Europski nalog za blokadu računa

Portugal

Sadržaj omogućio
Portugal

PRONALAŽENJE NADLEŽNIH SUDOVA/TIJELA

Alat za pretraživanje služi za pronalaženje suda/tijela nadležnog za određeni europski pravni instrument. Napominjemo da unatoč nastojanjima da se osigura točnost rezultata, mogu postojati iznimke u pogledu određivanja nadležnosti koje nisu nužno obuhvaćene.

Portugal

Europski nalog za blokadu računa


*obvezan unos

Članak 50. stavak 1. točka (a) – sudovi određeni kao nadležni za izdavanje europskog naloga za blokadu

Na temelju relevantne nadležnosti s obzirom na predmet ili vrijednost predmeta spora u skladu sa Zakonom o organizaciji pravosudnog sustava (Zakon br. 62/2013 od 26. kolovoza 2013.) sudovi nadležni za postupke za europski nalog za blokadu računa u predmetima koji spadaju u područje njihove nadležnosti su sljedeći:

  • središnji građanski odjeli (Juízos Centrais Cíveis),
  • lokalni građanski odjeli (Juízos Locais Cíveis) i odjeli opće nadležnosti (Juízos de competência genérica),
  • odjeli za obitelj i maloljetnike (Juízos de família e menores),
  • odjeli za radne odnose (Juízos do Trabalho),
  • trgovački odjeli (Juízos de Comércio),
  • odjeli za izvršenje (Juízos de Execução),
  • sud za intelektualno vlasništvo (Tribunal da Propriedade Intelectual),
  • sud za tržišno natjecanje, regulaciju i nadzor (Tribunal da Concorrência, Regulação e Supervisão),
  • pomorski sud (Tribunal Marítimo).

Članak 50. stavak 1. točka (b) – tijelo određeno kao nadležno za pribavljanje informacija o računu

Udruženje odvjetnika i izvršitelja (A Ordem dos Solicitadores e Agentes de Execução, OSAE).

Rua Artilharia 1, no 63

1250-038 Lisabon

Tel.: (+351) 213894200

Telefaks: (+351) 213534870

E-adresa: geral@osae.pt

http://osae.pt/pt/pag/osae/osae/1/1/1/1

Članak 50. stavak 1. točka (c) – načini pribavljanja informacija o računu

U nacionalnom pravu predviđeni su sljedeći načini:

  • sve banke u Portugalu obvezne su objaviti posjeduje li dužnik račun u tim bankama (članak 14. stavak 5. točka (a)),
  • tijelo za informacije može pristupiti svim relevantnim informacijama kojima raspolažu tijela javne vlasti ili uprave u registrima ili drugim izvorima (članak 14. stavak 5. točka (b)).

Ti su načini utvrđeni člankom 749. Zakona o parničnom postupku i uređeni člankom 17. Ministarske provedbene uredbe br. 282/2013 od 29. kolovoza 2013., kako je zadnje izmijenjena.

Kako bi nadležno tijelo (Udruženje odvjetnika i izvršitelja, OSAE) moglo pristupiti informacijama o postojanju računa u Portugalu, šalje se zahtjev portugalskoj nacionalnoj banci. U Portugalu se ti zahtjevi mogu podnijeti isključivo s pomoću dužnikova poreznog identifikacijskog broja (NIF) ili identifikacijskog broja pravne osobe (NIPC). Kako bi se zahtjevi mogli brzo obraditi, preporučuje se da se navedu sljedeće informacije:

  • dužnikov porezni identifikacijski broj (NIF) ili
  • identifikacijski broj pravne osobe (NIPC) ako je dužnik poduzeće
  • dužnikova adresa.

Članak 50. stavak 1. točka (d) – sudovi kojima se podnosi žalba na odbijanje izdavanja europskog naloga za blokadu

Žalbeni sudovi nadležni su za odlučivanje o žalbama.

