- 1 Postoji li mogućnost izvođenja dokaza videokonferencijom uz sudjelovanje suda u državi članici koja upućuje zahtjev ili neposredno od strane suda u toj državi članici? Ako postoji, koji se nacionalni postupci ili zakoni primjenjuju?
- 2 Postoje li ograničenja u pogledu osoba koje se može saslušati videokonferencijom – primjerice, može li se tako saslušati samo svjedoke ili i druge osobe, poput stručnjaka i stranaka u postupku?
- 3 Postoje li ikakva ograničenja kad je riječ o vrsti dokaza koje se može izvoditi videokonferencijom?
- 4 Postoje li ograničenja kad je riječ o mjestima na kojima se osobe može saslušati videokonferencijom, tj. mora li to biti u prostorima suda?
- 5 Je li dopušteno snimanje saslušanja videokonferencijom i ako jest, postoji li oprema za to?
- 6 Na kojem se jeziku treba održati saslušanje: (a) ako se zahtjevi podnose na temelju članaka od 12. do 14. Uredbe o izvođenju dokaza; i (b) ako se dokazi neposredno izvode u skladu s člancima od 19. do 21. Uredbe o izvođenju dokaza?
- 7 Ako su potrebni usmeni prevoditelji, tko ih angažira i gdje bi se trebali nalaziti (a) ako se zahtjevi podnose u skladu s člancima od 12. do 14. Uredbe o izvođenju dokaza; i (b) ako se dokazi neposredno izvode u skladu s člancima od 19. do 21. Uredbe o izvođenju dokaza?
- 8 Koji se postupak primjenjuje na organiziranje saslušanja i obavješćivanje osobe koju se treba saslušati o vremenu i mjestu saslušanja (a) ako se zahtjevi podnose u skladu s člancima od 12. do 14. Uredbe o izvođenju dokaza; i (b) ako se dokazi neposredno izvode u skladu s člancima od 19. do 21. Uredbe o izvođenju dokaza? U oba slučaja, koliko se vremena ostavlja prilikom dogovaranja datuma saslušanja kako bi se na vrijeme obavijestilo dotičnu osobu?
- 9 Koji su troškovi povezani s uporabom videokonferencije i kako se podmiruju?
- 10 Kojim se zahtjevima, ako postoje, osigurava da je osoba koju neposredno saslušava sud koji upućuje zahtjev obaviještena o tome da je njezino sudjelovanje dobrovoljno?
- 11 Kojim se postupkom utvrđuje identitet osobe koju se treba saslušati?
- 12 Kakvi se zahtjevi primjenjuju na davanje prisege i koje podatke treba poslati sud koji upućuje zahtjev ako je potrebna prisega tijekom neposrednog izvođenja dokaza u skladu s člancima od 19. do 21. Uredbe o izvođenju dokaza?
- 13 Na koji se način osigurava da na mjestu gdje se održava videokonferencija postoji osoba za kontakt koju može kontaktirati sud koji upućuje zahtjev i osoba koja je dostupna na dan saslušanja i koja može upravljati opremom za videokonferenciju te otkloniti moguće tehničke poteškoće?
- 14 Traže li se ikakvi dodatni podaci od suda koji upućuje zahtjev i, ako da, koji?
Pronađi podatke po području
- Belgijabe
- Bugarskabg
- Češkacz
- Danskadk
- Njemačkade
- Estonijaee
- Irskaie
- Grčkael
- Španjolskaes
- Francuskafr
- Hrvatskahr
- Italijait
- Ciparcy
- Latvijalv
- Litvalt
- Luksemburglu
- Mađarskahu
- Maltamt
- Nizozemskanl
- Austrijaat
- Poljskapl
- Portugalpt
- Rumunjskaro
- Slovenijasi
- Slovačkask
- Finskafi
- Švedskase
- Ujedinjena Kraljevinauk
1 Postoji li mogućnost izvođenja dokaza videokonferencijom uz sudjelovanje suda u državi članici koja upućuje zahtjev ili neposredno od strane suda u toj državi članici? Ako postoji, koji se nacionalni postupci ili zakoni primjenjuju?
