Europski nalog za blokadu računa

Slovenija

Sadržaj omogućio
Slovenija

PRONALAŽENJE NADLEŽNIH SUDOVA

Alat za pretraživanje služi za pronalaženje suda/tijela nadležnog za određeni europski pravni instrument. Napominjemo da unatoč nastojanjima da se osigura točnost rezultata, mogu postojati iznimke u pogledu određivanja nadležnosti koje nisu nužno obuhvaćene.

Slovenija

Europski nalog za blokadu računa


*obvezan unos

Članak 50. stavak 1. točka (a) – sudovi određeni kao nadležni za izdavanje europskog naloga za blokadu

Za izdavanje naloga za blokadu, ako je vjerovnik ishodio vjerodostojnu ispravu (članak 6. stavak 4.), nadležni su općinski sudovi (okrajna sodišča) (članak 279.b stavak 1. Zakona o izvršenju i osiguranju tražbina (Zakon o izvršbi in zavarovanju); Uradni list RS (UL RS; Službeni list Republike Slovenije) br. 3/07 – službeni pročišćeni tekst, 93/07, 37/08 – ZST-1, 45/08 – ZArbit, 28/09, 51/10, 26/11, 17/13 – odluka Ustavnog suda, 45/14 – odluka Ustavnog suda, 53/14, 58/14 – odluka Ustavnog suda, 54/15, 76/15 – odluka Ustavnog suda, i 11/18; dalje u tekstu „ZIZ”).

Popis općinskih sudova dostupan je ovdje.

Članak 50. stavak 1. točka (b) – tijelo određeno kao nadležno za pribavljanje informacija o računu

Tijelo nadležno za dobivanje informacija o računu (članak 14.) jest Agencija Republike Slovenije za javnopravne evidencije i povezane usluge (Agencija Republike Slovenije za javnopravne evidence in storitve – AJPES) (članak 279.c ZIZ-a).

Podaci za kontakt: Tržaška cesta 16, 1000 Ljubljanamailto:gp@ajpes.si

gp@ajpes.si – glavni ured
info@ajpes.si – informacije za korisnike

Članak 50. stavak 1. točka (c) – načini pribavljanja informacija o računu

Načini dobivanja informacija o računu (članak 14. stavak 5.):

(a) AJPES, koji je određen kao tijelo za informacije, vodi registar transakcijskih računa, odnosno jedinstvenu bazu podataka o transakcijskim računima fizičkih i pravnih osoba (članak 191. i dalje Zakona o platnim uslugama, uslugama izdavanja elektroničkog novca i platnim sustavima (Zakon o plačilnih storitvah, storitvah izdajanja elektronskega denarja in plačilnih sistemih); UL RS br. 7/18 i 9/18 – ispravak; dalje u tekstu „ZPlaSSIED”). Zbog te je baze postupak dobivanja informacija vrlo učinkovit jer tijelo za informacije ne mora pitati banku ima li dužnik otvoren račun u toj banci (članak 14. stavak 5. točka (a)).

Iako je u skladu sa slovenskim pravom moguće dobiti informacije o računu dužnika na način naveden u članku 14. stavku 5. točki (c) (vidjeti članak 31. ZIZ-a), sudovi se gotovo nikada ne služe tom mogućnosti jer informacije o bankovnom računu dužnika mogu pribaviti elektroničkim pristupom registru transakcijskih računa (članak 4. ZIZ-a; članak 13. Zakona o sudovima (Zakon o sodiščih); UL RS br. 94/07 – službeni pročišćeni tekst, 45/08, 96/09, 86/10 – ZJNepS, 33/11, 75/12 – ZSPDSLS-A, 63/13, 17/15 i 23/17 – ZSSve; dalje u tekstu „ZS”).

Članak 50. stavak 1. točka (d) – sudovi kojima se podnosi žalba na odbijanje izdavanja europskog naloga za blokadu

Žalbe se podnose (članak 21.):

– sudu koji je odbio vjerovnikov zahtjev za nalog za blokadu (općinski ili okružni sud (okrožno sodišče)).

Popis općinskih sudova, popis okružnih sudova.

Članak 50. stavak 1. točka (e) – tijela određena kao nadležna za primanje, slanje i dostavu europskog naloga za blokadu i drugih dokumenata

Tijelo određeno kao nadležno za primanje, slanje i dostavu naloga za blokadu i drugih dokumenata (članak 4. stavak 14.) jest sljedeće:

– u skladu s člankom 10. stavkom 2., člankom 23. stavcima 3., 5. i 6., člankom 25. stavkom 3., člankom 27. stavkom 2., člankom 28. stavkom 3. i člankom 36. stavkom 5. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 655/2014, Općinski sud u Mariboru.