Međutim, u skladu s nacionalnim pravom žalbe se podnose sudu koji je izdao spornu odluku.

Članak 50. stavak 1. točka (e) – tijela određena kao nadležna za primanje, slanje i dostavu europskog naloga za blokadu i drugih dokumenata

  • Sudovi, konkretno sudski službenici,
  • Udruženje odvjetnika i izvršitelja (OSAE), konkretno izvršitelji.

Općenito, izvršitelji su ovlašteni slati potrebne obavijesti.

U skladu s portugalskim postupovnim pravom sudski službenici interveniraju samo u sljedećim slučajevima:

  • izvršenja u kojima je država vjerovnik,
  • izvršenja u kojima Ured državnog odvjetnika (Ministério Público) zastupa vjerovnika,
  • ako u okrugu u kojem treba provesti postupak izvršenja nema „izvršitelja”, a usluge „izvršitelja” iz drugog okruga prouzročile bi nerazmjerne troškove. O toj intervenciji odlučuje sudac na zahtjev vjerovnika,
  • ako bi potrebni postupovni koraci prouzročili nerazmjerne putne troškove, a u području u kojem se ti postupovni koraci trebaju provesti nema „izvršitelja”. O toj intervenciji odlučuje sudac na zahtjev „izvršitelja”,
  • izvršenja u kojima je sporni iznos 10 000 EUR ili niži, ako su vjerovnici pojedinci, a zahtjev se ne odnosi na gospodarsku ili industrijsku djelatnost, pod uvjetom da je intervencija zatražena u zahtjevu za izvršenje i plaćeni su svi odgovarajući troškovi postupka,
  • izvršenja u kojima je sporni iznos 30 000 EUR ili niži, ako se zahtjev odnosi na zaposlenje, a stranka koja traži izvršenje zatraži intervenciju u zahtjevu za izvršenje i plati odgovarajuće troškove postupka.

Članak 50. stavak 1. točka (f) – tijelo nadležno za izvršenje europskog naloga za blokadu računa

Udruženje odvjetnika i izvršitelja (OSAE).

Članak 50. stavak 1. točka (g) – u kojoj se mjeri zajednički i zastupnički računi mogu blokirati

Na temelju portugalskog prava smatra se da stranke imaju jednak udio u kreditu te se stoga, osim ako postoje dokazi o suprotnom, pretpostavlja da je svaki depozitar vlasnik polovine sredstava položenih na račun (članci 513. i 516. Građanskog zakonika). Stoga se nalog za blokadu odnosi na dužnikov udio u zajedničkom računu, pod pretpostavkom da su udjeli jednaki (članak 780. stavak 5. Zakona o parničnom postupku).

Ta se pretpostavka može ukloniti predočenjem dokaza o suprotnom; mora se dokazati da sredstva položena na bankovni račun pripadaju samo jednom vlasniku računa ili samo jednom od vlasnika računa ili da oni drže različite udjele u računu ili čak da ta sredstva pripadaju trećoj osobi.

Ako je nalog za blokadu izdan protiv samo jednog bračnog druga, ali je račun koji zajednički drže zaplijenjen jer se smatra da dužnik nema dovoljno sredstava, bračni drug osobe protiv koje je izdan nalog za blokadu mora se pozvati da zatraži razdvajanje imovine ili da izjavi da prihvaća podjelu duga; to se čini na zahtjev bračnog druga protiv kojeg je izdan nalog za blokadu. Ako je nalog za blokadu izdan protiv samo jednog bračnog druga i protiv računa otvorenog samo u njegovo ime, taj bračni drug može zahtijevati podjelu duga i u tom se slučaju nalog za blokadu može izdati protiv zajedničkog računa bračnih drugova, ako ga imaju (članak 740. stavak 1., članak 741. stavak 1. i članak 742. stavak 1. Zakona o parničnom postupku).