Prema portugalskom pravu sudac suda koji je uputio zahtjev mora izvesti dokaze osoba koje se saslušavaju izravno u obliku videokonferencije bez intervencije suca sa suda kojem je upućen zahtjev. To je pravilo za nacionalne predmete u kojima se obavlja videokonferencijsko saslušanje. Isti se postupak primjenjuje na prekogranične predmete u kojima sud države članice koja je uputila zahtjev traži da se saslušanje održi u obliku videokonferencije u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) 2020/1783 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2020.
Druga je mogućnost u prekograničnim predmetima da sud države članice koja je uputila zahtjev zatraži da se saslušanje održi u obliku videokonferencije u skladu s člancima od 12. do 14. navedene Uredbe.
Glavna nacionalna postupovna pravila kojima se uređuje videokonferencijsko prikupljanje dokaza od vještaka, svjedoka i stranaka navode se u nastavku:
Vještaci
Vještaci iz ustanova, laboratorija ili službenih tijela saslušavaju se telekonferencijom na radnome mjestu (članak 486. stavak 2. Zakonika o građanskom postupku – Código de Processo Civil).
Svjedoci
Svjedoci koji borave izvan okruga u kojem se nalazi sud ili sudski odjel saslušavaju se s pomoću tehnološke opreme koja omogućuje audiovizualnu komunikaciju u stvarnom vremenu iz suda, sudskog odjela ili registriranog općinskog ili župnog objekta ili druge javne zgrade na području u kojem borave (članak 502. Zakonika o građanskom postupku).
Na dan saslušanja svjedoci se identificiraju sudskom ili državnom službeniku u objektu u kojem svjedoče, ali od tog trenutka nadalje saslušanje vode sudac koji rješava predmet i zastupnici stranaka s pomoću tehnološke opreme koja omogućuje audiovizualnu komunikaciju u stvarnom vremenu bez potrebe za intervencijom suca na mjestu u kojem se svjedoči.
Ne dovodeći u pitanje odredbe međunarodnih i europskih instrumenata, svjedoci koji borave u inozemstvu saslušavaju se s pomoću tehnološke opreme koja omogućuje audiovizualnu komunikaciju u stvarnom vremenu kad god su potrebna tehnološka sredstva dostupna na mjestu u kojem borave.
U predmetima koji se rješavaju na sudovima u područjima gradova Lisabona i Porta saslušanje se ne provodi s pomoću tehnološke opreme koja omogućuje audiovizualnu komunikaciju u stvarnom vremenu ako je svjedok stanovnik predmetnog gradskog područja.
Međutim, ako se osoba koja mora svjedočiti nikako ne može pojaviti ili joj je iznimno teško pojaviti se na saslušanju na vrijeme, sudac može uz suglasnost stranaka odrediti da se sva objašnjenja potrebna radi donošenja pravilne odluke o predmetu daju telefonski ili upotrebom drugog sredstva izravne komunikacije između suda i svjedoka, sve dok je priroda činjenica koje se trebaju istražiti ili razjasniti u skladu s postupkom (članak 520. Zakonika o građanskom postupku).
Stranke
Pravila za telekonferencijsko svjedočenje utvrđena u članku 502. Zakonika o građanskom postupku primjenjuju se na stranke koje borave izvan okruga ili, u slučaju autonomnih regija, izvan predmetnog otoka (članak 456. Zakonika o građanskom postupku).
2 Postoje li ograničenja u pogledu osoba koje se može saslušati videokonferencijom – primjerice, može li se tako saslušati samo svjedoke ili i druge osobe, poput stručnjaka i stranaka u postupku?
Posebna ograničenja nisu utvrđena. Portugalskim pravom dopušteno je videokonferencijsko saslušanje svjedoka, stranaka i vještaka, kako je predviđeno navedenim zakonskim pravilima.
