Utjecaj bolesti COVID-19 na građanske postupke i postupke u području nesolventnosti

1 Učinak bolesti COVID-19 na građanske postupke

1.1 Rokovi u građanskim postupcima

U posebnom poljskom zakonodavstvu omogućuje se, među ostalim, prekid tijeka još nezapočetih odnosno odgoda započetih:

• rokova zastare u pogledu izvršenja presuda
• rokova u postupcima i rokova za donošenje sudskih odluka u okviru sudskih postupaka, uključujući postupke izvršenja.

1.2 Organizacija pravosuđa i sudstvo

Donesene su posebne mjere za ublažavanje negativnih posljedica pandemije bolesti COVID-19.

Omogućen je prijenos predmeta među poljskim sudovima (na temelju odluke pravosudnog tijela i tijekom određenog razdoblja kad je riječ o hitnim predmetima, kako je definirano posebnim zakonodavstvom o ublažavanju učinka pandemije bolesti COVID-19 na poljski pravosudni sustav).

Kategorija hitnih predmeta definira se na sljedeći način:

1. Postupci koji se odnose na maloljetnike, uključujući:

• postupke oduzimanja prava na roditeljsku skrb u odnosu na maloljetnika ili skrbništva nad maloljetnikom
• postupke koji se odnose na smještaj stranog maloljetnika u ustanovu za skrb i obrazovanje
• postupke određivanja skrbnika koji će zastupati interese maloljetnika u sudskim postupcima
• postupke koji se odnose na smještaj ili produljenje boravka maloljetnika u centru za maloljetne osobe
• postupke izvršenja koji uključuju maloljetnike.

2. Postupci koji se odnose na mentalno bolesne i pravno nesposobne osobe.

Predsjednik svakog nadležnog poljskog suda može naložiti da se svaki predmet smatra hitnim ako zbog nedonošenja odluke u takvom predmetu može doći do sljedećeg: – može nastati opasnost za život ili zdravlje ljudi ili životinja

• može nastati ozbiljna šteta javnom interesu
• može nastati neposredna i nepopravljiva materijalna šteta
• te kada u takvom predmetu treba u interesu pravde hitno donijeti odluku.

Pojednostavnjeno je raspoređivanje sudaca na druge sudove. Odluke u tom pogledu donose pravosudna tijela u skladu s načelom neovisnosti sudaca i na unaprijed određeno vremensko razdoblje. Sudovi koji imaju veći broj predmeta dobit će potporu na temelju takvih postupaka.

Obustava i odgoda sudskih postupaka isto je tako moguća u određenim slučajevima.

1.3 Pravosudna suradnja u EU-u

Zaposlenici Ministarstva pravosuđa koji su zaposleni u središnjem tijelu rade na daljinu.

Sva komunikacija s poljskim Ministarstvom pravosuđa kao središnjim tijelom (uključujući dostavu pismena i izvođenje dokaza) ili poljskom kontaktnom točkom u okviru Europske pravosudne mreže mora se odvijati elektronički uz slanje potrebnih priloga u skeniranom obliku.

2 Mjere povezane s nesolventnošću koje su donesene ili se planiraju donijeti u državama članicama nakon izbijanja pandemije

2.1 Materijalne mjere u slučaju nesolventnosti i povezane mjere s učinkom na ugovore

2.1.1 Obustava postupka u slučaju nesolventnosti

2.1.1.1 Obustava obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti (dužnici)

Od 18. travnja 2020. obustavljena je obveza dužnika da podnese zahtjev za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti (ako je COVID-19 izravan uzrok nesolventnosti) tijekom cijelog trajanja rizika od pandemije.

2.1.1.2 Zaštita dužnika od vjerovnikova podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti

-

2.1.2 Obustava prisilne naplate potraživanja i obustava raskida ugovora

2.1.2.1 Opći/posebni moratoriji na prisilnu naplatu potraživanja / određenih vrsta potraživanja

-

2.1.2.2 Obustava raskida (općih/posebnih) ugovora

-

2.2 Prekid rada građanskih sudova, uključujući stečajne sudove, i obustave postupaka

Postupci u slučaju nesolventnosti klasificirani su kao „hitni predmeti” u razdoblju od 16. svibnja 2020. do 5. rujna 2020.

Nije bilo opće obustave rada sudova nadležnih za slučajeve nesolventnosti iako su mnoge rasprave otkazane.

Sudske rasprave održavaju se na internetu, osim u slučajevima u kojima osobni dolazak ne uzrokuje iznimnu opasnost za sudionike.

2.3 Druge mjere u slučaju nesolventnosti (one povezane s tužbama radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, planovima reorganizacije, neformalnim sporazumima i drugim, prema potrebi)

Postupci restrukturiranja obuhvaćeni Zakonom o restrukturiranju sadržavaju rješenja u okviru kojih se odvaguju interesi dužnika i njegovih vjerovnika i kojima se, s jedne strane, nastoji održati opstojnost dužnika i, s druge strane, što djelotvornije namiriti vjerovnike. Stoga se po definiciji ne bi trebali smatrati štetnima za dužnike.

Novi postupak restrukturiranja stupio je na snagu 24. lipnja 2020. (pojednostavnjeni postupak restrukturiranja). Njime se dužnicima omogućuje da započnu postupak restrukturiranja bez sudskog odobrenja kako bi mogli brzo i učinkovito djelovati u slučaju vjerojatnosti nastupanja nesolventnosti. Pokretanje tog postupka dovodi do opće odgode prisilne naplate potraživanja.

2.4 Povezane mjere koje se ne odnose na nesolventnost (odgode plaćanja, bankovni zajmovi, socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje, subvencije za poduzeća)

U okviru nove „protukrizne zaštite” državna potpora može se dodijeliti poduzetniku u teškoj gospodarskoj situaciji (rizik od nesolventnosti) koji ispunjava kriterije poduzetnika kojem prijeti nesolventnost (članak 141. stavak 2. Zakona o restrukturiranju) ili je nesolventan (članak 11. Stečajnog zakona) te ispunjava i druge kriterije.

U cijelom razdoblju rizika od pandemije isključena je mogućnost deložacije fizičke osobe iz stambenog objekta.