Dostava pismena (preinaka)

---

Članak 3. stavak 1. – Otpremna tijela

Otpremno tijelo za sudska pismena jest sud koji dostavlja pismeno (članak 1069. stavak 1. točka 1. Zakona o parničnom postupku (ZPO)).

Otpremno tijelo za izvansudska pismena jest lokalni sud (Amtsgericht) okruga u kojem osoba koja dostavlja pismeno ima prebivalište ili uobičajeno boravište; za javnobilježničke isprave to je i lokalni sud okruga u kojem se nalazi ured javnog bilježnika koji je izdao ispravu; za pravne osobe registrirano sjedište zamjenjuje mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta; vlade saveznih pokrajina mogu izdati izvršni nalog kojim se jednom lokalnom sudu nalaže da obavlja zadaće otpremnog tijela u ime nekoliko okruga lokalnog suda (članak 1069. stavak 1. točka 2. Zakona o parničnom postupku).

Kliknite na poveznicu u nastavku za pregled svih nadležnih tijela povezanih s ovim člankom.
Popis nadležnih tijela

Članak 3. stavak 2. – Prijamna tijela

Nadležno prijamno tijelo na temelju članka 3. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/1784 jest lokalni sud u čijem okrugu treba dostaviti pismeno. Vlade saveznih pokrajina mogu izdati izvršni nalog kojim se jednom lokalnom sudu nalaže da obavlja zadaće prijamnog tijela u ime nekoliko okruga lokalnog suda.

Kliknite na poveznicu u nastavku za pregled svih nadležnih tijela povezanih s ovim člankom.
Popis nadležnih tijela

Članak 3. stavak 4. točka (c) – Načini zaprimanja pismena

U skladu s člankom 5. stavkom 4. Uredbe (EU) 2020/1784 dostupna su sljedeća sredstva za zaprimanje pismena: zaprimanje poštom, privatnom kurirskom službom ili faksom.

Ostala priopćenja mogu se isto tako zaprimati telefonom ili e-poštom.

Članak 3. stavak 4. točka (d) – Jezici koji se mogu upotrebljavati za popunjavanje standardnog obrasca iz Priloga I.

Obrasci u Prilogu I. Uredbi (EU) 2020/1784 mogu se popunjavati na njemačkom ili engleskom jeziku (članak 1070. Zakona o parničnom postupku).

Članak 4. – Središnje tijelo

Zadaće središnjeg tijela prvenstveno se obavljaju na razini saveznih pokrajina.

Svaka savezna pokrajina ima vlastito središnje tijelo, a vlada savezne pokrajine određuje koje će tijelo obavljati tu zadaću na njezinom području (članak 1069. stavak 3. Zakona o parničnom postupku). U većini je slučajeva središnje tijelo savezne pokrajine pravosudno tijelo, viši regionalni sud ili lokalni sud u toj saveznoj pokrajini.

Osim 16 središnjih tijela na razini saveznih pokrajina, postoji i jedno središnje tijelo na saveznoj razini – Savezni ured za pravosuđe (Bundesamt für Justiz). Savezno središnje tijelo pruža potporu nadležnim tijelima u saveznim pokrajinama (članak 1069. stavak 4. Zakona o parničnom postupku) i prima zahtjeve za dostavu povezane s tužbama protiv Savezne Republike Njemačke.

Kliknite na poveznicu u nastavku za pregled svih nadležnih tijela povezanih s ovim člankom.
Popis nadležnih tijela

Članak 7. – Pomoć pri upitima o adresi

U skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (c) Njemačka stavlja na raspolaganje relevantne informacije za pronalaženje adresa putem portala e-pravosuđe. Stoga u skladu s člankom 44. njemačkog Saveznog zakona o matičnoj evidenciji građana (Bundesmeldegesetz) strana javna tijela i strane privatne osobe imaju pravo od njemačkih matičnih ureda tražiti jednostavni izvadak iz matične evidencije (einfache Melderegisterauskunft) o određenoj osobi, pri čemu ne moraju navesti razloge zašto to traže.

Jednostavan izvadak iz matične evidencije sadržava sljedeće:

• prezime
• osobna imena, s naznakom imena koje se obično upotrebljava
• akademski stupanj
• trenutačnu adresu i
• ako je osoba umrla, izjavu o tome.

Zahtjev se mora uputiti nadležnom matičnom uredu. To je u načelu upravni odjel za građane (Bürgeramt) u općini, mjestu ili gradu u kojem se smatra da osoba ima boravište. Sve više općina nudi mogućnost davanja informacija putem interneta.

Za izdavanje izvatka iz matične evidencije naplaćuje se pristojba. Iznos pristojbe razlikuje se među saveznim pokrajinama.

Izvadak iz matične evidencije može se izdati samo ako se identitet osobe koja se traži može jasno utvrditi na temelju podataka koje je dostavilo tijelo koje podnosi zahtjev. To se primjenjuje i ako se, kao što je teoretski moguće, traži pristup podacima koji se odnose na velik broj osoba. Prijenos „popisa rezultata” stoga nije moguć. Osim toga, osoba ili subjekt koji traži informacije mora dati izjavu da dobivene podatke neće upotrijebiti za oglašavanje ili trgovanje adresama.

Izvadak iz matične evidencije ne smije se izdati ako u evidenciji postoji zabrana objave podataka o predmetnoj osobi u skladu s člankom 51. ili uvjetna obavijest o neotkrivanju podatka u skladu s člankom 52. Saveznog zakona o matičnoj evidenciji građana i ako se ne može isključiti povreda zaštićenih interesa.

