Izvorna jezična inačica ove stranice njemački nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
    Swipe to change

    Europski nalog za blokadu računa

    Austrija

    Sadržaj omogućio
    Austrija

    PRONALAŽENJE NADLEŽNIH SUDOVA/TIJELA

    Alat za pretraživanje služi za pronalaženje suda/tijela nadležnog za određeni europski pravni instrument. Napominjemo da unatoč nastojanjima da se osigura točnost rezultata, mogu postojati iznimke u pogledu određivanja nadležnosti koje nisu nužno obuhvaćene.

    Austrija

    Europski nalog za blokadu računa


    *obvezan unos

    Članak 50. stavak 1. točka (a) – sudovi određeni kao nadležni za izdavanje europskog naloga za blokadu

    Izvorna jezična inačica ove stranice njemački nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

    Okružni sud okruga Innere Stadt u Beču (Bezirksgericht Innere Stadt Wien) nadležan je za izdavanje europskih naloga za blokadu računa, za koje se zahtjev podnosi prije početka postupka izvršenja, a odnose se na tražbine navedene u vjerodostojnoj ispravi u smislu članka 6. stavka 4. Uredbe o europskom nalogu za blokadu računa.

    U drugim slučajevima nadležan je sud pred kojim se u trenutku podnošenja prvog zahtjeva vodi postupak izvršenja u pogledu kojeg treba izdati europski nalog za blokadu računa.

    Članak 50. stavak 1. točka (b) – tijelo određeno kao nadležno za pribavljanje informacija o računu

    Izvorna jezična inačica ove stranice njemački nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

    Ako se postupak za izdavanje europskog naloga za blokadu računa ne vodi u Austriji, tijelo nadležno za pribavljanje informacija o računu u Austriji okružni je sud nadležan za okrug u kojem se nalazi dužnikovo boravište (Wohnsitz) ili uobičajeno boravište (gewöhnlicher Aufenthalt).

    Ako dužnik nema boravište ili uobičajeno boravište u Austriji, nadležno je tijelo Okružni sud okruga Innere Stadt u Beču (vidjeti prethodni tekst koji se odnosi na članak 50. stavak 1. točku (a)). Podaci za kontakt Okružnog suda okruga Innere Stadt u Beču mogu se pronaći ovdje:

    Ako se postupak za izdavanje europskog naloga za blokadu računa vodi pred sudom u Austriji, taj je sud nadležan i za pribavljanje informacija o računu.

    Članak 50. stavak 1. točka (c) – načini pribavljanja informacija o računu

    Ta se obveza izvršava na temelju sudskog naloga in personam. Sudskim se nalogom dužnika mora obvezati da navede sve bankovne račune u tuzemstvu. Tim se nalogom dužniku mora zabraniti raspolaganje sredstvima na domaćim bankovnim računima koji su obuhvaćeni europskim nalogom za blokadu računa i to do iznosa koji treba blokirati na temelju naloga. U sudskom nalogu dužnika se mora uputiti i na to da otkaže sva izravna terećenja i trajne naloge na temelju kojih se sredstva terete s računa koji treba blokirati, u mjeri u kojoj ugrožavaju mogućnost naplate iznosa koji treba blokirati europskim nalogom za blokadu računa i koji se ne može namiriti iz iznosa koji ne podliježu blokadi.

    Članak 50. stavak 1. točka (d) – sudovi kojima se podnosi žalba na odbijanje izdavanja europskog naloga za blokadu

    Odluke o svim žalbama mora donijeti sud koji je izdao europski nalog za blokadu računa. Zahtjevi za takva pravna sredstva moraju se podnijeti tom sudu (vidjeti prethodni tekst koji se odnosi na članak 50. stavak 1. točku (a)).

    Članak 50. stavak 1. točka (e) – tijela određena kao nadležna za primanje, slanje i dostavu europskog naloga za blokadu i drugih dokumenata

    Članak 10. stavak 2. treći podstavak: nadležno je tijelo države članice izvršenja Okružni sud okruga Innere Stadt u Beču.

    Članak 23. stavak 3.: ako je Austrija samo država članica izvršenja, Okružni sud okruga Innere Stadt u Beču nadležno je tijelo kojem treba poslati dokumente.