Članak 50. stavak 1. točka (f) – tijelo nadležno za izvršenje europskog naloga za blokadu računa

Tijelo nadležno za izvršenje naloga za blokadu (poglavlje 3.) jest sljedeće:

Općinski sud u Mariboru, koji ima mjesnu nadležnost za izvršenje naloga za blokadu koji je izdao sud druge države članice Europske unije (članak 279.d ZIZ-a).

Članak 50. stavak 1. točka (g) – u kojoj se mjeri zajednički i zastupnički računi mogu blokirati

Zajednički i zastupnički računi mogu se blokirati (članak 30.) u sljedećim slučajevima:

Ako je zajednički račun za plaćanje račun za plaćanje koji je pružatelj platnih usluga otvorio u ime dviju ili više fizičkih osoba ili dviju ili više pravnih osoba (članak 14. stavak 1. Zakona o platnim uslugama i sustavima (Zakon o plačilnih storitvah in sistemih; ZPlaSS).

Svaki pojedinačni vlasnik zajedničkog računa za plaćanje može raspolagati svim novčanim sredstvima na tom računu, osim ako ugovorom o upravljanju zajedničkim računom za plaćanje nisu utvrđena druga ovlaštenja za raspolaganje novčanim sredstvima na tom računu (članak 14. stavak 2. ZPlaSS-a).

Ukupna se novčana sredstva na zajedničkom računu za plaćanje mogu iskoristiti za isplatu obveza pojedinačnog vlasnika računa u odnosu na treće osobe. Dogovor među vlasnicima zajedničkog računa za plaćanje o iznosu udjela pojedinačnih vlasnika i odgovornosti pojedinačnih vlasnika ne ograničava prava trećih osoba na to da se njihove tražbine u okviru postupka izvršenja ili stečajnog postupka protiv pojedinačnog vlasnika isplate na teret ukupnih novčanih sredstava na zajedničkom računu za plaćanje (članak 14. stavak 3. ZPlaSS-a). Stoga se novčana sredstva na zajedničkom računu za plaćanje mogu iskoristiti za isplatu obveza pojedinačnog vlasnika računa u odnosu na treće osobe.

Ako je izvršenje ograničeno na određenu imovinu dužnika u skladu s posebnim zakonom, ta se ograničenja u okviru postupka izvršenja protiv pojedinačnog vlasnika zajedničkog računa za plaćanje uzimaju u obzir u odnosu na svakog pojedinačnog vlasnika zajedničkog računa za plaćanje (članak 14. stavak 4. ZPlaSS-a).

Članak 50. stavak 1. točka (h) – pravila koja se primjenjuju na iznose izuzete od pljenidbe

Na iznose koji su izuzeti od pljenidbe i iznose za koje je izvršenje ograničeno primjenjuju se sljedeća pravila (članak 31.):

Dohodak je izuzet od izvršenja ako je njegovo opće obilježje to da ne čini osnovni dohodak, kao što je plaća, već u pravilu niži, dodatni dohodak koji u većini slučajeva čini socijalni korektiv (članak 101. Zakona o izvršenju i osiguranju tražbina (ZIZ)).

U skladu s člankom 102. ZIZ-a izvršenje je ograničeno u pogledu dohotka, koji obično ima oblik osnovnog dohotka, kao što je plaća, odnosno dohotka za koji se smatra da proizlazi iz radnog odnosa. Uglavnom je dozvoljeno oduzeti do dvije trećine takvog dohotka, ali dužniku mora ostati iznos od 76 % minimalne plaće. Svakom dužniku mora ostati jednak preostali iznos. Ako je riječ o određenim povlaštenim tražbinama, dužniku mora ostati manji iznos, odnosno 50 % minimalne plaće. U oba je slučaja iznos koji mora ostati dužniku veći ako je dužnik odgovoran za uzdržavanje članova obitelji.

Subjekti koji su odgovorni za provedbu odluka o izvršenju (banka) moraju uzeti u obzir izuzeća od izvršenja i ograničenja izvršenja čak i ako dužnik ne podnese zahtjev, osim ako postoji pravo na više ograničenje zbog uzdržavanja. Dužnik mora izvršitelju dokazati postojanje tog prava predočenjem vjerodostojne isprave (članak 102. stavak 5. ZIZ-a).

Točan popis izuzeća od pljenidbe ili ograničenja iznosa utvrđen je u člancima 101., 102. i 103. ZIZ-a.

