Europski nalog za blokadu računa

---

Članak 50. stavak 1. točka (a) – sudovi određeni kao nadležni za izdavanje europskog naloga za blokadu

Sudovi određeni kao nadležni sudovi  (211 Kb)  jesu lokalni sudovi (Amtsgerichte) i regionalni sudovi (Landgerichte).

Tijelo nadležno za izdavanje europskog naloga za blokadu računa na lokalnoj razini u slučajevima u kojima je vjerovnik već ishodio vjerodostojnu ispravu sud je u čijem je okrugu ta isprava sastavljena.

Određivanje nadležnosti s obzirom na stvarnu nadležnost sudova provodi se na temelju općih odredbi njemačkog prava o ustrojstvu sudova i primjenjivim odredbama zakonikâ o sudskom postupku.

Članak 50. stavak 1. točka (b) – tijelo određeno kao nadležno za pribavljanje informacija o računu

Tijelo određeno kao nadležno za dobivanje informacija o računu u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) br. 655/2014 jest Savezni ured za pravosuđe (Bundesamt für Justiz).

Podaci za kontakt Saveznog ureda za pravosuđe:

Bundesamt für Justiz
Adenauerallee 99–103
53113 Bonn
Njemačka
tel.: +49-228 99 410-40
e- pošta: EU-Kontenpfaendung@bfj.bund.de

Članak 50. stavak 1. točka (c) – načini pribavljanja informacija o računu

Kako bi pribavilo informacije o računu u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) br. 655/2014 Savezni ured za pravosuđe može od Savezne porezne uprave ( Bundesamt für Steuern) zatražiti pristup sljedećim podacima u kreditnim institucijama:

datum otvaranja i zatvaranja računa, ime vlasnika računa te datum rođenja kad je riječ o fizičkim osobama.

Članak 50. stavak 1. točka (d) – sudovi kojima se podnosi žalba na odbijanje izdavanja europskog naloga za blokadu

Sudovi određeni kao nadležni sudovi  (233 Kb)  jesu lokalni sudovi (Amtsgerichte), regionalni sudovi (Landgerichte), viši regionalni sudovi (Oberlandesgerichte), radni sudovi (Arbeitsgerichte) i viši radni sudovi (Landesarbeitsgerichte).

Žalba na odbijanje izdavanja naloga za blokadu može se podnijeti sudu koji je odbio zahtjev ili, ako je zahtjev odbio prvostupanjski sud, sudu višeg stupnja.

Članak 50. stavak 1. točka (e) – tijela određena kao nadležna za primanje, slanje i dostavu europskog naloga za blokadu i drugih dokumenata

Sudovi određeni kao nadležni sudovi  (194 Kb)  jesu okružni sudovi (Amtsgerichte).

Članak 50. stavak 1. točka (f) – tijelo nadležno za izvršenje europskog naloga za blokadu računa

Sudovi određeni kao nadležni sudovi  (194 Kb)  jesu okružni sudovi (Amtsgerichte).

Sud koji je nadležan za izvršenje naloga za blokadu nadležni je lokalni sud u skladu s općim odredbama. Međutim, ako je nalog izdao njemački sud, taj je sud nadležan za izvršenje naloga.

Članak 50. stavak 1. točka (g) – u kojoj se mjeri zajednički i zastupnički računi mogu blokirati

Novac na računima kojima na temelju dokumenata banke u kojoj je račun otvoren ne upravlja samo dužnik podliježe njemačkom nacionalnom pravu u pogledu pljenidbe, ne dovodeći u pitanje prava drugih strana koje imaju ovlasti kontrole.

Novac na računima dužnika kojima u ime dužnika može upravljati treća strana u skladu s njemačkim nacionalnim pravom podliježe pljenidbi protiv dužnika.

Novac na računima treće strane kojima u ime te treće strane može upravljati dužnik u skladu s njemačkim nacionalnim pravom ne podliježe pljenidbi protiv dužnika.

