Izvođenje dokaza videokonferencijom

Austrija
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

Na svim lokacijama na kojima se nalazi videokonferencijska oprema u vlasništvu Ministarstva pravosuđa jedan zaposlenik zadužen je za nadzor opreme. Ta osoba može upravljati opremom i vršiti manje prilagodbe. Sva videokonferencijska oprema povezana je sa središnjom jedinicom u odjelu IT-a Saveznog ministarstva pravosuđa (Bundesministerium für Justiz – BMJ). Administratori IT sustava mogu s te lokacije prilagođavati sve videokonferencijske sustave u cijeloj Austriji.

1 Postoji li mogućnost izvođenja dokaza videokonferencijom uz sudjelovanje suda u državi članici koja upućuje zahtjev ili neposredno od strane suda u toj državi članici? Ako postoji, koji se nacionalni postupci ili zakoni primjenjuju?

U Austriji su moguće i dopuštene obje vrste izvođenja dokaza videokonferencijskom vezom. Austrijsko građansko pravo uređeno je Zakonom o parničnom postupku (Zivilprozessordnung – ZPO) za parnične postupke i Zakonom o izvanparničnim postupcima (Außerstreitgesetz – AußStrG) za izvanparnične postupke. Odredbe o izvođenju dokaza navedene su u ZPO-u (članci od 266. do 389.) i AußStrG-u (članci 16., 20. i od 31. do 35., s djelomičnim upućivanjem na ZPO) te u pojedinim odredbama kojima su uređene posebne vrste postupaka, kao što je članak 85. o dužnosti sudjelovanja u postupcima za utvrđivanje očinstva. Mjerodavni nacionalni postupci i zakonska pravila detaljno su opisani u odgovorima na sljedeća pitanja i u kratkom pregledu „Izvođenje dokaza – Austrija”.

2 Postoje li ograničenja u pogledu osoba koje se može saslušati videokonferencijom – primjerice, može li se tako saslušati samo svjedoke ili i druge osobe, poput stručnjaka i stranaka u postupku?

U skladu s člankom 277. ZPO-a (parnični postupci) i člankom 35. AußStrG-a u vezi s člankom 277. ZPO-a (izvanparnični postupci) videokonferencija se može upotrebljavati za izvođenje dokaza, za saslušavanje stranaka i svjedoka te za svjedočenje vještaka.

Članak 3. prvog Zakona o mjerama potpore pravosuđu u vezi s pandemijom bolesti COVID-19 (1. COVID-19-Justiz-Begleitgesetz) (Savezni službeni list (BGBl.) I 16/2020, kako je izmijenjen u verziji BGBl. I 224/2022) prvi put u parničnom postupku omogućuje održavanje usmenih postupaka i rasprava bez fizičke nazočnosti stranaka ili njihovih zastupnika s pomoću odgovarajuće komunikacijske tehnologije za prijenos zvuka i slike, pod uvjetom da su stranke dale svoj pristanak. Ta odredba omogućuje i da se takva tehnologija koristi za izvođenje dokaza u usmenom postupku ili izvan njega, čak i ako uvjeti iz članka 277. ZPO-a nisu ispunjeni, te da se omogući sudjelovanje osobama koje bi trebale prisustvovati raspravi.

Ta je odredba uvedena kao odgovor na pandemiju kako bi se međuljudski kontakti smanjili na najmanju mjeru i izbjegnuli izravni kontakti za vrijeme usmenog postupka između osoba koje se inače ne bi susrele.

Prvi Zakon o mjerama potpore pravosuđu u vezi s pandemijom bolesti COVID-19 (BGBl. I 16/2020, kako je izmijenjen u verziji BGBl. I 224/2022) istječe 30. lipnja 2023.

3 Postoje li ikakva ograničenja kad je riječ o vrsti dokaza koje se može izvoditi videokonferencijom?

U skladu s člankom 277. ZPO-a (parnični postupci) i člankom 35. AußStrG-a u vezi s člankom 277. ZPO-a (izvanparnični postupci) videokonferencija se može upotrebljavati za izvođenje dokaza. Međutim, to mogu sprečavati činjenične prepreke, na primjer kad se za izvođenje dokaza upotrebljavaju potvrde ili vizualni pregled.

4 Postoje li ograničenja kad je riječ o mjestima na kojima se osobe može saslušati videokonferencijom, tj. mora li to biti u prostorima suda?

Lokalni sud može pozvati bilo koju osobu i ispitati je s pomoću videokonferencijske veze. Svi sudovi, uredi javnog tužitelja i zatvori u Austriji opremljeni su s najmanje jednim videokonferencijskim sustavom.

5 Je li dopušteno snimanje saslušanja videokonferencijom i ako jest, postoji li oprema za to?

Austrijsko pravo ne sadržava opće odredbe o zaštiti podataka u građanskim stvarima u pogledu snimanja saslušanja koja se obavljaju videokonferencijskom vezom. Za snimanje je stoga potrebna suglasnost svih osoba koje sudjeluju u videokonferenciji. To se primjenjuje na posredno izvođenje dokaza koje se, na temelju članka 12. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/1783 o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima („Uredba”), obavlja u skladu s pravom države primateljice zahtjeva.

