Sadržaj omogućio
Hrvatska
Članak 78. točka (a) - imena i kontaktne podatke sudova ili tijela nadležnih za obradu zahtjeva za proglašenje izvršivosti u skladu s člankom 45. stavkom 1. te žalbenim postupcima protiv odluke o takvim zahtjevima u skladu s člankom 50. stavkom 2.
Nazivi i kontaktni podaci nadležnih općinskih sudova nalaze se u sklopu baze podataka sudova dostupne na Europskom e-pravosuđe portalu.
Članak 78. točka (b) - postupke osporavanja odluke o žalbi navedene u članku 51.
Žalba protiv rješenja prvostupanjskog suda kojim je odlučeno o prigovoru protiv rješenja javnog bilježnika podnosi se u roku od petnaest dana od dostave prvostupanjskoga rješenja. Prigovor se podnosi javnom bilježniku koji je donio rješenje o nasljeđivanju u roku od 8 dana od dana dostave rješenja strankama.
Povodom uložene žalbe, prvostupanjski sud može samostalno novim rješenjem preinačiti pobijano rješenje, a ako prvostupanjski sud ne preinači svoje rješenje, dostavit će žalbu drugostupanjskom sudu na odlučivanje (koji također može uzeti u obzir čak i nepravodobno podnesenu žalbu ako se time ne vrijeđaju prava drugih osoba).
Što je utvrđeno pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju može pobijati jedino onaj koji po odredbama Zakona o nasljeđivanju nije vezan pravomoćnošću rješenja o nasljeđivanju. On to može pobijati jedino putem parnice s osobama u čiju korist glasi utvrđenje čiju istinitost osporava (Članak 232. stavak 2. Zakona o nasljeđivanju).
Članak 78. točka (c) - relevantne podatke o tijelima nadležnim za izdavanje Potvrde u skladu s člankom 64.
Sukladno članku 6. Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 650/2012 za izdavanje Europske potvrde o nasljeđivanju nadležni su općinski sudovi odnosno javni bilježnici kao povjerenici suda.
Članak 78. točka (d) - postupke pravne zaštite iz članka 72.
Sukladno čl. 7. Zakona o provedbi Uredbe br. 650/2012 protiv Europske potvrde o nasljeđivanju (u daljnjem tekstu: potvrda) koju je izdao javni bilježnik dopušten je prigovor o kojem odlučuje općinski sud, a protiv potvrde koju je izdao općinski sud, odnosno protiv rješenja općinskog suda o odbačaju ili odbijanju zahtjeva za izdavanje potvrde dopuštena je žalba o kojoj odlučuje županijski sud.
Ispravak, izmjenu ili opoziv potvrde provodi općinski sud odnosno javni bilježnik koji je izdao potvrdu, po službenoj dužnosti ili na zahtjev osobe koja dokaže pravni interes. Sukladno čl. 9. Zakona o provedbi Uredbe br. 650/2012, protiv rješenja javnog bilježnika o ispravku, izmijeni ili opozivu potvrde dopušten je prigovor o kojem odlučuje općinski sud, a protiv rješenja općinskog suda o ispravku, izmijeni ili opozivu potvrde dopuštena je žalba o kojoj odlučuje županijski sud.
O zahtjevu za privremenu obustavu učinaka potvrde u smislu članka 73. stavka 1. točke a) Uredbe (EU) 650/2012 odlučuje općinski sud odnosno javni bilježnik pred kojim je u tijeku postupak izmjene ili opoziva potvrde. Protiv rješenja javnog bilježnika o privremenoj obustavi učinaka potvrde dopušten je prigovor o kojem odlučuje općinski sud, a protiv rješenja općinskog suda o zahtjevu za privremenu obustavu učinaka potvrde dopuštena je žalba o kojoj odlučuje županijski sud.
U svim naprijed navedenim slučajevima, na postupak i odlučivanje o prigovoru protiv rješenja javnog bilježnika odnosno o žalbi protiv rješenja općinskog suda na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o nasljeđivanju koje se odnose na postupak i odluke o prigovoru odnosno o žalbi protiv rješenja o nasljeđivanju.
Sukladno Zakonu o nasljeđivanju, protiv rješenja koje je kao povjerenik suda u ostavinskom postupku donio javni bilježnik dopušten je prigovor u roku od osam dana od dana dostave rješenja strankama. Prigovor se dostavlja javnom bilježniku koji ga je dužan bez odgode zajedno sa spisom dostaviti nadležnom općinskom sudu. O prigovoru odlučuje sudac pojedinac. Nepravovremene, nepotpune ili nedopuštene prigovore sud će odbaciti. Odlučujući o prigovoru protiv rješenja kojeg je donio javni bilježnik, sud može u cijelosti ili djelomično rješenje održati na snazi ili ga ukinuti. Kad sud ukine rješenje ili ga djelomično održi na snazi, sam će odlučiti o ukinutom dijelu rješenja. Protiv rješenja suda kojim je rješenje javnog bilježnika u cijelosti ili djelomično ukinuto nije dopuštena samostalna žalba.
Sukladno Zakonu o nasljeđivanju, protiv rješenja prvostupanjskog suda dopuštena je žalba, koja se podnosi prvostupanjskomu sudu u roku od petnaest dana od dostave prvostupanjskoga rješenja. Prvostupanjski sud može u povodu pravodobno podnesene žalbe sam, novim rješenjem, preinačiti pobijano rješenje, ako se time ne povrjeđuju prava drugih osoba zasnovana na tom rješenju. Ako prvostupanjski sud ne preinači svoje rješenje, dostavit će žalbu drugostupanjskom sudu, bez obzira je li žalba podnesena u roku koji zakon određuje. Drugostupanjski sud rješava u pravilu samo o žalbama koje su pravodobno podnesene, ali može uzeti u obzir i žalbu koja je nepravodobno podnesena ako se time ne povrjeđuju prava drugih osoba koja se zasnivaju na pobijanome rješenju.
Članak 79. - Uspostava i naknadna izmjena popisa koji sadrži podatke iz članka 3. stavka 2
U Republici Hrvatskoj, pored nadležnih općinskih sudova, javni bilježnici 
(194 Kb) 
kao povjerenici suda izvršavaju funkcije suda, odnosno postupaju u skladu s prenesenim ovlastima od strane sudova i pod njihovim nadzorom, sukladno odredbi čl. 3. st. 2. Uredbe EP-a i Vijeća o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi Europske potvrde o nasljeđivanju.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.