3 Postoje li ikakva ograničenja kad je riječ o vrsti dokaza koje se može izvoditi videokonferencijom?
Vidjeti odgovor na prethodno pitanje.
4 Postoje li ograničenja kad je riječ o mjestima na kojima se osobe može saslušati videokonferencijom, tj. mora li to biti u prostorima suda?
Opće je pravilo da osoba mora biti saslušana održavanjem videokonferencije na sudu. Međutim, vještaci iz službenih tijela mogu biti saslušani održavanjem videokonferencije na radnome mjestu. U iznimnim slučajevima, odnosno u okolnostima predviđenima člankom 520. Zakonika o građanskom postupku (citiranom u odgovoru na 1. pitanje), sud može osobu koja se nalazi izvan suda saslušati održavanjem videokonferencije.
5 Je li dopušteno snimanje saslušanja videokonferencijom i ako jest, postoji li oprema za to?
Da, videokonferencijska saslušanja uvijek se snimaju postojećim sustavom za snimanje zvuka na sudu, kako je predviđeno u članku 155. portugalskog Zakonika o građanskom postupku.
6 Na kojem se jeziku treba održati saslušanje: (a) ako se zahtjevi podnose na temelju članaka od 12. do 14. Uredbe o izvođenju dokaza; i (b) ako se dokazi neposredno izvode u skladu s člancima od 19. do 21. Uredbe o izvođenju dokaza?
Ako je Portugal država članica kojoj je upućen zahtjev, jezik saslušanja razlikovat će se ovisno o okolnostima:
(a) Ako se zahtjevi podnose u skladu s člancima od 12. do 14. Uredbe (EU) 2020/1783, upotrebljava se portugalski jezik. Ako je potrebno saslušati strane državljane, oni mogu govoriti drugim jezikom ako ne govore portugalski. U tom slučaju sud koji je uputio zahtjev mora o toj činjenici obavijestiti sud kojem je upućen zahtjev tako da potonji može pozvati tumača da bude prisutan na sudu kojem je upućen zahtjev.
(b) Ako se zahtjevi podnose u skladu s člancima od 19. do 21. Uredbe (EU) 2020/1783, upotrebljava se jezik predviđen u nacionalnom zakonodavstvu države članice kojoj pripada sud koji je uputio zahtjev. Ako je potrebno saslušati osobe koje ne govore taj jezik, sud koji je uputio zahtjev može u skladu s nacionalnim zakonodavstvom pozvati tumača da bude prisutan na sudu koji je uputio zahtjev. Druga je mogućnost da sud koji je uputio zahtjev zatraži od portugalskog suda (kojem je upućen zahtjev) da pozove tumača da bude prisutan na sudu kojem je upućen zahtjev.
U svim slučajevima koji su predviđeni točkama (a) i (b) u kojima postoji potreba za pozivanjem tumača da bude prisutan na sudu države članice kojoj je upućen zahtjev sud kojem je upućen zahtjev zatražit će od suda države članice koja je uputila zahtjev da plati naknadu tumaču, kako je predviđeno u članku 22. stavku 2. Uredbe (EU) 2020/1783.
7 Ako su potrebni usmeni prevoditelji, tko ih angažira i gdje bi se trebali nalaziti (a) ako se zahtjevi podnose u skladu s člancima od 12. do 14. Uredbe o izvođenju dokaza; i (b) ako se dokazi neposredno izvode u skladu s člancima od 19. do 21. Uredbe o izvođenju dokaza?
Ta informacija već je dana u odgovoru na 6. pitanje.
8 Koji se postupak primjenjuje na organiziranje saslušanja i obavješćivanje osobe koju se treba saslušati o vremenu i mjestu saslušanja (a) ako se zahtjevi podnose u skladu s člancima od 12. do 14. Uredbe o izvođenju dokaza; i (b) ako se dokazi neposredno izvode u skladu s člancima od 19. do 21. Uredbe o izvođenju dokaza? U oba slučaja, koliko se vremena ostavlja prilikom dogovaranja datuma saslušanja kako bi se na vrijeme obavijestilo dotičnu osobu?