Članak 50. stavak 1. točka (h) – pravila koja se primjenjuju na iznose izuzete od pljenidbe

Njemačka nacionalna pravila o iznosima koji su izuzeti od pljenidbe utvrđena su u člancima 850.k i 850.l Zakona o parničnom postupku (Zivilprozessordnung, ZPO):

Oni glase kako slijedi:

„Članak 850.k Račun izuzet od zapljene

1. Ako se zaplijeni saldo dužnikova računa u kreditnoj instituciji, a takav je račun izuzet od zapljene, dužnik na temelju članka 850.c stavka 1. prve rečenice, u vezi s člankom 850.c stavkom 2.a saldom može raspolagati do odobrenog mjesečnog iznosa i do završetka odgovarajućeg kalendarskog mjeseca; u tom pogledu, saldo ne podliježe zapljeni. Saldo u smislu prve rečenice uključuje svaki saldo koji se ne može isplatiti vjerovniku ili prijaviti do isteka razdoblja predviđenog člankom 835. stavkom 4. U mjeri u kojoj u tijeku odgovarajućeg kalendarskog mjeseca dužnik nije raspolagao saldom u iznosu koji je izuzet od zapljene na temelju prve rečenice, taj saldo, uz saldo izuzet od zapljene na temelju prve rečenice, ne podliježe zapljeni u sljedećem kalendarskom mjesecu. Prve tri rečenice primjenjuju se mutatis mutandis ako je zaplijenjen saldo dužnikova tekućeg računa, a takav tekući račun pretvoren u račun izuzet od zapljene prije isteka roka od četiri (4) tjedna od dostave sudskog naloga u pogledu prijenosa.

2. U svim drugim slučajevima smatra se da je zapljena salda na računu naložena pod uvjetom da sljedeći iznosi ne podliježu zapljeni, čime se povećava odobreni iznos na temelju stavka 1.:

1. Iznosi izuzeti od zapljene na temelju članka 850.c stavka 1. druge rečenice, u vezi s člankom 850.c stavkom 2.a, prvom rečenicom, ako:

(a) dužnik na temelju zakonskih obveza plaća naknadu za uzdržavanje jedne osobe ili više njih ili

(b) dužnik na temelju drugog ili dvanaestog sveska Socijalnog zakonika (Sozialgesetzbuch) prima novčanu naknadu za osobe koje s njim žive u kućanstvu u smislu članka 7. stavka 3. drugog sveska Socijalnog zakonika ili članaka 19., 20., 36. prve rečenice ili članka 43. dvanaestog sveska Socijalnog zakonika, a u pogledu kojih dužnik u skladu sa zakonskim obvezama nije obvezan plaćati naknadu za uzdržavanje.

2. Jednokratne novčane naknade u smislu članka 54. stavka 2. prvog sveska Socijalnog zakonika i novčane naknade čija je svrha nadoknaditi dodatne troškove koji proizlaze iz tjelesnog invaliditeta ili lošeg zdravlja u smislu članka 54. stavka 3. točke 3. prvog sveska Socijalnog zakonika.

3. Dječji doplaci ili druge novčane naknade primljene za djecu, osim ako su zaplijenjeni zbog zahtjeva za isplatu naknade za uzdržavanje djeteta za koje je ta naknada odobrena ili s obzirom na koje se naknada uzima u obzir.

Na iznose uređene prvom rečenicom stavak 1. treća rečenica primjenjuje se mutatis mutandis.

3. Iznos koji sud odgovoran za izvršenje u nalogu za zapljenu nije zaplijenio zamjenjuje iznos izuzet od zapljene na temelju stavka 1. i stavka 2. prve rečenice točke 1. ako je saldo zaplijenjen zbog potraživanja utvrđenih u članku 850.d.

4. Sud odgovoran za izvršenje nakon podnošenja odgovarajućeg prijedloga može odrediti iznos koji će se izuzeti od zapljene, a koji odstupa od iznosa iz stavka 1., stavka 2. prve rečenice točke 1. i stavka 3. Članci 850.a, 850.b, 850.c, 850.d stavci 1. i 2., članci 850.e, 850.f, 850.g i 850.i i članci 851.c i 851.d ovog Zakona te članak 54. stavak 2., stavak 3. točke 1., 2. i 3., stavci 4. i 5. prvog sveska Socijalnog zakonika, članak 17. stavak 1. druga rečenica dvanaestog sveska Socijalnog zakonika i članak 76. Zakona o porezu na dohodak (Einkommensteuergesetz) primjenjuju se mutatis mutandis. U svim drugim slučajevima sud izvršenja ima ovlast dostaviti naloge navedene u članku 732. stavku 2.