    Ako se nalog izdaje u Austriji, nadležnost za slanje ima sud koji izdaje nalog. Okružni sud okruga Innere Stadt u Beču nadležan je za izdavanje europskog naloga za blokadu računa za koji je zahtjev podnesen prije nego što je pokrenut postupak o meritumu ili nakon što je taj postupak zaključen pravomoćnom presudom, ali prije početka izvršenja. U drugim slučajevima nadležan je okružni sud (Bezirksgericht) ili pokrajinski sud (Landesgericht) pred kojim se u trenutku podnošenja prvog zahtjeva vodi postupak o meritumu ili postupak izvršenja u pogledu kojeg treba izdati europski nalog za blokadu računa.

    Članak 23. stavci 5. i 6. i članak 27. stavak 2.: ako je nalog za blokadu računa izdan u Austriji, tijelo nadležno za izvršenje jest sud koji je izdao nalog. (Sud koji je izdao nalog: vidjeti tekst koji se odnosi na članak 23. stavak 3.)

    Ako nalog za blokadu računa nije izdan u Austriji, za izvršenje je nadležan Okružni sud okruga Innere Stadt u Beču.

    Članak 25. stavak 3.: u tom slučaju izjava se mora poslati Okružnom sudu okruga Innere Stadt u Beču.

    Članak 28. stavak 3.: u tom slučaju dokumenti se moraju poslati Okružnom sudu okruga Innere Stadt u Beču.

    Članak 36. stavak 5.: u tom slučaju odluka se mora poslati Okružnom sudu okruga Innere Stadt u Beču.

    Članak 50. stavak 1. točka (f) – tijelo nadležno za izvršenje europskog naloga za blokadu računa

    Ako je nalog za blokadu računa izdan u Austriji, sud koji je izdao nalog nadležan je i za izvršenje.

    Ako je nalog za blokadu računa izdan u drugoj državi članici, za izvršenje je nadležan Okružni sud okruga Innere Stadt u Beču.

    Članak 50. stavak 1. točka (g) – u kojoj se mjeri zajednički i zastupnički računi mogu blokirati

    Ako postoji više od jednog vlasnika računa i svaki od njih ima pravo pojedinačno se koristiti tim računom, kao u slučaju zajedničkog računa za koji je potreban potpis bilo kojeg vlasnika (Oder-Konto), tražbina se i dalje može učinkovito blokirati čak i ako je europski nalog za blokadu računa izdan protiv samo jednog od vlasnika računa jer dužnik ima pravo namiriti dug djelujući pojedinačno.

    Ako je za provedbu transakcije potrebna suglasnost svih vlasnika računa, kao u slučaju računa za koji su potrebni potpisi obaju ili svih vlasnika (Und-Konto), blokada postoji kao mogućnost samo ako je europski nalog za blokadu računa izdan protiv svih vlasnika računa (npr. ako postoji solidarna odgovornost svih vlasnika računa).

    Ako je postupak za izdavanje europskog naloga za blokadu računa pokrenut protiv fiducijara fiducijarnog računa (Treuhandkonto) kao dužnika, fiducijent može uložiti prigovor na temelju članka 37. Zakonika o izvršenju (Exekutionsordnung). U prigovoru fiducijenta tvrdit će se da se račun, iako je kao predmet fiducije u vlasništvu dužnika, ne smije smatrati dijelom imovine fiducijara te da stoga nije dio sredstava koja su raspoloživa za namirenje vjerovnikove tražbine.

    Članak 50. stavak 1. točka (h) – pravila koja se primjenjuju na iznose izuzete od pljenidbe

    Izvorna jezična inačica ove stranice njemački nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

    Pravila koja se primjenjuju na zaštitu od pljenidbe pri ostvarivanju tražbine utvrđena su u člancima 290. i dalje Zakonika o izvršenju, a pravila o povezanoj zaštiti računa u članku 292.i tog zakonika; ta pravila možete pronaći na http://www.ris.bka.gv.at/. Riječ je o obvezujućem zakonodavstvu.

    Tekuće uplate naknada i mirovina podliježu blokadi samo u ograničenom opsegu; veličina dijela tražbine koji se ne može blokirati („egzistencijalni minimum” (Existenzminimum)) ovisi o iznosu uplata i broju dužnikovih obveza uzdržavanja. Ti iznosi, koji se povećavaju na godišnjoj osnovi, utvrđeni su u tablicama objavljenima na internetskim stranicama Saveznog ministarstva pravosuđa (https://www.bmj.gv.at/service/publikationen/Drittschuldnererkl%C3%A4rung.html).

