Europski nalog za blokadu računa

---

Članak 50. stavak 1. točka (a) – sudovi određeni kao nadležni za izdavanje europskog naloga za blokadu

Sudovi nadležni za izdavanje naloga za blokadu računa iz odredbe članka 6. stavka 4. Uredbe su sudovi Republike Hrvatske koji imaju nadležnost za odlučivanje o meritumu stvari u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22, 60/22 i 16/23), Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13,89/14, , 70/19, 80/22 i 114/22) te drugih posebnih propisa. U Republici Hrvatskoj to su općinski i trgovački sudovi pred kojima se provode postupci u prvom stupnju.

Članak 50. stavak 1. točka (b) – tijelo određeno kao nadležno za pribavljanje informacija o računu

Tijelo nadležno za ishođenje potrebnih informacija o računu ili računima dužnika iz odredbe članka 14. Uredbe je:

Financijska agencija

Ulica grada Vukovara 70, 10000 Zagreb, Hrvatska

besplatni telefon: +385 0 800 0080

e-mail adresa: info@fina.hr

Članak 50. stavak 1. točka (c) – načini pribavljanja informacija o računu

Informacije o računu iz odredbe članka 14. stavka 5. Uredbe pribavljaju se pristupom tijela za informacije relevantnim informacijama kada tijela javne vlasti ili uprave raspolažu tim informacijama u registrima ili na neki drugi način (članak 14. stavak 5. točka b) Uredbe).

Članak 50. stavak 1. točka (d) – sudovi kojima se podnosi žalba na odbijanje izdavanja europskog naloga za blokadu

Za odlučivanje po žalbi iz članka 21. Uredbe koju je vjerovnik podnio prvostupanjskom sudu, protiv odluke kojom je u cijelosti ili djelomično odbijen zahtjev za izdavanje naloga za blokadu računa, nadležan je viši sud koji bi bio nadležan za odlučivanje po žalbi protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za osiguranje (županijski sudovi, odnosno Visoki trgovački sud Republike Hrvatske - članak 34.a i članak 34.c Zakona o parničnom postupku, „Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a) – linkovi:

Članak 50. stavak 1. točka (e) – tijela određena kao nadležna za primanje, slanje i dostavu europskog naloga za blokadu i drugih dokumenata

Tijelo nadležno za primanje, slanje ili dostavu naloga za blokadu i drugih dokumenata iz članka 14. stavka 4. Uredbe je:

- Općinski građanski sud u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, 10000 Zagreb.

Članak 50. stavak 1. točka (f) – tijelo nadležno za izvršenje europskog naloga za blokadu računa

Tijelo nadležno za izvršenje naloga za blokadu u skladu s poglavljem 3. Uredbe je:

Financijska agencija (FINA)

Ulica grada Vukovara 70, 10000 Zagreb, Hrvatska

besplatni telefon: +385 0 800 0080

e-mail adresa: info@fina.hr

Članak 50. stavak 1. točka (g) – u kojoj se mjeri zajednički i zastupnički računi mogu blokirati

Račun za plaćanje koji vodi pružatelj platnih usluga na ime jednog ili više korisnika platnih usluga, a koristi se za izvršavanje platnih transakcija, može se u cijelosti blokirati.

Sredstva sa zastupničkog računa ne mogu biti blokirana u slučajevima u kojima je to zakonom zabranjeno.

Člankom 42. Zakona o stečaju potrošača („Narodne novine“, broj 100/15, 67/18 i 36/22 -  dalje u tekstu: ZSP) propisano je da je povjerenik dužan otvoriti poseban transakcijski račun kod financijske institucije za svakog pojedinog potrošača nad kojim je otvoren stečaj u skladu s nalogom suda – linkovi:

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_09_100_1936.html

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_07_67_1364.html

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2022_03_36_432.html

Dakle, radi se o transakcijskom računu koji povjerenik u stečaju potrošača otvara kod financijske institucije na svoje ime, a za račun potrošača nad kojim je otvoren stečaj. Preko tog posebnog računa povjerenik može samo primati uplate i obavljati isplate koje se odnose na upravljanje i raspolaganje stečajnom masom potrošača u stečaju te je povjerenik dužan sve uplate koje se odnose na upravljanje i raspolaganje stečajnom masom imati odvojene od svoje imovine.

Člankom 42. stavkom 4. ZSP-a propisano je da sredstva s posebnog računa ne mogu biti predmetom ovrhe koja se provodi protiv povjerenika, a u slučaju stečaja ili smrti povjerenika ne ulaze u njegovu stečajnu masu odnosno ostavinu.