Međutim, zahtjev za neposredno izvođenje dokaza mora se podnijeti u skladu s pravom države podnositeljicom zahtjeva (članak 19. stavak 8. Uredbe). Ako je u tom pravu predviđeno snimanje videokonferencija bez suglasnosti uključenih osoba, to je s austrijskog stajališta dopušteno.

Saslušanja videokonferencijskom vezom u načelu se mogu snimati u svim videokonferencijskim sustavima. Na mjestima gdje se sudski postupci općenito snimaju (na mnogim kaznenim sudovima) postojeća oprema može se upotrijebiti za snimanje saslušanja obavljenog videokonferencijskom vezom. Saslušanje se može snimati na svim drugim mjestima jednostavnom instalacijom odgovarajućeg medija za pohranu.

6 Na kojem se jeziku treba održati saslušanje: (a) ako se zahtjevi podnose na temelju članaka od 12. do 14. Uredbe o izvođenju dokaza; i (b) ako se dokazi neposredno izvode u skladu s člancima od 19. do 21. Uredbe o izvođenju dokaza?

(a) Na temelju s članka 12. stavka 2. Uredbe dokazi se izvode u skladu s pravom države primateljice zahtjeva. Stoga se saslušanje mora provoditi na njemačkom jeziku (na nekim austrijskim sudovima dopušteni su i hrvatski, slovenski ili mađarski). Sud podnositelj zahtjeva može zatražiti upotrebu svojeg službenog jezika (ili nekog drugog jezika) u okviru posebnog postupka za izvršavanje njegova zahtjeva za izvođenje dokaza. Međutim, sud primatelj zahtjeva može taj zahtjev odbaciti, na primjer ako ga nije moguće izvršiti zbog velikih praktičnih poteškoća (članak 12. stavak 3. Uredbe).

(b) Na temelju s članka 19. stavka 8. Uredbe sud podnositelj zahtjeva mora obaviti neposredno izvođenje dokaza u skladu s pravom svoje države članice i, stoga, na jednom od službenih jezika dopuštenih tim pravom. Međutim, Austrija kao država članica primateljica zahtjeva ima pravo u skladu s člankom 19. stavkom 4. zatražiti upotrebu svojeg jezika kao uvjet za izvođenje dokaza.

7 Ako su potrebni usmeni prevoditelji, tko ih angažira i gdje bi se trebali nalaziti (a) ako se zahtjevi podnose u skladu s člancima od 12. do 14. Uredbe o izvođenju dokaza; i (b) ako se dokazi neposredno izvode u skladu s člancima od 19. do 21. Uredbe o izvođenju dokaza?

Kad je riječ o posrednom izvođenju dokaza, neovisno o naknadi iz članka 22. stavka 2. Uredbe, tumača je prvenstveno dužan osigurati sud primatelj zahtjeva. Međutim, uključeni sudovi trebali bi surađivati na konstruktivan način (ovdje kao i u drugim područjima).

Kad je riječ o neposrednom izvođenja dokaza, u skladu s člankom 20. Uredbe, tumače je prvenstveno dužan osigurati sud podnositelj zahtjeva. Međutim, u članku 20. stavku 2. utvrđena je obveza da država članica primateljica zahtjeva pruži pomoć.

Odluka o tome iz koje države tumači moraju doći i gdje trebaju biti prisutni mora se donijeti ovisno o tome što je primjereno u određenom predmetu.

8 Koji se postupak primjenjuje na organiziranje saslušanja i obavješćivanje osobe koju se treba saslušati o vremenu i mjestu saslušanja (a) ako se zahtjevi podnose u skladu s člancima od 12. do 14. Uredbe o izvođenju dokaza; i (b) ako se dokazi neposredno izvode u skladu s člancima od 19. do 21. Uredbe o izvođenju dokaza? U oba slučaja, koliko se vremena ostavlja prilikom dogovaranja datuma saslušanja kako bi se na vrijeme obavijestilo dotičnu osobu?

Osoba koju treba saslušati poziva se na saslušanje videokonferencijskom vezom u Austriji na isti način i toliko unaprijed kao da se poziva na raspravu na sud pred kojim se vodi postupak.

9 Koji su troškovi povezani s uporabom videokonferencije i kako se podmiruju?

Ne naplaćuju se naknade za upotrebu videokonferencije na temelju internetskog protokola (IP). Pozivatelji snose naknade za videokonferencije posredstvom ISDN-a kao što snose naknade i za telefonske pozive. Te naknade razlikuju se ovisno o lokaciji na koju se upućuje poziv.