Ako je vlasnik računa ujedno i dužnik, ali sredstva na računu navodno pripadaju trećoj osobi, ta treća osoba mora uložiti prigovor (članak 342. stavak 1. Zakona o parničnom postupku). Ako se čini da je dužnik vlasnik sredstava položenih na račun čiji je vlasnik treća osoba, ta treća osoba može podnijeti žalbu protiv naloga za blokadu ili uložiti prigovor, pri čemu će iznijeti činjenične dokaze ili dostaviti dokaze koje sud nije uzeo u obzir i kojima bi se mogla pobiti osnova naloga za blokadu (članak 372. stavak 1. Zakona o parničnom postupku). U prvom stupnju treća osoba pokušat će spriječiti zapljenu sredstava, dok će u drugom stupnju to pokušati učiniti dužnik.

Članak 50. stavak 1. točka (h) – pravila koja se primjenjuju na iznose izuzete od pljenidbe

U skladu s člankom 391. stavkom 2. Zakona o parničnom postupku odredbe primjenjive na zapljenu, prilagođene prema potrebi, primjenjuju se na naloge za blokadu.

Zapljena mora biti ograničena na imovinu potrebnu za plaćanje izvršiva duga i očekivanih troškova izvršenja (članak 735. stavak 3. Zakona o parničnom postupku).

U skladu s člankom 738. Zakona o parničnom postupku sljedeće su stavke oslobođene od zapljene: dvije trećine neto prihoda, plaće, redovni iznosi koji se primaju kao mirovina ili druga socijalna naknada, osiguranje, odšteta zbog nezgode ili anuitet, ili bilo koja plaćanja slične prirode kojima se osiguravaju sredstva za život dužnika. Za potrebe izračuna likvidnog dijela prethodno navedenih plaćanja u obzir se uzimaju samo zakonski propisani doprinosi. Najveći iznos koji je izuzet od zapljene jednak je trima nacionalnim minimalnim plaćama u trenutku svake zapljene. Ako dužnik nema nikakav drugi prihod, najmanji izuzeti iznos jednak je jednoj nacionalnoj minimalnoj plaći.

U posebnom slučaju zapljene bankovnih računa od zapljene je izuzet ukupni iznos koji odgovara nacionalnoj minimalnoj plaći.

S obzirom na iznos, vrstu nepodmirenog duga, potrebe osobe protiv koje se traži izvršenje i njezinih obiteljskih okolnosti, na zahtjev osobe protiv koje se traži izvršenje sudac iznimno može smanjiti iznos prihoda koji je predmet zapljene tako dugo dok to smatra razumnim (ali najdulje jednu godinu), a može ga čak i izuzeti od zapljene.

Naposljetku, bankovni polozi izuzeti su od zapljene ako proizlaze iz plaćanja zajma koji je sam izuzet od zapljene, u skladu s člankom 739. Zakona o parničnom postupku.

Članak 50. stavak 1. točka (i) – imaju li banke pravo na zaračunavanje naknada za provedbu istovrsnih nacionalnih naloga ili za pružanje informacija o računu i, ako je tako, koja strana je obvezna privremeno i u konačnici platiti te naknade

Banke imaju pravo na naknadu za usluge koje pružaju samo u slučajevima u kojima je vjerovnik trgovačko poduzeće koje je u prošloj godini podnijelo 200 ili više zahtjeva za privremenu mjeru sudu, tajništvu ili kontaktnoj točki (članak 780. stavak 12. Zakona o parničnom postupku).

Provedbenom uredbom br. 202/2011 od 20. svibnja 2011., kako je zadnje izmijenjena, utvrđuju se razina, načini plaćanja i povrata te raspodjela iznosa koji se odnose na tu naknadu.

Ta se naknada odnosi na troškove nastale u tom predmetu koji su isključiva odgovornost vjerovnika i ne uključuju pristojbe i izdatke izvršitelja ili troškove izvršenja niti ih se može potraživati kao troškove stranaka (članak 1. stavak 2. Provedbene uredbe br. 202/2011 od 20. svibnja 2011.).