S obzirom na to da u slučaju stečaja potrošača povjerenik djeluje kao njegov zastupnik, može se reći da se radi o zastupničkom računu na kojem se nalaze kako sredstva povjerenika, tako i sredstva jednog ili više potrošača nad kojima je otvoren stečaj, a sredstva potrošača kojeg povjerenik zastupa ne mogu biti predmet ovrhe, pa tako i blokade računa u slučaju da se postupak vodi protiv povjerenika.

Članak 50. stavak 1. točka (h) – pravila koja se primjenjuju na iznose izuzete od pljenidbe

Iznosi izuzeti od pljenidbe iz članka 31. Uredbe su propisani člankom 172. OZ-a (izuzimanje od ovrhe) i 173. OZ-a (ograničenje ovrhe).

Ako se dužniku uplaćuju primanja i naknade iz članka 172. OZ-a koji su izuzeti od ovrhe ili iznosi iz članka 173. OZ-a (ograničenje ovrhe), dužnik je o tome dužan obavijestiti FINA-u, a sve u skladu s člankom 212. OZ-a.

Linkovi na Ovršni zakon („Narodne novine“, broj 112/12, 93/14, 73/17, 131/20 i 114/22) su:

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_10_112_2421.html

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_93_1877.html

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_07_73_1770.html

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_11_131_2487.html

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2022_10_114_1716.html

U skladu s odredbom članka 173. OZ-a od ovrhe je izuzet iznos:

(1) Ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini od jedne polovine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne isplaćene netoplaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu.

(2) Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini jedne polovine netoplaće ovršenika, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine netoplaće ovršenika.

(3) Prosječna netoplaća u smislu stavka 1. ovoga članka jest prosječan iznos mjesečne netoplaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u »Narodnim novinama«, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako utvrđeni iznos primjenjivat će se u idućoj godini.

(4) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i na ovrhu na naknadi umjesto plaće, naknadi za skraćeno radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plaće, mirovini, plaći vojnih osoba te na primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i na drugom stalnom novčanom primanju civilnih i vojnih osoba, osim na ovrhu na primanjima iz stavaka 5. i 6. ovoga članka.

(5) Ovrha na primanju invalida po osnovi novčane naknade za tjelesno oštećenje i doplatak za tuđu pomoć i njegu može se provesti samo radi naplate tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, i to do iznosa od jedne polovice toga primanja.

(6) Ovrha na primanju po osnovi ugovora o doživotnom uzdržavanju i doživotnoj renti te na primanju po osnovi ugovora o osiguranju života može se provesti samo na dijelu koji prelazi iznos osnovice na temelju koje se utvrđuje iznos pomoći za uzdržavanje.

(7) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i kada se ovrha provodi na primanjima ovršenika koji nisu plaća, mirovina niti primici od obavljanja samostalne djelatnosti obrta, od slobodnih zanimanja, od poljoprivrede i šumarstva, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, kao niti primici od osiguranja (drugi dohodak prema posebnim propisima) i imaju karakter jedinih stalnih novčanih primanja, ako ovršenik javnom ispravom dokaže da je to primanje jedino stalno novčano primanje.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2022. iznosila je 7 653 kune. (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2022_10_125_1909.html)

Članak 50. stavak 1. točka (i) – imaju li banke pravo na zaračunavanje naknada za provedbu istovrsnih nacionalnih naloga ili za pružanje informacija o računu i, ako je tako, koja strana je obvezna privremeno i u konačnici platiti te naknade

Za provedbu naloga za blokadu FINA i banke imaju pravo na naknadu kao za poslove provedbe ovrhe i osiguranja na novčanim sredstvima po računima u skladu s Pravilnikom o vrstama i visini naknada za obavljanje poslova propisanih Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“, broj 105/10, 124/11, 52/12 i 6/13; dalje u tekstu: Pravilnik) – linkovi:

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_09_105_2831.html

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_11_124_2491.html

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_05_52_1278.html

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_01_6_90.html

Člankom 6. Pravilnika propisano je da naknadu snosi dužnik.

Pravilnikom se propisuje naknada za obavljanje poslova propisanih Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“, broj 91/10 i 112/12).

Pravilnik utvrđuje dvije vrste naknada:

1. za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika  te

2. za uvid i davanje podataka iz Jedinstvenog registra računa.

Naknade za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika dijeli se u četiri skupine:

• provjera mogućnosti ispunjenja osnove za plaćanje
• obračun kamata
• ispunjenje osnove za plaćanje te
• davanje podataka, preslika i potvrda iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje.

Naknadu za provjeru mogućnosti ispunjenja osnove za plaćanje i naknadu za obračun kamata FINA naplaćuje za obavljanje poslova primanja i upisa osnove za plaćanje (svota potraživanja što je dužnik prema odluci suda, treba platiti ovrhovoditelju) u Očevidnik. Naknadu se naplaćuje i za provjeru sadrži li osnova za plaćanje podatke nužne za njezino ispunjenje i obračun kamata. Te dvije naknade, uz  naknadu za ispunjenje osnove za plaćanje u cijelosti snosi ovršenik.