Članak 50. stavak 1. točka (i) – imaju li banke pravo na zaračunavanje naknada za provedbu istovrsnih nacionalnih naloga ili za pružanje informacija o računu i, ako je tako, koja strana je obvezna privremeno i u konačnici platiti te naknade

Zaračunavanje naknada (članak 43.): banke mogu, u skladu sa svojom poslovnom politikom i primjenjivim stopama naknade za usluge, zaračunati naknadu za radnje provedene na temelju istovrsnih nacionalnih naloga (zaprimanje naloga i prijenos sredstava).

Pružatelji platnih usluga moraju na svojim internetskim stranicama objaviti potpune i točne informacije o naknadama koje zaračunavaju za radnje koje se provode na temelju odluke o izvršenju ili naloga za osiguranje (članak 190. ZPlaSSIED-a).

AJPES daje informacije o računu. Informacije u registru transakcijskih računa pravnih i fizičkih osoba koje redovito posluju besplatno su javno dostupne na internetskim stranicama AJPES-a (članak 194. ZPlaSSIED-a). Osobi koja je zatražila informacije iz registra transakcijskih računa u pogledu računa fizičke osobe AJPES zaračunava naknadu u skladu sa stopom određenom u dogovoru s ministrom nadležnim za financije (članak 195. ZPlaSSIED-a). Stopa naknade troškova koji nastaju davanjem informacija o transakcijskim računima fizičkih osoba iz registra transakcijskih računa (UL RS br. 49/10) objavljuje se na AJPES-ovim internetskim stranicama. U skladu s tom stopom, iznos naknade troškova ovisi o načinu podnošenja zahtjeva za informacije o računu (stopa je niža za elektronički prijenos podataka nego za prijenos podataka koji se zahtijeva u pisanom obliku) te o broju jedinica podataka koje se prenose.

Naknadu za provedbu istovrsnih nacionalnih naloga plaća dužnik, a naknadu za davanje informacija o računu plaća osoba koja je podnijela upit (uglavnom vjerovnik).

Sud besplatno pristupa informacijama o računima pregledom AJPES-ova registra ili od organizacije za platni promet (banka) traži da objavi ima li dužnik u njoj otvoren račun (vidjeti članak 4. stavak 1. ZIZ-a, članak 13. ZS-a).

AJPES sudovima, poreznom tijelu i drugim tijelima odgovornima za izvršenje osigurava izravan elektronički pristup informacijama u registru transakcijskih računa.

Članak 50. stavak 1. točka (j) – raspon naknada ili drugi niz pravila kojima se utvrđuju primjenjive naknade koje zaračunava bilo koje nadležno tijelo ili drugo tijelo uključeno u obradu ili izvršenje naloga za blokadu

Raspon naknada ili drugi niz pravila kojima se utvrđuju primjenjive naknade koje zaračunava bilo koje nadležno tijelo ili drugo tijelo uključeno u obradu ili izvršenje naloga za blokadu (članak 44.):

Pri podnošenju zahtjeva za osiguranje tražbine na temelju naloga za blokadu mora se platiti sudska naknada (članak 29.b u vezi s člancima 239. i 279.a ZIZ-a). Za podnošenje zahtjeva za nalog za blokadu plaća se sudska naknada u iznosu od 30 EUR (tarifa br. 4012 Zakona o sudskim naknadama (Zakon o sodnih taksah – ZST-1; UL RS br. 37/08, 97/10, 63/13, 58/14 – odluka Ustavnog suda, 19/15 – odluka Ustavnog suda, 30/16, 10/17 – ZPP-E i 11/18 – ZIZ-L; dalje u tekstu „ZST-1”), ili 24 EUR (tarife br. 4041 i 4012 ZST-1) ako je zahtjev podnesen u elektroničkom obliku.

Ako je nalog za blokadu izdao slovenski sud, banka se nalazi u Sloveniji, a sud je donio i odluku kojom se banci nalaže da poduzme radnju iz članka 260. stavka 1. točke 4. ili članka 271. stavka 1. točke 4. ZIZ-a (članak 279.e stavak 1.), u sudsku je naknadu uključeno i donošenje te odluke jer je sud zapravo donosi u postupku u kojem se izdaje nalog za blokadu (odnosno u postupku u kojem se odlučuje o zahtjevu za osiguranje tražbine).