5. Kreditna institucija obvezna je u odnosu na dužnika postupati u skladu s postojećim ugovornim odnosima kad je riječ o saldu koji ne podliježe zapljeni u skladu sa stavcima 1. i 3. To se primjenjuje na iznose koji ne podliježu zapljeni na temelju stavka 2. samo u mjeri u kojoj dužnik dokaže da saldo ne podliježe zapljeni dostavljanjem potvrde svojeg poslodavca, institucije koja plaća dječje doplatke (Familienkasse), tijela koje plaća troškove boravka ili bilo koje odgovarajuće osobe ili tijela u smislu članka 305. stavka 1. točke 1. Zakona o nesolventnosti (Insolvenzordnung, InsO). Kreditna institucija oslobođena je odgovornosti za postupanje u pogledu dužnika ako ta institucija nije bila svjesna, ali ne i zbog svoje krajnje nepažnje, da je potvrda netočna. Ako dužnik ne može dostaviti dokaz kako je to određeno u drugoj rečenici, sud odgovoran za izvršenje određuje iznose u skladu sa stavkom 2. nakon što se podnese odgovarajući prijedlog. Prve četiri rečenice primjenjuje se i u pogledu svih prijavljenih iznosa.

6. Ako se novčana naknada na temelju Socijalnog zakonika ili dječji doplaci knjiže u korist računa izuzetog od zapljene, kreditna institucija može izvršiti prijeboj tražbina koje proizlaze iz knjiženja u korist računa samo iz tih tražbina, ili izvršiti prijeboj samo tih tražbina iz iznosa knjiženog u korist računa, u razdoblju od četrnaest (14) dana od datuma na koji je takav iznos knjižen u korist računa, na koja ima pravo kao naknadu za upravljanje računom ili na temelju korisnikova raspolaganja računom tijekom tog razdoblja. Do iznosa salda koji ostane nakon toga kreditna institucija nije ovlaštena, u razdoblju od četrnaest (14) dana od datuma na koji je navedeni iznos knjižen u korist računa, odbiti provesti naloge za plaćanje zbog nedostatka sredstava ako korisnik dokaže, ili ako je kreditnoj instituciji drukčije poznato, da je iznos knjižen u korist računa novčana naknada odobrena na temelju Socijalnog zakonika ili da se sastoji od dječjih doplataka. Za naknadu kreditnoj instituciji za njezino upravljanje računom isto se tako može izvršiti prijeboj s iznosima na temelju stavaka od 1. do 4.

7. U ugovoru na kojem se temelji upravljanje tekućim računom klijent, fizička osoba ili njegov pravni zastupnik, može s kreditnom institucijom ugovoriti da će se tekućim računom upravljati kao računom izuzetim od zapljene. Klijent u bilo kojem trenutku može zatražiti da kreditna institucija njegovim tekućim računom upravlja kao računom izuzetim od zapljene. Ako je saldo knjižen u korist tekućeg računa već zaplijenjen dužnik može zatražiti da se tekući račun održava kao račun izuzet od zapljene od početka četvrtog (4.) radnog dana nakon datuma na koji je odgovarajuća izjava podnesena.

8. Svatko može biti vlasnik samo jednog računa izuzetog od zapljene. Klijent kreditnoj instituciji u ugovornim odnosima treba zajamčiti da nije vlasnik ni jednog drugog računa izuzetog od zapljene. Kreditna institucija može službe za informiranje obavijestiti da za klijenta upravlja računom izuzetim od zapljene. Službe za informiranje te informacije mogu upotrijebiti samo za pružanje informacija kreditnim institucijama koje provode odgovarajuće istrage kako bi provjerile istinitost jamstva danog u skladu s drugom rečenicom ovog stavka u pogledu utvrđivanja je li dotična osoba vlasnik računa izuzetog od zapljene ili ne. Čak i ako dotična osoba da suglasnost, nije prihvatljivo prikupljati, obrađivati ili upotrebljavati podatke za bilo koju svrhu osim one iz četvrte rečenice.