10 Kojim se zahtjevima, ako postoje, osigurava da je osoba koju neposredno saslušava sud koji upućuje zahtjev obaviještena o tome da je njezino sudjelovanje dobrovoljno?

Za to je odgovoran sud podnositelj zahtjeva, koji je obvezan člankom 19. stavkom 2. Uredbe i koji u većini slučajeva sam poziva predmetne osobe na videokonferenciju. Ako austrijsko središnje tijelo ili austrijski sud primijete da je za vrijeme priprema za neposredno izvođenje dokaza ili izvođenja dokaza možda povrijeđen članak 19. stavak 2. Uredbe, nadležno tijelo ili sud moraju, u suradnji sa sudom podnositeljem zahtjeva, na odgovarajući način osigurati postupanje u skladu s tom odredbom. Zaposlenici suda u Austriji osposobljeni su za primjenu Uredbe (EU) 2020/1783 i na intranetu Ministarstva pravosuđa imaju pristup europskom Vodiču o uporabi videokonferencija u prekograničnim postupcima.

11 Kojim se postupkom utvrđuje identitet osobe koju se treba saslušati?

Identitet osobe provjerava se na temelju isprave s fotografijom. Identitet osobe provjerava se i za vrijeme saslušanja (članak 340. stavak 1. ZPO-a).

12 Kakvi se zahtjevi primjenjuju na davanje prisege i koje podatke treba poslati sud koji upućuje zahtjev ako je potrebna prisega tijekom neposrednog izvođenja dokaza u skladu s člancima od 19. do 21. Uredbe o izvođenju dokaza?

Odredbe o prisegama stranaka sadržane su u člancima 377. i 379. ZPO-a, a o prisegama svjedoka u člancima od 336. do 338. ZPO-a.

Prisegnuti moraju i stranke i svjedoci. Iako se stranke ne može zakonski prisiliti da daju prisegu, svjedoke se može kazniti ako nezakonito odbiju prisegnuti (članci 325. i 326. ZPO-a, a kazne su iste kao u slučaju odbijanja svjedočenja i uključuju novčane kazne ili zatvorske kazne u trajanju do šest tjedana).

U skladu s člankom 288. stavkom 2. Kaznenog zakona (Strafgesetzbuch – StGB) iznošenje ili potvrđivanje lažnih dokaza pod prisegom ili neki drugi način kršenja prisege predviđen primjenjivim zakonodavstvom kažnjivi su kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina.

Davanje lažnog iskaza stranke u postupku koja nije prisegnula ne smatra se kaznenim djelom. Međutim, svjedok koji nije prisegnuo i koji je dao lažni iskaz može se kazniti zatvorskom kaznom u trajanju do tri godine (članak 288. stavak 1. StGB-a).

U skladu s člankom XL. Uvodnog akta Zakona o parničnom postupku (Einführungsgesetz zur Zivilprozessordnung – EGZPO) mora se postupati u skladu s odredbama Zakona od 3. svibnja 1868., Zakonski glasnik (RGBl.) br. 33 (Tekst prisege i ostale formalnosti) (vidjeti https://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=rgb&datum=18680004&seite=00000067).

U skladu s člankom 336. stavkom 1. i člankom 377. stavkom 1. ZPO-a osobe koje su prethodno osuđene za davanje lažnog iskaza ili koje su mlađe od 14 godina ili koje ne mogu razumjeti prirodu ni značenje prisege zbog nedovoljne zrelosti ili intelektualnih teškoća ne mogu dati prisegu, te se stoga od njih to ne može tražiti.

Navedene odredbe o saslušanju svjedoka ili stranke pod prisegom ne primjenjuju se u predmetima u skladu sa Zakonom o izvanparničnim postupcima (članak 35. AußStrG-a).

13 Na koji se način osigurava da na mjestu gdje se održava videokonferencija postoji osoba za kontakt koju može kontaktirati sud koji upućuje zahtjev i osoba koja je dostupna na dan saslušanja i koja može upravljati opremom za videokonferenciju te otkloniti moguće tehničke poteškoće?

Na svim lokacijama na kojima se nalazi videokonferencijska oprema u vlasništvu Ministarstva pravosuđa jedan zaposlenik zadužen je za nadzor opreme. Ta osoba može upravljati opremom i vršiti manje prilagodbe. Sva videokonferencijska oprema povezana je sa središnjom jedinicom u odjelu IT-a Saveznog ministarstva pravosuđa. Administratori IT sustava mogu s te lokacije prilagođavati sve videokonferencijske sustave u cijeloj Austriji.

14 Traže li se ikakvi dodatni podaci od suda koji upućuje zahtjev i, ako da, koji?

Od suda podnositelja zahtjeva traže se sljedeće informacije:

  • IP adresa i/ili ISDN broj s pozivnim brojem
  • ime, telefonski broj i e-adresa zaposlenika suda podnositelja zahtjeva koji je zadužen za tehničke aspekte udaljene opreme.
Posljednji put ažurirano: 25/09/2023

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.