Prema portugalskom pravu postupak koji se primjenjuje na postupak saslušanja i pozivanja osobe da se pojavi na sudu u osnovi je utvrđen u članku 7. stavku 3., članku 172. stavcima 5. i 6., članku 220., članku 247. stavku 2., članku 251. stavku 1. te člancima 417., 507., 508. i 603. portugalskog Zakonika o građanskom postupku.
Općenito je odgovornost tajništva suda da na vlastitu inicijativu obavijesti svjedoke, vještake, stranke i njihove zastupnike kad se od njih zahtijeva da se pojave u sudskim postupcima prema sudskom nalogu. Konkretno, ako stranka zahtijeva videokonferencijsko saslušanje svjedoka, tajništvo suda odgovorno je za pozivanje tog svjedoka.
Obavijesti u svrhu pozivanja svjedoka, vještaka i drugih osoba (npr. tumača ili tehničkog savjetnika) na sud šalju se preporučenom poštom uz navođenje datuma, mjesta i svrhe pojavljivanja na sudu. Obavijesti se smatraju dostavljenima čak i ako primatelj odbije primiti dopis. Dostavljač pošiljke mora voditi evidenciju o tome.
Obavijesti u svrhu pozivanja stranke da se pojavi u sudskom postupku ili da svjedoči šalju se preporučenom poštom i upućuju predmetnoj stranci uz navođenje datuma, mjesta i svrhe pojavljivanja na sudu. U tom slučaju, ako je stranka imenovala odvjetnika ili ako je istodobno zastupaju odvjetnik i pravni zastupnik, i odvjetnika i pravnog zastupnika također je potrebno obavijestiti.
Zastupnici stranaka obavješćuju se elektronički u skladu s člankom 25. Ministarskog provedbenog naloga (Portaria) br. 280/2013 od 26. kolovoza 2013. Informatički sustav potvrđuje datum na koji je obavijest izdana.
Zakonom nije izričito utvrđeno koliko se obavijest mora unaprijed dati prije saslušanja. U svim navedenim slučajevima obavijest se smatra dostavljenom treći dan nakon slanja preporučenom poštom ili nakon što je izdana elektronički. Ako treći dan nije radni, obavijest će se smatrati dostavljenom prvi sljedeći radni dan. Iz praktičnih razloga potrebno je poštovati najmanje taj rok za dostavu obavijesti u odnosu na datum saslušanja kako bi se obavijest mogla smatrati propisno dostavljenom.
U hitnim slučajevima svjedoci, vještaci, druge osobe, stranke ili njihovi zastupnici mogu se pozvati (ili se njihovi pozivi mogu otkazati) telegramom, telefonom ili drugim sličnim telekomunikacijskim sredstvom. Telefonski kontakt uvijek se bilježi u evidenciji predmeta. Nakon toga slijedi neki oblik pisane potvrde.
Ako se osoba koja je trebala biti prisutna ne pojavi, ta osoba mora opravdati svoj izostanak na samom saslušanju ili u roku od pet dana (kalendarskih dana, ali ako posljednji dan nije radni, rok se produljuje na sljedeći radni dan).
Portugalskim pravom utvrđuju se sljedeće prisilne mjere za slučajeve nepojavljivanja. Ako se svjedok koji je propisno obaviješten i nije opravdao svoj izostanak u zakonskom roku ne pojavi, izriče mu se novčana kazna, a sudac može naložiti njegovo privođenje. Te kazne ne primjenjuju se ako se suđenje odgađa zbog drugih razloga osim nepojavljivanja svjedoka. Ako se vještak ili druga osoba koji su propisno obaviješteni i nisu opravdali svoj izostanak u zakonskom roku ne pojave, izriče im se novčana kazna. Ako se jedna od stranaka koja je propisno obaviještena i nije opravdala svoj izostanak u zakonskom roku ne pojavi, izriče joj se novčana kazna, a sud njezino odbijanje može slobodno tumačiti za svrhe dokazivanja. Osim toga, ako sud smatra da odbijanje stranke da se pojavi onemogućuje ispunjavanje zahtjeva o teretu dokazivanja, može obrnuti teret dokazivanja.
