 33/15, 82/15 i 67/18).

Članak 103. stavak 1. točka (e) – pravna sredstva protiv odluke o zahtjevu za odbijanje izvršenja iz članaka 61. i 62.

Pravno sredstvo protiv odluke o zahtjevu za odbijanje izvršenja je žalba koja se podnosi Županijskom sudu (nadležni su Županijsku sud u Puli, Županijski sud u Splitu i Županijski sud u Zagrebu).

Izvanredni pravni lijek je izvanredna revizija.

Članak 103. stavak 1. točka (f) – nazivi, adrese i sredstva komunikacije središnjih tijela određenih za pomoć u primjeni Uredbe u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću. Ako je određeno više središnjih tijela, potrebno je navesti zemljopisnu i funkcijsku nadležnost svakog središnjeg tijela kako je navedeno u članku 76.

Središnje tijelo određeno za pomoć pri primjeni Uredbe je Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Adresa i kontakt podaci središnjeg tijela su:

Ulica grada Vukovara 78

10000 Zagreb, Hrvatska

E-mail: pisarnica@mrosp.hr

Broj telefona: + 385 1 5557 015, + 385 1 5557 363

Članak 103. stavak 1. točka (g) – ako je primjenjivo, kategorije bliskih srodnika, uz roditelje, kod kojih dijete može biti smješteno unutar područja države članice, bez prethodne suglasnosti te države članice kako je navedeno u članku 82.

U skladu s člankom 82. Uredbe Vijeća 2019/1111 pristanak Republike Hrvatske nije potreban za smještaj djeteta kod roditelja te kod bliskih srodnika. U smislu članka 82. stavka 2. Uredbe Vijeća 2019/1111 bliskim srodnikom smatraju se baka, djed, stric, teta, ujak, braća/polubraća, sestra/polusestra, djeca braće/polubraće i sestara/polusestara.

Članak 103. stavak 1. točka (h) – jezici institucija Europske unije koji nisu jezik države članice, na kojima se mogu prihvatiti obavijesti upućene njezinim središnjim tijelima kako je navedeno u članku 91. stavku 3.

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, u svojstvu Središnjeg tijela Republike Hrvatske, za komuniciranje sa središnjim tijelima drugih država članica, uz hrvatski jezik prihvaća obavijesti upućene na engleskom jeziku.

Članak 103. stavak 1. točka (i) – jezici koji su prihvatljivi za prijevode zahtjeva i popratnih pismena poslanih u skladu s člancima 80., 81., 82. i rubrika za slobodan unos teksta potvrda iz članka 91. stavka 2.

Uz zahtjev i uz sva dodatna pismena potrebno je priložiti prijevod na hrvatski jezik, kao službeni jezik zamoljene države članice.

Posljednji put ažurirano: 02/04/2024

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.