    Pravilo o „zaštiti računa” iz članka 292.i Zakonika o izvršenju namijenjeno je izbjegavanju rizika da bi se, nakon oduzimanja iznosa raspoloživih za pljenidbu, egzistencijalni minimum prenesen na taj račun zatim mogao nanovo zaplijeniti. Ako se na dužnikov račun izvrše uplate koje podliježu pljenidbi samo u ograničenom opsegu, ta se pljenidba obustavlja na zahtjev u mjeri u kojoj potražni saldo na računu odgovara dijelu dohotka koji ne podliježe pljenidbi u razdoblju od pljenidbe do sljedećeg datuma uplate.

    Postoje i iznosi koji su na temelju članka 290. Zakonika o izvršenju u potpunosti izuzeti od pljenidbe. Riječ je o sljedećim kategorijama plaćanja:

    1. plaćanja troškova ako se njima nadoknađuju dodatni izdaci stvarno nastali u obavljanju profesionalnih dužnosti
    2. doplatci i bespovratna sredstva koja se u skladu sa zakonom plaćaju za pokriće dodatnih izdataka koji proizlaze iz tjelesnog ili mentalnog invaliditeta, statusa ugrožene osobe ili ovisnosti o tuđoj njezi i pomoći
    3. iznosi naplaćeni i troškovi plaćeni u pogledu prava na naknade u naravi, povrati troškova u okviru zakonskog sustava socijalne sigurnosti i naknade izdataka za troškove liječenja
    4. obvezni obiteljski doplatci.

    Izuzeće od pljenidbe ne primjenjuje se ako se izvršenje odnosi na tražbinu koja se planira namiriti konkretnom kategorijom plaćanja. Kako bi dobio izuzeće od naloga za blokadu, dužnik mora podnijeti odgovarajući zahtjev.

    Članak 50. stavak 1. točka (i) – imaju li banke pravo na zaračunavanje naknada za provedbu istovrsnih nacionalnih naloga ili za pružanje informacija o računu i, ako je tako, koja strana je obvezna privremeno i u konačnici platiti te naknade

    Banke imaju pravo na plaćanje fiksnih troškova u iznosu od 25 EUR za provedbu europskog naloga za blokadu računa te za provedbu privremenog naloga (einstweilige Verfügung), što je istovrijedni instrument u okviru austrijskog prava.

    Sud će na zahtjev banke naložiti vjerovniku da banci nadoknadi troškove.

    Članak 50. stavak 1. točka (j) – raspon naknada ili drugi niz pravila kojima se utvrđuju primjenjive naknade koje zaračunava bilo koje nadležno tijelo ili drugo tijelo uključeno u obradu ili izvršenje naloga za blokadu

    Instrumenti za osiguranje tražbina predviđeni austrijskim zakonodavstvom o izvršenju u osnovi su izvršenje osiguranja (Exekution zur Sicherstellung) i privremeni nalozi (einstweilige Verfügungen).

    Izvršenje osiguranja (članci 370. i dalje Zakonika o izvršenju) služi kako bi se vjerovnikova tražbina zaštitila prije nego što tražbina postane pravomoćna te potom izvršena. U slučaju izvršenja osiguranja, za razliku od privremenog naloga, mora postojati isprava kojom se dodjeljuje predmetno pravo, ali koja još nije izvršna. Izvršenje osiguranja dopušteno je samo za namiru novčane tražbine. Jedan je od oblika izvršenja osiguranja navedenih u članku 374. stavku 1. Zakonika o izvršenju blokada tražbina (Pfändung von Forderungen), kada vjerovnik stječe založno pravo (Pfandrecht).

    U slučaju izvršenja osiguranja vjerovnik stječe založno pravo. Na temelju članka 32. Uredbe EU-a o blokadi računa nalog za blokadu u istom je rangu, ako rangiranje postoji, kao istovrstan nacionalni nalog u državi članici izvršenja. Stoga, kako bi se održala analogija s austrijskim instrumentima, austrijskim je pravom propisano da se europskim nalogom za blokadu računa uspostavlja založno pravo ako je vjerovnik već dobio presudu, sudsku nagodbu ili vjerodostojnu ispravu. Banku i dužnika mora se obavijestiti o činjenici da je uspostavljeno založno pravo. Time se osigurava usklađenost s izvršenjem osiguranja.

    U slučaju privremenih naloga za osiguranje novčanih tražbina (članci 378. i dalje Zakonika o izvršenju) ne uspostavlja se založno pravo niti se dodjeljuje posebni rang. Stranka izložena riziku ne treba ispravu kojom se dodjeljuje predmetno pravo kako bi pribavila privremeni nalog.