Ako nalog za blokadu izdaje strani sud, a slovenski ga sud zaprimi za izvršenje jer se banka nalazi u Sloveniji, odluka kojom sud banci nalaže da poduzme radnju iz članka 260. stavka 1. točke 4. ili članka 271. stavka 1. točke 4. ZIZ-a (članak 279.e stavak 1.) donosi se u postupku koji je pokrenut na temelju zaprimanja naloga za blokadu. Na temelju članka 24. Uredbe u tom se slučaju ne plaća sudska naknada jer se ne može smatrati da je donesena odluka o privremenoj ili prethodnoj mjeri te se ne može smatrati da je ta odluka donesena u postupku za osiguravanje tražbine; umjesto toga, donosi se odluka kojom sud banci daje upute o načinu izvršenja naloga za blokadu koji je izdan u inozemstvu.

Članak 50. stavak 1. točka (k) – je li bilo koji rang dodijeljen istovrsnim nacionalnim nalozima

Rangiranje istovrsnih nacionalnih naloga u okviru nacionalnog prava (članak 32.):

Ako više vjerovnika ostvaruje novčane tražbine protiv istog dužnika i u pogledu istog predmeta izvršenja, tražbine se isplaćuju redoslijedom kojim su vjerovnici stjecali pravo na isplatu iz tog predmeta, osim ako zakonom nije propisano drukčije (članak 12. ZIZ-a).

Nalog za blokadu koji je izdao sud druge države članice Europske unije izvršava se tako da sud donese odluku kojom se nalaže poduzimanje radnje iz članka 271. stavka 1. točke 4. ZIZ-a, odnosno donošenjem privremene mjere (članak 279.e stavak 3. ZIZ-a). Sudovi donose odluku o privremenoj mjeri kojom se nalaže da organizacija za platni promet dužniku ili bilo kojoj osobi koja djeluje u njegovo ime odbije isplatiti novčani iznos s dužnikova računa za koji je donesena privremena mjera (članak 271. stavak 1. točka 4. ZIZ-a). Takvim se privremenim mjerama koje slovenski sud donosi na temelju europskog naloga za blokadu iz druge države članice ne daje založno pravo na osiguranje (članak 271. stavak 2. ZIZ-a). Sud takve mjere donosi ako u tom trenutku još nije donio presudu o meritumu u predmetu. Ako vjerovnik zahtjevu za nalog za blokadu priloži postojeću presudu, sudsku nagodbu ili vjerodostojnu ispravu, nalaže se mjera izvršenja iz članka 260. stavka 1. točke 4. ZIZ-a, odnosno donosi se odluka o prethodnoj mjeri kojom se nalaže pljenidba novčanog iznosa na dužnikovu računu u organizaciji za platni promet (članak 279.e stavak 3. i članak 260. stavak 1. točka 4. ZIZ-a). Pljenidbom se vjerovniku daje založno pravo na dužnikovu novčanu imovinu na bankovnim računima (članak 107. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavkom 5. i člankom 239. ZIZ-a).

Članak 50. stavak 1. točka (l) – sudovi ili tijelo za izvršenje nadležni za odobravanje pravnog sredstva

Sudovi ili, prema potrebi, tijelo za izvršenje nadležni za odobravanje pravnog sredstva (članak 33. stavak 1., članak 34. stavak 1. ili 2.):

– pravno sredstvo (prigovor) na temelju članka 33. stavka 1. podnosi se sudu koji je izdao nalog za blokadu. Taj je sud općinski ili okružni sud. On donosi odluku o pravnom sredstvu (članak 54. u vezi s člankom 239. ZIZ-a),

– pravno sredstvo na temelju članka 34. stavka 1. podnosi se Općinskom sudu u Mariboru koji je izdao nalog za osiguranje (putem prethodne ili privremene mjere) na temelju naloga za blokadu iz druge države članice te se dostavlja organizaciji za platni promet. On donosi odluku o pravnom sredstvu (članak 279.f ZIZ-a),

– pravno sredstvo na temelju članka 34. stavka 2. Uredbe (iznimka javnog poretka) podnosi se Općinskom sudu u Mariboru.

Članak 50. stavak 1. točka (m) – sudovi kojima se podnosi žalba i rok, ako je propisan, u kojem se takva žalba mora podnijeti

Sudovi kojima se podnose žalbe, rok u kojem se takva žalba mora podnijeti prema nacionalnom pravu i događaj koji označava početak tog roka (članak 37.):

Žalba se može podnijeti protiv odluke o prigovoru (članak 9. stavak 1. u vezi s člankom 239. ZIZ-a). Žalba se podnosi sudu koji je izdao nalog za blokadu (općinski ili okružni sud) ili općinskom sudu odgovornom za izvršenje naloga za blokadu u skladu s člankom 23. Uredbe.

Žalba se mora podnijeti u roku od osam dana od dana kada je prvostupanjski sud donio odluku u pogledu prigovora (članak 9. stavak 3. ZIZ-a).