9. Ako je, u suprotnosti s odredbama stavka 8. prve rečenice, dužnik vlasnik nekoliko tekućih računa izuzetih od zapljene sud odgovoran za izvršenje naložit će da, nakon što vjerovnik podnese odgovarajući prijedlog, samo tekući račun koji je vjerovnik naveo u prijedlogu ostane račun izuzet od zapljene. Vjerovnik dostavljanjem odgovarajućih izjava dužnika treće strane treba na zadovoljstvo suda dokazati da su preduvjeti iz prve rečenice ispunjeni. Dužnik se neće saslušati. Odluka će se dostaviti svim dužnicima treće strane. Nakon dostave odluke kreditnim institucijama koje upravljaju tekućim računima za koje nije utvrđeno da su računi izuzeti od zapljene učinci iz stavaka od 1. do 6. prestaju vrijediti.

Članak 850.l Nalog u pogledu iznosa koji se ne mogu zaplijeniti, a knjiženi su u korist računa izuzetih od zapljene

Nakon što dužnik podnese odgovarajući prijedlog sud odgovoran za izvršenje može narediti da saldo na računu izuzetom od zapljene ne podliježe zapljeni tijekom razdoblja od najviše dvanaest (12) mjeseci ako dužnik dokaže da su u šest (6) mjeseci prije datuma na koji je podnio prijedlog velika većina iznosa knjiženih u korist navedenog računa bili iznosi koji se ne mogu zaplijeniti te ako dužnik na zadovoljstvo suda dokaže da se može očekivati da će velika većina iznosa koji će se knjižiti u korist računa u idućih dvanaest (12) mjeseci isto tako biti iznosi koji se ne mogu zaplijeniti. Sud može odbiti izdati taj nalog ako je u suprotnosti s prevladavajućim interesima vjerovnika. Nalog će se poništiti nakon što vjerovnik podnese odgovarajući prijedlog ako prestanu preduvjeti za njegovu primjenu ili ako je nalog u suprotnosti s prevladavajućim interesima vjerovnika.”

Iznosi uzeti u obzir u članku 850.k stavku 1. prvoj rečenici, na temelju članka 850.c stavka 1. prve rečenice, u vezi s člankom 850.c stavkom 2.a ZPO-a trenutačno proizlaze iz Obavijesti o pragovima izuzeća od zapljene od 27. travnja 2015., priloženoj kao Prilog  (114 Kb)  ovoj informativnoj obavijesti; u tom se pogledu upućuje na Obavijest.

Članak 50. stavak 1. točka (i) – imaju li banke pravo na zaračunavanje naknada za provedbu istovrsnih nacionalnih naloga ili za pružanje informacija o računu i, ako je tako, koja strana je obvezna privremeno i u konačnici platiti te naknade

Na temelju njemačkog nacionalnog prava banke ne mogu zaračunavati naknade za provedbu istovrsnih nacionalnih naloga ili za pružanje informacija o računu.

Članak 50. stavak 1. točka (j) – raspon naknada ili drugi niz pravila kojima se utvrđuju primjenjive naknade koje zaračunava bilo koje nadležno tijelo ili drugo tijelo uključeno u obradu ili izvršenje naloga za blokadu

Naknade koje zaračunavaju sudovi uključeni u obradu ili izvršenje naloga za blokadu na temelju Uredbe (EU) br. 655/2014 utvrđene su u Zakonu o sudskim pristojbama (Gerichtskostengesetz) i u Zakonu o sudskim pristojbama u obiteljskim stvarima (Gesetz über Gerichtskosten in Familiensachen, FamGKG). Prethodno navedeni zakon može se besplatno pregledati na http://www.gesetze-im-internet.de/bundesrecht/gkg_2004/gesamt.pdf i http://www.gesetze-im-internet.de/bundesrecht/famgkg/gesamt.pdf.

Sažetak pristojbi koje se zaračunavaju na temelju prethodno navedenih zakona nalazi se u odgovoru u pogledu članka 50. stavka 1. točke (n).

Pristojbe koje zaračunavaju službenici za izvršenje uključeni u obradu ili izvršavanje naloga za blokadu na temelju Uredbe (EU) br. 655/2014 navedene su u Zakonu o službenicima za izvršenje (Gerichtsvollzieherkostengesetz, GvKostG). Prethodno navedeni zakon može se besplatno pregledati na http://www.gesetze-im-internet.de/bundesrecht/gvkostg/gesamt.pdf.