Prihod od naknade za ispunjenje osnove za plaćanje dijele FINA (55%) i banke (45%). Podjelu prihoda bankama obavlja se razmjerno ukupnom broju računa ovršenika u pojedinoj banci na dan naplate naknade, sukladno podacima u Jedinstvenome registru računa.

Naknadu za davanje podataka, preslika i potvrda iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje plaća podnositelj zahtjeva, i to unaprijed, temeljem obavijesti o plaćanju. Podnositelj zahtjeva FINA-i mora dostaviti dokaz o obavljenoj uplati, nakon čega mu se dostavlja zahtijevane podatke i preslike te ispostavlja račun za obavljenu uslugu.

FINA naplaćuje uslugu uvida i davanja podataka iz Jedinstvenog računa registra u obliku naknade za uvid u podatke uz uporabu web- ili online-servisa ili naknade za davanje odnosno preuzimanje podataka iz Jedinstvenog računa registra u elektroničkom ili papirnatom obliku.

FINA, na osnovi odluka Uprave, utvrđuje cjenik što sadrži svotu naknada, a Ministarstvo financija daje suglasnost na prijedlog cjenika. Cjenik se objavljuje na službenima internetskim stranicama FINA-e. Na sve naknade iz cjenika obračunava se porez na dodanu vrijednost.

Link na izvod iz cjenika FINA-e – naknade za obavljanje poslova propisanih Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.

Članak 50. stavak 1. točka (j) – raspon naknada ili drugi niz pravila kojima se utvrđuju primjenjive naknade koje zaračunava bilo koje nadležno tijelo ili drugo tijelo uključeno u obradu ili izvršenje naloga za blokadu

Za provedbu naloga za blokadu FINA i banke naplaćuju naknade iz članka 43. Uredbe na temelju Pravilnika. Za davanje podataka, preslika i potvrda iz Očevidnika, odnosno podataka o računu, naknadu naplaćuje FINA. Iznosi naknada su propisani člankom 8. Pravilnika.

Naknade iz članka 3. Pravilnika utvrđene su u sljedećim iznosima:

Red. br.	Opis usluge	Osnovica za obračun	Cijena u kunama
	Provedba ovrhe na novčanim sredstvima
1.	Provjera mogućnosti provedbe osnove za plaćanje	osnova za plaćanje	65,00
2.	Obračun kamata	glavnica	7,00
3.	Izvršenje osnove za plaćanje
3.1.	Izvršenje odjednom u cijelosti iz sredstava u jednoj banci	osnova za plaćanje	17,00
3.2.	Izvršenje odjednom u cijelosti iz sredstava u više banaka	osnova za plaćanje	39,00
3.3.	Izvršenje u uvjetima blokade računa i zabrane raspolaganja novčanim sredstvima	osnova za plaćanje	110,00
4.	Davanje podataka, preslika i potvrda iz Očevidnika
4.1.	– na papiru	stranica	43,00
4.2.	– u obliku datoteke	slog	0,20 min. 21,00

Na naknade pod rednim brojem 4. ovoga stavka obračunava se porez na dodanu vrijednost.

Naknade iz članka 7. Pravilnika utvrđene su u sljedećim iznosima:

Red. br.	Opis usluge	Osnovica za obračun	Cijena u kunama
	Uvid i davanje podataka iz Jedinstvenog registra računa
1.	Uvid u podatke putem web i on-line servisa Agencije
1.1.	– uvid	upit	0,80
1.2.	– pregled stavaka	slog	0,20
2.	Uvid u podatke putem web servisa Agencije
2.1.	– polugodišnja pretplata	korisnik	298,37
2.2.	– godišnja pretplata	korisnik	498,37
3.	Preuzimanje podataka
3.1.	– putem web servisa Agencije	slog	0,10
3.2.	– putem on-line servisa Agencije	slog	0,10
3.3.	– putem servisa utemeljenog na C:D	slog	0,10
4.	Pregled podataka
4.1.	– na papiru	započeta str.	19,51
4.2.	– u obliku datoteke	slog	0,20 min. 19,51

Na naknade iz ovoga stavka obračunava se porez na dodanu vrijednost.

Člankom 5. stavkom 1. Pravilnika propisano je da se naknada za izvršenje dijeli između FINA-e i banaka kojima je FINA u postupku izvršenja osnove za plaćanje dala naloge na način da 55% naknade pripada FINA-i, a 45% bankama.