9 Koji su troškovi povezani s uporabom videokonferencije i kako se podmiruju?
Za upotrebu videokonferencije ne naplaćuju se troškovi.
10 Kojim se zahtjevima, ako postoje, osigurava da je osoba koju neposredno saslušava sud koji upućuje zahtjev obaviještena o tome da je njezino sudjelovanje dobrovoljno?
Ako je portugalski sud stranka koja je uputila zahtjev u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) 2020/1783, sud prema potrebi poštom poziva osobu koju treba saslušati da se pojavi pred imenovanim sudom u drugoj državi članici (kojoj je upućen zahtjev) na jedan od načina navedenih u odgovoru na 8. pitanje. Ta mogućnost obavješćivanja poštom predviđena je člankom 14. Uredbe (EZ) br. 1393/2007 od 13. studenoga 2007. Osobu koja treba biti saslušana obavješćuje se da je njezino pojavljivanje dobrovoljno.
Ako je portugalski sud stranka kojoj je upućen zahtjev, odgovornost je suda koji je uputio zahtjev da obavijesti osobe koje će biti saslušane i da im priopći da je pojavljivanje dobrovoljno.
Sud koji je uputio zahtjev i sud kojem je upućen zahtjev mogu se međusobno dogovoriti da će sud države članice kojoj je upućen zahtjev dostaviti obavijest osobi koja treba biti saslušana i obavijestiti je da je saslušanje dobrovoljno. Do toga u praksi može doći bez obzira na to je li portugalski sud stranka koja je uputila zahtjev ili stranka kojoj je upućen zahtjev.
11 Kojim se postupkom utvrđuje identitet osobe koju se treba saslušati?
U zakazano vrijeme za saslušanje sudski službenik provjerava je li osoba koju treba saslušati prisutna i obavješćuje suca koji će voditi saslušanje ili sud koji je uputio zahtjev ako taj sud izravno vodi saslušanje.
Ako saslušanje vodi portugalski sudac, nakon početka postupka, a prije nego što osoba započne samo svjedočenje, poduzimaju se sljedeći koraci: i. Osoba koja svjedoči, svjedok ili vještak prisežu pred sucem. ii. Sudac postavlja pripremna pitanja radi utvrđivanja identiteta osobe koju se saslušava.
Sudac je dužan provesti pripremno ispitivanje radi utvrđivanja identiteta osobe koju se saslušava tako što postavlja pitanja o njezinu imenu, zanimanju, adresi, bračnom statusu i drugim pojedinostima koje sudac može smatrati potrebnima za utvrđivanje identiteta.
Kako bi procijenio vjerodostojnost dokaza, sudac ujedno pita osobu koju saslušava je li srodnik, prijatelj ili neprijatelj bilo koje od stranaka te ima li izravan ili neizravan interes u predmetu.
Ako za vrijeme pripremnog ispitivanja sudac utvrdi da svjedok nije sposoban za saslušanje ili da nije prava osoba koju treba saslušati, neće mu dopustiti svjedočiti. Svjedok nije sposoban ako, unatoč tomu što nije spriječen psihičkom anomalijom, nema prirodnu sposobnost (fizičku ili mentalnu sposobnost) za svjedočenje.
Pripremnim ispitivanjem sucu se omogućuje i provjera sljedećih slučajeva u kojima prema portugalskom Zakoniku o građanskom postupku svjedoci ili stranke mogu odbiti svjedočiti:
sljedeće osobe mogu odbiti svjedočiti (osim u postupcima čija je svrha potvrditi rođenje ili smrt djeteta) u skladu s člankom 497. portugalskog Zakonika o građanskom postupku:
- srodnici u uzlaznoj liniji u predmetima koji uključuju njihove potomke, posvojitelji u predmetima koji uključuju njihovu posvojenu djecu i obratno
- punac ili punica odnosno svekar ili svekrva u predmetima koji se odnose na njihova zeta odnosno njihovu snahu i obratno
- bračni drugovi ili bivši bračni drugovi u predmetima koji uključuju drugog bračnog druga ili bivšeg bračnog druga
- svi koji žive u izvanbračnoj zajednici ili su živjeli u izvanbračnoj zajednici slično vjenčanim parovima s bilo kojom od stranaka u predmetu.