U slučaju zapljene sredstava na bankovnom računu na ime osobe protiv koje se traži izvršenje jedna petina (1/5) obračunske jedinice dospijeva na plaćanje, što iznosi 20,40 EUR.

Ako zapljena nije moguća (nema bankovnih računa ili bankovnih sredstava na ime osobe protiv koje se traži izvršenje), jedna desetina (1/10) obračunske jedinice dospijeva na plaćanje, što iznosi 10,20 EUR.

Članak 50. stavak 1. točka (j) – raspon naknada ili drugi niz pravila kojima se utvrđuju primjenjive naknade koje zaračunava bilo koje nadležno tijelo ili drugo tijelo uključeno u obradu ili izvršenje naloga za blokadu

U Portugalu informacije o bankovnim računima pružaju banke u skladu s uvjetima i iznosima naknada iz članka 50. stavka 1. točke (i).

Za obradu ili izvršenje naloga za blokadu plaćaju se sljedeće naknade:

  • 25 EUR ako dužnik ima domicil u državi članici izdavanja,
  • 51 EUR ako dužnik ima domicil u državi članici koja nije država članica izdavanja.

Članak 50. stavak 1. točka (k) – je li bilo koji rang dodijeljen istovrsnim nacionalnim nalozima

Nije primjenjivo.

Članak 50. stavak 1. točka (l) – sudovi ili tijelo za izvršenje nadležni za odobravanje pravnog sredstva

Žalbe protiv naloga za blokadu na temelju članka 33. stavka 1.:

  • prvostupanjski sud koji je izdao nalog za blokadu nadležan je za odlučivanje o žalbama.

Žalbe protiv izvršenja naloga za blokadu na temelju članka 34.:

  • središnji građanski odjeli u izvršenjima u kojima je vrijednost predmeta spora viša od 50 000 EUR*
  • lokalni građanski odjeli ili, ako ne postoje, odjeli opće nadležnosti u izvršenjima u kojima je vrijednost predmeta spora 50 000 EUR* ili niža.

* Taj iznos uključuje glavnicu i kamate/kazne obračunane do datuma predočenja naloga za blokadu.

Članak 50. stavak 1. točka (m) – sudovi kojima se podnosi žalba i rok, ako je propisan, u kojem se takva žalba mora podnijeti

Žalbe se moraju podnijeti sudu koji je donio odluku koja je predmet žalbe (članak 637. stavak 1. Zakona o parničnom postupku). Nakon što su podnesene, žalbe se upućuju Žalbenom sudu (Tribunal da Relação) na razmatranje.

Rok je za podnošenje žalbe 15 dana od obavijesti o odluci (članak 638. stavak 1. i članak 363. stavak 1. Zakona o parničnom postupku).

Članak 50. stavak 1. točka (n) – sudske naknade

  • U kontekstu privremene mjere stranka koja je podnijela zahtjev mora platiti troškove postupka u iznosu od 306 EUR.
  • U slučaju žalbe protiv odluke stranka koja je podnijela zahtjev mora platiti troškove postupka u iznosu od 306 EUR do 612 EUR.

U skladu s člankom 145. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku troškovi postupka moraju se platiti na početku predmetnog postupka.

Tablice II. i III. iz članka 7. stavaka 1., 4., 5. i 7. Uredbe o troškovima postupka (Uredba sa zakonskom snagom br. 34/2008 od 26. veljače 2008.) mogu se pronaći ovdje: http://data.dre.pt/eli/dec-lei/34/2008/p/cons/20161228/pt/html

Članak 50. stavak 1. točka (o) – jezici koji su prihvaćeni za prijevod dokumenata

Nije primjenjivo.

Posljednji put ažurirano: 13/04/2022

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.