    Članak 50. stavak 1. točka (k) – je li bilo koji rang dodijeljen istovrsnim nacionalnim nalozima

    Instrumenti za osiguranje tražbina predviđeni austrijskim zakonodavstvom o izvršenju u osnovi su izvršenje osiguranja (Exekution zur Sicherstellung) i privremeni nalozi (einstweilige Verfügungen).

    Izvršenje osiguranja (članci 370. i dalje Zakonika o izvršenju) služi kako bi se vjerovnikova tražbina zaštitila prije nego što tražbina postane pravomoćna te potom izvršena. U slučaju izvršenja osiguranja, za razliku od privremenog naloga, mora postojati isprava kojom se dodjeljuje predmetno pravo, ali koja još nije izvršna. Izvršenje osiguranja dopušteno je samo za namiru novčane tražbine. Jedan je od oblika izvršenja osiguranja navedenih u članku 374. stavku 1. Zakonika o izvršenju blokada tražbina (Pfändung von Forderungen), kada vjerovnik stječe založno pravo (Pfandrecht).

    U slučaju izvršenja osiguranja vjerovnik stječe založno pravo. Na temelju članka 32. Uredbe EU-a o blokadi računa nalog za blokadu u istom je rangu, ako rangiranje postoji, kao istovrstan nacionalni nalog u državi članici izvršenja. Stoga, kako bi se održala analogija s austrijskim instrumentima, austrijskim je pravom propisano da se europskim nalogom za blokadu računa uspostavlja založno pravo ako je vjerovnik već dobio presudu, sudsku nagodbu ili vjerodostojnu ispravu. Banku i dužnika mora se obavijestiti o činjenici da je uspostavljeno založno pravo. Time se osigurava usklađenost s izvršenjem osiguranja.

    U slučaju privremenih naloga za osiguranje novčanih tražbina (članci 378. i dalje Zakonika o izvršenju) ne uspostavlja se založno pravo niti se dodjeljuje posebni rang. Stranka izložena riziku ne treba ispravu kojom se dodjeljuje predmetno pravo kako bi pribavila privremeni nalog.

    Članak 50. stavak 1. točka (l) – sudovi ili tijelo za izvršenje nadležni za odobravanje pravnog sredstva

    Odluke o svim žalbama mora donijeti sud koji je izdao europski nalog za blokadu računa. Zahtjevi za takva pravna sredstva moraju se podnijeti tom sudu (vidjeti prethodni tekst koji se odnosi na članak 50. stavak 1. točku (a)).

    Članak 34. stavci 1. i 2.: ako je nalog za blokadu računa izdan u drugoj državi članici, za pravno sredstvo nadležan je Okružni sud okruga Innere Stadt u Beču. Zahtjevi za takva pravna sredstva moraju se podnijeti tom sudu.

    Članak 50. stavak 1. točka (m) – sudovi kojima se podnosi žalba i rok, ako je propisan, u kojem se takva žalba mora podnijeti

    Oblik žalbe koja se može podnijeti protiv odluka na temelju članaka 33., 34. i 35. Uredbe naziva se Rekurs. Takve se žalbe mogu podnijeti u roku od 14 dana sudu koji je izdao sporni nalog i moraju biti upućene pokrajinskom ili višem pokrajinskom sudu u čijoj je nadležnosti predmetni okružni ili pokrajinski sud. Žalbe mora potpisati odvjetnik.

    Rok za podnošenje žalbe počinje teći od datuma dostave pisanog otpravka sporne odluke.

    Članak 50. stavak 1. točka (n) – sudske naknade

    Naknade za izdavanje europskog naloga za blokadu računa plaćaju se samo ako se zahtjev za izdavanje naloga ne podnosi u okviru suđenja na građanskom sudu. Osim toga, za žalbe protiv naloga za blokadu računa plaća se paušalna naknada. Odredbe o naknadama mogu se pronaći u Zakonu o sudskim naknadama (Gerichtsgebührengesetz) u tarifi naknada br. 1, napomeni 2, tarifi naknada br. 2, napomeni 1.a, i tarifi naknada br. 3, napomeni 1.a. Iznos naknada koji treba platiti ovisi o iznosu tražbine i polovina je paušalne naknade u postupku pred građanskim sudom. Pravne odredbe i tablice mogu se pronaći na http://www.ris.bka.gv.at/.

    Predmetne sudske naknade paušalni su iznosi.

    Članak 50. stavak 1. točka (o) – jezici koji su prihvaćeni za prijevod dokumenata

    Ne postoje.

    Posljednji put ažurirano: 14/05/2024

    Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.