Pristojbe za dostavu europskog naloga za blokadu računa izdanog u Njemačkoj zaračunavaju se banci ako ga službenik za izvršenje mora dostaviti u Njemačkoj. Ako službenik za izvršenje nalog za blokadu dostavi osobno, na temelju stavke 100. popisa pristojbi iz Zakona o službenicima za izvršenje (Kostenverzeichnisses zum Gerichtsvollzieherkostengesetz, KV GvKostG) zaračunava se pristojba od 10 EUR te putni troškovi na temelju udaljenosti koju je službenik za izvršenje prešao: 3,25 EUR za udaljenost do 10 km, 6,50 EUR za udaljenost 10–20 km, 9,75 EUR za udaljenost 20–30 km, 13 EUR za udaljenost 30–40 km i 16,25 EUR za udaljenost veću od 40 km (na temelju stavke 711. popisa pristojbi iz Zakona o službenicima za izvršenje). Ako službenik za izvršenje nalog dostavi na drugi način, zaračunava se pristojba od 3 EUR (na temelju stavke 101. popisa pristojbi iz Zakona o službenicima za izvršenje). Troškovi poštanskih usluga zaračunat će se u potpunosti za usluge s dokazom o dostavi (na temelju stavke 701. popisa pristojbi iz Zakona o službenicima za izvršenje). Kako bi se pokrili svi gotovinski troškovi zaračunat će se iznos od 20 % pristojbi naplaćenih za svaki nalog, najmanje 3 EUR i najviše 10 EUR (na temelju stavke 716. popisa pristojbi iz Zakona o službenicima za izvršenje).

To se primjenjuje na slučajeve u kojima sud koji je izdao nalog za blokadu u Njemačkoj zatraži usluge službenika za izvršenje kako bi na zahtjev vjerovnika dostavio nalog dužniku.

Za savjetovanje s tijelom za informacije ne zaračunava se pristojba na temelju članka 14. Uredbe (EU) br. 655/2014, ne dovodeći u pitanje odgovor koji se odnosi na članak 50. stavak 1. točku (n) u kojem se utvrđuje povećanje sudskih pristojbi koje se zaračunavaju za ishođenje naloga za blokadu računa u smislu članka 5. točke (b) Uredbe (EU) br. 655/2014.

Članak 50. stavak 1. točka (k) – je li bilo koji rang dodijeljen istovrsnim nacionalnim nalozima

Rangiranje pljenidbi računa na temelju odluka u okviru nacionalnog prava koje su istovrsne odlukama na temelju Uredbe (EU) br. 655/2014 utvrđuje se na temelju datuma na koji su dostavljeni banci, a nalozi za pljenidbu dostavljeni ranije imaju prednost nad onima dostavljenima kasnije.

Članak 50. stavak 1. točka (l) – sudovi ili tijelo za izvršenje nadležni za odobravanje pravnog sredstva

Sljedeći su sudovi  (233 Kb)  nadležni u slučaju pravnih sredstava na temelju članka 33. stavka 1. Uredbe (EU) br. 655/2014.

Sudovi određeni kao nadležni sudovi jesu lokalni sudovi (Amtsgerichte), regionalni sudovi (Landgerichte), viši regionalni sudovi (Oberlandesgerichte), radni sudovi (Arbeitsgerichte) i viši radni sudovi (Landesarbeitsgerichte).

Sljedeći su sudovi  (194 Kb)  nadležni u slučaju pravnih sredstava na temelju članka 34. stavka 1. ili članka 34. stavka 2. Uredbe (EU) br. 655/2014.

Sudovi određeni kao nadležni jesu lokalni sudovi.

Sud koji je izdao nalog za blokadu računa nadležan je u pogledu pravnih sredstava na temelju članka 33. stavka 1. Uredbe (EU) br. 655/2014.

U slučaju pravnih sredstava dužnika na temelju članka 34. stavka 1. ili članka 34. stavka 2. Uredbe (EU) br. 655/2014. sud nadležan za izvršenje naloga nadležni je lokalni sud u skladu s uvjetima općih odredbi.

Članak 50. stavak 1. točka (m) – sudovi kojima se podnosi žalba i rok, ako je propisan, u kojem se takva žalba mora podnijeti

Sljedeći su sudovi  (233 Kb)  nadležni u slučaju žalbi u smislu članka 37. Uredbe (EU) br. 655/2014.