Viši sud odlučuje o žalbi.

Podaci za kontakt viših sudova:

1. Viši sud u Celju
Prešernova ulica 22
3102 Celje – p.p. 1034

Telefon: (03) 427 51 00
Telefaks: (03) 427 52 70
E-adresa: urad.visce@sodisce.si

2. Viši sud u Kopru
Ferrarska 9
6000 Koper

Telefon: (05) 668 30 00
Telefaks: (05) 639 52 45
E-adresa: urad.viskp@sodisce.si

3. Viši sud u Ljubljani
Tavčarjeva 9
1000 Ljubljana

Telefon: (01) 366 44 44
Telefaks: (01) 366 40 70
E-adresa: urad.vislj@sodisce.si

4. Viši sud u Mariboru
Sodna ulica 14
2000 Maribor

Telefon: (02) 234 71 00
Telefaks: (02) 234 73 18
E-adresa: urad.vismb@sodisce.si

Članak 50. stavak 1. točka (n) – sudske naknade

Informacije o sudskim naknadama (članak 42.):

Sudske naknade u postupku ishođenja naloga za blokadu ili pravnog sredstva protiv takvog naloga istovjetne su onima za ishođenje istovrsnog nacionalnog naloga ili pravnog sredstva protiv takvog nacionalnog naloga.

Plaćanje sudskih naknada uređeno je člankom 29.b ZIZ-a. Sudske se naknade moraju platiti pri podnošenju zahtjeva za izvršenje, prigovora ili žalbe, odnosno najkasnije u roku od osam dana od dostave platnog naloga za sudske naknade.

Ako se sudske naknade mogu izračunati automatski, platni se nalog izdaje ako je zahtjev podnesen elektronički te se njime podnositelja zahtjeva upućuje da plati naknade prijenosom na određeni račun i da navede referentni broj iz platnog naloga. Platni nalog za sudske naknade smatra se dostavljenim kada sam podnositelj zahtjeva ili njegov zastupnik elektronički podnese zahtjev.

Ako se sudske naknade ne plate pravodobno, zahtjev se smatra povučenim.

Sud u platnom nalogu mora predmetnu stranku upozoriti na posljedice neplaćanja sudskih naknada.

Iznos sudskih naknada propisan je Zakonom o sudskim naknadama (ZST-1) (UL RS br. 37/08, 97/10, 63/13, 58/14 – Odluka Ustavnog suda, 19/15 – Odluka Ustavnog suda i 30/16). Zaračunane sudske naknade istovjetne su naknadama u okviru postupaka koji se odnose na istovrsni nacionalni nalog, koji je nalog za osiguranje.

Za te se naknade zaračunavaju sljedeći fiksni iznosi:


Ako je zahtjev podnesen u papirnatom obliku

Ako je zahtjev podnesen u elektroničkom obliku

Postupak povodom zahtjeva za nalog za blokadu

30 EUR (tarifa br. 4012 ZST-1)

24 EUR (tarife br. 4041 i 4012 ZST-1)

Postupak povodom prigovora

30 EUR (tarifa br. 4022 ZST-1)

24 EUR (tarife br. 4041 i 4022 ZST-1)

Postupak povodom žalbe

33 EUR (tarifa br. 4033 ZST-1)

26,4 EUR (tarife br. 4041 i 4033 ZST-1)

Članak 50. stavak 1. točka (o) – jezici koji su prihvaćeni za prijevod dokumenata

Jezici koji se prihvaćaju za prijevod dokumenata (članak 49. stavak 2.):

Službeni su jezici slovenski i dva jezika nacionalnih manjina, koji se službeno upotrebljavaju na sudovima na područjima gdje te nacionalne manjine žive (članci 6. i 104. ZPP-a). Jezici nacionalnih manjina jesu talijanski i mađarski. Na Općinskom sudu u Piranu, Općinskom sudu u Kopru i Okružnom sudu u Kopru upotrebljava se talijanski, dok se na Općinskom sudu u Lendavi upotrebljava mađarski jezik.

Na općine s više nacionalnosti primjenjuje se Zakon o uspostavi općina i općinskih granica (UL RS br. 108/06 – službeni pročišćeni tekst i 9/11; dalje u tekstu „ZUODNO”). Na temelju članka 5. ZUODNO-a: „U skladu s ovim Zakonom, općine s više nacionalnosti jesu one koje su tako utvrđene u sadašnjim statutima općina Lendava, Hodoš-Šalovci, Moravske Toplice, Koper, Izola i Piran.”

Posljednji put ažurirano: 31/03/2022

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.