Dužnost je suca da osobe navedene u prethodnim točkama obavijesti da imaju pravo odbiti svjedočiti.
Osobe koje podliježu čuvanju poslovne tajne, tajne kao javni dužnosnici ili državnih tajni moraju biti izuzete od svjedočenja o činjenicama koje su obuhvaćene takvim tajnama. U tim će slučajevima sudac provjeriti zakonitost izuzeća i, ako to smatra potrebnim, ukinuti njihovu dužnost čuvanja tajne.
Stranke mogu svjedočiti samo o osobnim činjenicama. U građanskom postupku nije dopušteno usmjeravanje dokaza stranke na kaznena ili protupravna djela zbog kojih je stranka tuženik u kaznenom predmetu.
12 Kakvi se zahtjevi primjenjuju na davanje prisege i koje podatke treba poslati sud koji upućuje zahtjev ako je potrebna prisega tijekom neposrednog izvođenja dokaza u skladu s člancima od 19. do 21. Uredbe o izvođenju dokaza?
Prema portugalskom pravu vrijedi sljedeće:
- Prije izvođenja dokaza sudac upozorava osobu koja se saslušava na moralnu važnost prisege koju će ta osoba dati, na dužnost vjernosti prema istini i na kazne za davanje lažnih iskaza.
- Sudac zatim od svjedoka traži da dâ sljedeću prisegu: „Prisežem svojom čašću da ću govoriti potpunu istinu i samo istinu.”
- Odbijanje davanja prisege jednako je odbijanju svjedočenja. Sudac u obama slučajevima može izreći kaznu za nepoštovanje suda, osim ako je odbijanje bilo opravdano.
Ako sud u drugoj državi članici izvodi dokaze izravno iz Portugala s pomoću videokonferencije u skladu s člancima od 19. do 21. Uredbe (EU) 2020/1783, sud države članice koja je uputila zahtjev mora obavijestiti portugalski sud (kojem je upućen zahtjev) o sljedećim identifikacijskim podacima osobe koja će svjedočiti: imenu, zanimanju, adresi, bračnom statusu i drugim informacijama koje smatra potrebnima u svrhu identifikacije, svojstvu u kojem će ta osoba biti saslušana (npr. stranka, svjedok, vještak, tehnički savjetnik), jeziku koji ta osoba govori, potrebi za pozivanjem tumača na sud kojem je upućen zahtjev.
Ti podaci potrebni su kako bi portugalski sud (kojem je upućen zahtjev), s jedne strane, mogao poduzeti korake za pozivanje tumača i, s druge strane, potvrditi prisutnost osobe koju će saslušati u zakazano vrijeme za videokonferenciju.
Međutim, s obzirom na to da portugalski sudac ne intervenira u postupku, prisegu je potrebno dati na videokonferenciji pred sucem suda države članice koja je uputila zahtjev. Isto se primjenjuje i na pripremno ispitivanje, ako do njega dođe, kao i na pitanja sposobnosti ili odbijanja svjedočenja ili izuzimanja svjedoka od svjedočenja, za što je mjerodavan sudac suda koji je uputio zahtjev u skladu sa zakonom o građanskom postupku države članice koja je uputila zahtjev, kako je predviđeno člankom 19. stavkom 8. Uredbe (EU) 2020/1783.
13 Na koji se način osigurava da na mjestu gdje se održava videokonferencija postoji osoba za kontakt koju može kontaktirati sud koji upućuje zahtjev i osoba koja je dostupna na dan saslušanja i koja može upravljati opremom za videokonferenciju te otkloniti moguće tehničke poteškoće?