Sudovi određeni kao nadležni jesu okružni sudovi (Amtsgerichte), regionalni sudovi (Landgerichte), radni sudovi (Arbeitsgerichte) i viši radni sudovi (Landesarbeitsgerichte).

Pravo na žalbu protiv odluka o pravnim sredstvima kako je predviđeno člankom 37. Uredbe (EU) br. 655/2014 može se ostvariti pred sudom koji je donio odluku o pravnom sredstvu ili, ako je sud koji je donio odluku o pravnom sredstvu prvostupanjski sud, pred sudom višeg stupnja.

Žalba se mora podnijeti u roku od jednog mjeseca.

Razdoblje za podnošenje žalbe počinje teći na datum kad dotična osoba primi obavijest o odluci protiv koje će se žalba podnijeti.

Članak 50. stavak 1. točka (n) – sudske naknade

Postupci na temelju članka 5. točke (a) Uredbe (EU) br. 655/2014:

Iznos pristojbe svaki se put utvrđuje na temelju iznosa spora i relevantne stope pristojbe primjenom metode izračuna utvrđene u članku 34. Zakona o sudskim pristojbama (GKG) i/ili članku 28. Zakona o sudskim pristojbama u obiteljskim stvarima (FamGKG).

a) Kad je riječ o postupku za ishođenje europskog naloga za blokadu računa na temelju članka 5. točke (a) Uredbe (EU) br. 655/2014, u skladu sa stavkom 1410. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama (Kostenverzeichnis Gerichtskostengesetz, KV GKG) obično se primjenjuje stopa pristojbe od 1,5. U određenim slučajevima u kojima je radno opterećenje suda manje primjenjuje se smanjena stopa pristojbe od 1,0 (stavka 1411. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama). Ako je nalog izdan na temelju članka 91.a ili članka 269. stavka 3. treće rečenice ZPO-a, obično se primjenjuje viša stopa pristojbe od 3,0 (stavka 1412. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama).

Pristojba za postupak obuhvaća i zahtjeve dužnika za pravna sredstva u smislu članka 33. Uredbe (EU) br. 655/2014 u svrhu opoziva ili izmjene europskog naloga za blokadu računa. Kad je riječ o dostavi s dokazom o dostavi, za preporučene pošiljke s potvrdom o primitku ili obradu koju obavlja sudski službenik zaračunava se pristojba od 3,50 EUR ako jedan sud obavlja više od 10 dostava ili ako se dostava obavlja na zahtjev vjerovnika (stavka 9002. popisa pristojbi iz Zakona o službenicima za izvršenje, Gerichtsvollzieherkostengesetz, KV GvKostG).

Kad je riječ o žalbenom postupku, primjenjuje se stopa pristojbe od 1,5 (stavka 1430. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama). Ako se cijeli postupak prekida povlačenjem žalbe, stopa pristojbe smanjuje se na 1,0 (stavka 1431. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama).

Sud ima diskrecijsko pravo svaki put utvrditi vrijednost zahtjeva (članak 53. Zakona o sudskim pristojbama u vezi s člankom 3. ZPO-a).

Pristojba se primjenjuje čim se sudu podnese zahtjev za europski nalog za blokadu računa ili mu se iznese tražbina (članak 6. Zakona o sudskim pristojbama).

b) Ako u prvom stupnju lokalni sud (Amtsgericht) donese odluku u svojstvu obiteljskog suda, obično se primjenjuje stopa pristojbe od 1,5 u skladu sa stavkom 1420. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama u obiteljskim stvarima. Ako se cijeli postupak prekida bez pravomoćne presude, stopa pristojbe smanjuje se na 0,5 (stavka 1421. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama).

Pristojba za postupak obuhvaća i zahtjeve dužnika za pravna sredstva u smislu članka 33. Uredbe (EU) br. 655/2014 u svrhu opoziva ili izmjene europskog naloga za blokadu računa. Kad je riječ o dostavi s dokazom o dostavi, za preporučene pošiljke s potvrdom o primitku ili obradu koju obavlja sudski službenik zaračunava se pristojba od 3,50 EUR ako jedan sud obavlja više od 10 dostava ili ako se dostava obavlja na zahtjev vjerovnika (stavka 2002. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama u obiteljskim stvarima).