U postupku ishođenja naloga za blokadu računa ili pravnog sredstva protiv naloga sudska pristojba se plaća prema vrijednosti zahtjeva, a sve u skladu sa Zakonom o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 74/95, 57/96, 137/02, 125/11, 112/12,157/13 i 110/15; dalje u tekstu: ZSP) - vidi obavijest u vezi s člankom 50. stavkom 1. točka n) Uredbe.

Članak 50. stavak 1. točka (k) – je li bilo koji rang dodijeljen istovrsnim nacionalnim nalozima

Rangiranje iz članka 32. Uredbe je određeno na temelju članka 78. OZ-a, kojim je propisano da se više vjerovnika koji ostvaruju svoje novčane tražbine prema istom dužniku i na istom predmetu ovrhe namiruju onim redom kojim su stekli pravo da se iz toga predmeta namire, ako zakonom nije drukčije određeno.

Prednosni red založnih prava više vjerovnika određuje se prema danu primitka naloga za blokadu računa (članak 180. OZ-a) - link- https://narodne-novine.nn.hr/

Članak 50. stavak 1. točka (l) – sudovi ili tijelo za izvršenje nadležni za odobravanje pravnog sredstva

Tijelo nadležno za odlučivanje o zahtjevu kojim dužnik traži opoziv ili izmjenu naloga za blokadu računa iz članka 33. Uredbe je sud Republike Hrvatske koji je izdao nalog za blokadu računa.

Tijelo nadležno za odlučivanje o zahtjevu kojim dužnik traži da se provedba naloga za blokadu računa koja se provodi u Republici Hrvatskoj ograniči ili prekine iz članka 34. stavka 1. i 2. Uredbe je:

- Općinski građanski sud u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, 10000 Zagreb.

Članak 50. stavak 1. točka (m) – sudovi kojima se podnosi žalba i rok, ako je propisan, u kojem se takva žalba mora podnijeti

Za odlučivanje po žalbi protiv odluke prvostupanjskog suda iz članka 37. Uredbe, u vezi s člankom 33., 34. i 35. Uredbe, nadležan je viši sud koji bi bio nadležan za odlučivanje po žalbi protiv rješenja o osiguranju (županijski sudovi, odnosno Visoki trgovački sud Republike Hrvatske - članak 34.a i članak 34.c ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a).

Žalba se izjavljuje u roku od 8 dana od dana dostave odluke (članak 11. OZ-a), a podnosi se putem suda koji je odluku donio (članak 357. ZPP-a).

Odredbom članka 2. stavka 1. točke 9. OZ-a propisano je da  izraz »rješenje o osiguranju« označava rješenje kojim je u cijelosti ili djelomice prihvaćen prijedlog za osiguranje ili kojim se po službenoj dužnosti određuje osiguranje.

Članak 50. stavak 1. točka (n) – sudske naknade

U postupku ishođenja naloga za blokadu računa ili pravnog sredstva protiv naloga iz članka 42.  Uredbe sudska pristojba se plaća prema vrijednosti zahtjeva, a plaća se:

• na zahtjev za nalog za blokadu kao na prijedlog za osiguranje
• na odluku o zahtjevu za nalog za blokadu računa kao na rješenje o osiguranju
• na podneske iz članka 364.b točke 2. do 5. OZ-a kao na žalbu protiv rješenja o osiguranju.

Obveza nastanka plaćanja pristojbe, ako nije drugačije propisano, nastaje u trenutku kada se predaje prijedlog za izvršenje naloga za blokadu računa ili žalba, a propisana je člankom 4. ZSP-a.

Iznos sudskih pristojbi može se za svaku pojedinu radnju izračunati ovisno o vrijednosti predmeta spora, a računa se prema sljedećoj tablici:

	do eura	eura
	398,17	13,27
398,18	796,34	26,54
796,35	1.194,51	39,82
1.194,52	1.592,67	53,09
1.592,68	1.990,84	66,36
Preko 1.990,84 eura plaća se pristojba u iznosu od 66,36 eura i još 1% na razliku iznad 1.990,84 eura, ali ne više od 663,61 euro.

Ako su u prvom paragrafu ovog članka ispravno navedene radnje za koje se plaća sudska pristojba tada se ista plaća sukladno Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“, broj 37/23) na sljedeći način:

-        na zahtjev za nalog za blokadu te na odluku o zahtjevu za nalog za blokadu računa plaća se polovica pristojbe sukladno iznosima navedenima u tablici (osim ako se odluka o zahtjevu donosi na temelju stranih ovršnih isprava u kojem slučaju se plaća pristojba u punom iznosu)

-        na podneske iz članka 364.b točke 2. do 5. OZ-a plaća se pristojba sukladno iznosima navedenima u tablici

Članak 50. stavak 1. točka (o) – jezici koji su prihvaćeni za prijevod dokumenata

Nije primjenjivo.