U okviru aktivnosti koje su, u potpunosti ili djelomično, obuhvaćene područjem primjene prava EU-a, podaci koji nisu obuhvaćeni tim područjem primjene mogu se prenijeti, u skladu s člankom 35. Saveznog zakona o matičnoj evidenciji građana, javnim tijelima u drugim državama članicama Europske unije, javnim tijelima u drugim državama ugovornicama Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, institucijama i tijelima Europske unije ili institucijama i tijelima Europske zajednice za atomsku energiju, u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje zadaća tijela koje podnosi zahtjev.

U skladu s člankom 7. stavkom 2. točkom (c) njemačka prijamna tijela pružaju pomoć u sljedećim slučajevima:

ako adresat ne boravi na adresi koja je navedena u zahtjevu za dostavu, njemačko prijamno tijelo obično će nastojati utvrditi njegovu trenutačnu adresu. To se ne odnosi samo na situacije u kojima se adresat preselio, već i na one u kojima je njegova adresa na zahtjevu za dostavu nepotpuna ili netočna. Međutim, riječ je o dobrovoljnoj usluzi koju pruža prijamno tijelo, a koju nije dužno pružiti.

Članak 8. – Slanje pismena

Obrazac A u Prilogu I. (zahtjev) može se popunjavati na njemačkom ili engleskom jeziku (članak 1070. Zakona o parničnom postupku).

Članak 12. – Odbijanje primitka pismena

Ne postoji.

Članak 13. – Datum dostave

U pogledu podnositelja zahtjeva iz treće rečenice članka 12. stavka 5. te iz članka 13. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/1784 prema njemačkom pravu točan datum dostave rijetko utječe na izračunavanje rokova, s obzirom na to da je za pravodobno podnošenje pismena sudu obično dovoljno da se dostava pismena obavi odmah (članak 167. Zakona o parničnom postupku). Ako je u određenom slučaju važan točan datum dostave, primjenjuje se članak 222. njemačkog Zakona o parničnom postupku u vezi s člancima 187. i dalje tog zakona.

Članak 14. – Potvrda o dostavi i preslika dostavljenog pismena

Obrazac K u Prilogu I. (potvrde o dostavi pismena) može se popunjavati na njemačkom ili engleskom jeziku.

Članak 15. – Troškovi dostave

Troškovi iz članka 15. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/1784 za dostavu pismena koju obavlja sudski izvršitelj ovise o okolnostima pojedinačnog slučaja. Troškovi u načelu mogu iznositi do 37,25 EUR, uz izdatke za izradu preslika ili naknadu za ovjeravanje preslika. Točan iznos troškova u pojedinačnim slučajevima utvrđen je Zakonom o troškovima ovršenika (Gerichtsvollzieherkostengesetz), osobito u njegovu popisu troškova.

Članak 17. – Dostava putem diplomatskih agenata ili konzularnih službenika

Na državnom području Savezne Republike Njemačke nije dopuštena dostava sudskih pismena putem diplomatskih ili konzularnih misija na temelju članka 17. stavka 1. Uredbe (EU) 2020/1784, osim ako se pismena trebaju dostaviti državljanima države članice koja ih šalje (članak 1067. stavak 2. Zakona o parničnom postupku).

Članak 19. – Elektronička dostava

Treba utvrditi.

Članak 20. – Izravna dostava

U skladu s člankom 20. Uredbe, sudska pismena mogu se izravno dostavljati na državnom području Savezne Republike Njemačke pod uvjetom da se njemačkim Zakonom o parničnom postupku izričito dopušta izravna dostava.

Primjerice, sudska pismena mogu uključivati presude, ali ne i zahtjeve. Dostava zahtjeva uređuje se člankom 21. Uredbe. Izravna dostava obavlja se na inicijativu stranaka (članak 191. Zakona o parničnom postupku); obavlja je sudski izvršitelj (članak 192. Zakona o parničnom postupku).

Time se, primjerice, sudskom izvršitelju omogućuje da dostavlja presude u svrhu izvršenja na temelju članka 750. stavka 1. Zakona o parničnom postupku, da dostavlja dodatne instrumente izvršenja iz članka 794. Zakona o parničnom postupku te da dostavlja naloge o zapljeni imovine u skladu s člankom 922. stavkom 2. Zakona o parničnom postupku ili privremenim mjerama u skladu s člancima 936. i 922. Zakona o parničnom postupku.

Članak 22. – Tuženik koji se nije upustio u postupak

Njemački sudovi mogu odlučivati o sporu na temelju uvjeta iz članka 22. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/1784 ako je pismeno kojim se pokreće postupak ili jednakovrijedno pismeno dostavljeno javnom objavom u Saveznoj Republici Njemačkoj u skladu s člankom 185. Zakona o parničnom postupku.

Nijedan zahtjev ne smije se razmatrati radi povrata u prijašnje stanje u smislu članka 22. stavka 4. Uredbe (EU) 2020/1784 dulje od godinu dana nakon isteka prekoračenog roka (članak 234. stavak 3. Zakona o parničnom postupku).

Članak 29. – Odnos prema sporazumima ili dogovorima između država članica

Savezna Republika Njemačka i Republika Austrija i dalje primjenjuju sporazum koji su njihove vlade zaključile 6. lipnja 1959. o dodatnom pojednostavnjenju pravnih transakcija u skladu s Haškom konvencijom od 1. ožujka 1954. (objavljen u austrijskom Saveznom službenom listu (BGB1) br. 27/1960 i u njemačkom Saveznom službenom listu (BGB1) 1959. II, str. 1523.).

Članak 33. stavak 2. – Obavijest o ranoj uporabi decentraliziranog IT sustava

Nije primjenjivo.