Kad je riječ o žalbenom postupku, naplaćuje se stopa pristojbe od 2,0 (stavka 1422. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama). Ako se cijeli postupak prekida povlačenjem žalbe prije nego što sud primi žalbeni razlog, stopa pristojbe smanjuje se na 0,5 (stavka 1423. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama u obiteljskim stvarima). U drugim slučajevima prekida postupka bez presude, stopa pristojbe iznosi 1,0 (stavka 1424. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama u obiteljskim stvarima).

Vrijednost spora u svakom se slučaju određuje ex aequo et bono (članak 42. stavak 1. Zakona o sudskim pristojbama u obiteljskim stvarima).

Pristojba se primjenjuje čim se donese bezuvjetno rješenje o pristojbama ili se postupak prekine na bilo koji drugi način (članak 11. Zakona o sudskim pristojbama u obiteljskim stvarima).

c) Ako radni sud (Arbeitsgericht) donese prvostupanjsku presudu, za postupak se primjenjuje stopa pristojbe od 0,4 (stavka 8310. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama). Ako je nalog izdan na temelju članka 91.a ili članka 269. stavka 3. treće rečenice ZPO-a, stopa pristojbe u načelu se povećava na 2,0 (stavka 8311. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama).

Pristojba za postupak obuhvaća i zahtjeve dužnika za pravna sredstva u smislu članka 33. Uredbe (EU) br. 655/2014 u svrhu opoziva ili izmjene europskog naloga za blokadu računa. Kad je riječ o dostavi s dokazom o dostavi, za preporučene pošiljke s potvrdom o primitku ili obradu koju obavlja sudski službenik zaračunava se pristojba od 3,50 EUR ako jedan sud obavlja više od 10 dostava ili ako se dostava obavlja na zahtjev vjerovnika (stavka 9002. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama).

Kad je riječ o žalbenom postupku, naplaćuje se stopa pristojbe od 1,2 (stavka 8330. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama). Ako se cijeli postupak prekida povlačenjem žalbe, stopa pristojbe smanjuje se na 0,8 (stavka 8331. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama).

Sud ima diskrecijsko pravo svaki put utvrditi vrijednost zahtjeva (članak 53. Zakona o sudskim pristojbama u vezi s člankom 3. ZPO-a).

Pristojba se primjenjuje čim se donese bezuvjetno rješenje o pristojbama ili se postupak prekine na bilo koji drugi način (članak 9. Zakona o sudskim pristojbama).

Postupci na temelju članka 5. točke (b) Uredbe (EU) br. 655/2014 i svi postupci povezani sa zahtjevima za ograničavanje ili prekid izvršenja naloga za blokadu:

U postupku za ishođenje naloga za blokadu na temelju članka 5. točke (a) Uredbe (EU) br. 655/2014 zaračunava se pristojba od 20 EUR (stavka 2111. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama). Ako se tijekom postupka podnese zahtjev za dobivanje informacija o računu, pristojba se povećava na 33 EUR (stavka 2122. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama).

Pristojba za postupak obuhvaća i zahtjeve dužnika za pravna sredstva u smislu članka 33. Uredbe (EU) br. 655/2014 u svrhu opoziva ili izmjene europskog naloga za blokadu računa.

Za zahtjeve za prekid ili ograničenje izvršavanja zaračunava se pristojba od 30 EUR (stavka 2119. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama).

Za zahtjeve koji su odbijeni ili odbačeni zaračunava se pristojba od 30 EUR (stavka 2121. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama). Ako je žalba odbijena ili odbačena samo djelomično, sud može ex aequo et bono iznos pristojbe smanjiti za pola ili odlučiti da ga neće zaračunati.

Pristojba se primjenjuje čim se sudu podnese zahtjev za europski nalog za blokadu računa ili za prekid ili ograničenje izvršenja ili čim mu se iznese tražbina (članak 6. Zakona o sudskim pristojbama).

Članak 50. stavak 1. točka (o) – jezici koji su prihvaćeni za prijevod dokumenata

Kad je riječ o dokumentima koji su upućeni sudu ili nadležnom tijelu u skladu s Uredbom (EU) br. 655/2014 nije dopuštena upotreba ni jednog drugog jezika osim njemačkog.