Sud koji je uputio zahtjev i sud kojem je upućen zahtjev (nakon što ga središnje tijelo utvrdi) trebali bi uspostaviti izravan kontakt jedan s drugim radi zakazivanja videokonferencije, a trebali bi i dogovoriti datum za prethodnu provjeru.
Kad god je to moguće, iz praktičnih se razloga preporučuje obavljanje provjere prije slanja obavijesti svjedoku. Zbog toga bi datum provjere trebalo zakazati dovoljno rano kako bi se omogućilo pravodobno obavješćivanje svjedoka.
Na dan provjere i na datum videokonferencijskog saslušanja informatičar, telekomunikacijski tehničar ili sudski službenik s odgovarajućim znanjem trebali bi biti prisutni na obama sudovima.
U Portugalu Institut za financijsko upravljanje i infrastrukturu pravosudnog sustava (Instituto de Gestão Financeira e Estruturas da Justiça – IGFEJ) ima poseban tim dostupan za videokonferencije na sudovima.
Kad god je to moguće, iz organizacijskih bi razloga trebalo obavijestiti IGFEJ o datumu provjere i saslušanja tri dana unaprijed. To će IGFEJ-u omogućiti da provjeri postojanje potrebnih tehničkih uvjeta za videokonferenciju, da odmah intervenira u slučaju bilo kakvih poteškoća u komunikaciji između sudova i da nadzire provjere videokonferencijske veze.
Zakazivanje videokonferencije u drugoj državi članici na zahtjev portugalskog suda
Portugalski sud (koji je uputio zahtjev) mora prvo od IGFEJ-a zatražiti stvaranje potrebnih tehničkih uvjeta za videokonferenciju, intervenciju u slučaju poteškoća u komunikaciji između sudova i nadzor provjere videokonferencijske veze.
Radi svladavanja tehničkih poteškoća portugalski sud od suda države članice kojoj je upućen zahtjev traži da isto tako odredi odgovornu osobu u svojoj službi za videokonferencije za nadzor provjere i/ili da pruži potrebnu tehničku pomoć u suradnji s portugalskim tehničarima.
Kad su portugalski sudovi stranka koja je uputila zahtjev, često traže pomoć kontaktne točke EJN-a u građanskim stvarima (Europska pravosudna mreža u građanskim i trgovačkim stvarima) u Portugalu, koja se izravno javlja sudovima kojima je upućen zahtjev radi zakazivanja provjere i videokonferencije. Kad joj se prijave tehničke poteškoće, kontaktna točka povezuje se izravno s timovima odgovornima za videokonferenciju u svakoj od uključenih država članica i zahtijeva potrebne veze, informacije ili tehničke prilagodbe i obavješćuje uključene sudove u skladu s tim. Time se omogućuju svladavanje jezične prepreke i uspješna provedba videokonferencije.
Zakazivanje videokonferencije na portugalskom sudu na zahtjev druge države članice
U Portugalu je Glavna uprava za izvršavanje sudske vlasti (Direcção-Geral da Administração da Justiça – DGAJ) središnje tijelo odgovorno za primanje i prihvaćanje zahtjeva od druge države članice upućenih u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) 2020/1783. Nakon prihvaćanja zahtjeva DGAJ obavješćuje sud države članice koja je uputila zahtjev na kojem će se portugalskom sudu (kojem je upućen zahtjev) održati videokonferencija. Nakon toga sud koji je uputio zahtjev i sud kojem je upućen zahtjev moraju se izravno dogovoriti o datumima za izvođenje prvo provjere, a zatim i videokonferencijskog saslušanja.
DGAJ, kao središnje tijelo, olakšava izravan kontakt suda koji je uputio zahtjev i suda kojem je upućen zahtjev, kao i kontakt s timom IGFEJ-a za podršku za videokonferenciju radi svladavanja bilo kakvih tehničkih poteškoća. Osim toga, kontaktna točka EJN-a u građanskim stvarima u Portugalu usto može olakšati potrebne kontakte ako se to od nje zatraži.
Sudovi izravnim kontaktima rezerviraju prostoriju za videokonferenciju i određuju osoblje za postavljanje tehničkih veza i nadzor videokonferencije na sudu koji je uputio zahtjev i sudu kojem je upućen zahtjev. U Portugalu se u pravilu odabire sudski službenik s odgovarajućim znanjem, po mogućnosti zajedno s informatičarom portugalskog suda.
Ako se videokonferencija vodi putem IP-ja, mora se obaviti iz Portugala. Zbog toga portugalski sud unaprijed traži od IGFEJ-a otvaranje vanjske veze.
Ako se videokonferencije vode putem telefonske linije (ISDN), veza prema portugalskim sudovima može se uspostaviti iz sudova u drugim državama članicama.
Kad god se pojave tehničke poteškoće, informatičar portugalskog suda ili tehničar IGFEJ-a mogu pružiti potrebnu pomoć.
14 Traže li se ikakvi dodatni podaci od suda koji upućuje zahtjev i, ako da, koji?
Pri podnošenju zahtjeva za videokonferenciju sud koji je uputio zahtjev trebao bi u polju 12. obrasca L navesti da dokaze želi izvesti korištenjem komunikacijske tehnologije navedene u obrascu N (oba obrasca navedena su u Prilogu Uredbi (EU) 2020/1783). U obrazac N unose se sljedeći podaci:
1. Tehnički podaci o opremi za videokonferenciju kojom se služi sud koji je uputio zahtjev, odnosno:
- korišteni komunikacijski protokol (npr. H.323, H.320)
- videoprotokoli (npr. H.261, H.263 i H.264)
- audioprotokoli (npr. G.711a, G.711u, G.722, G.729)
- protokol za razmjenu sadržaja (prema potrebi) (npr. H.239 ili BFCP (SIP))
- sigurnost: H.235 i odgovarajuća podržana enkripcija
- maksimalna podržana širina pojasa
- samostalna, MCU ili pristupnička oprema
- u slučaju MCU-a ili pristupnika ovisno o tome ima li IVR.
2. Podaci o ISDN-u i/ili javnoj IP vezi suda.
Tehnički podaci za videokonferencije:
korišteni komunikacijski protokol: H.323
sigurnost: H.235 AES
maksimalna podržana širina pojasa: 256 kb/s
3. Zahtjev za zakazivanje provjere videokonferencijske veze prije svjedočenja.
4. Ime i podaci za izravan kontakt (telefon, telefaks i e-adresa) osobe koja će pružati podršku za videokonferenciju (po mogućnosti sudski službenik zajedno s jednim informatičarom ili telekomunikacijskim tehničarom koji pruža podršku za sud).
5. Kao alternativa ISDN-u ili IP vezi i radi svladavanja poteškoća u komunikaciji koje su posljedica postavki mreže i vatrozida na opremi instaliranoj u sudovima omogućena je upotreba platformi kao što su Webex, Zoom, Teams ili Skype za uspostavu videokonferencijske veze.
U tom slučaju sudovi koji sudjeluju u videokonferenciji trebaju se unaprijed dogovoriti koja će se platforma upotrebljavati jer će sudski službenik u Portugalu trebati zamoliti lokalnog informatičara da instalira potreban softver na opremu za videokonferenciju.
U svakom slučaju uvijek treba unaprijed zatražiti provjeru veze kako bi se utvrdilo je li potrebna tehnička intervencija.
Druge poveznice
Uredba (EU) 2020/1783 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2020.
Napomena
Informacije iz ovog informativnog članka nisu obvezujuće za kontaktnu točku Europske pravosudne mreže u građanskim stvarima, sudove, druge subjekte ni tijela. Potrebno je pročitati i zakonodavstvo na snazi. Ono podliježe redovnim ažuriranjima i promjenama u tumačenju na temelju sudske prakse.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.