Dostava pismena: službena dostava pravnih pismena

Češka
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Što pravni pojam „dostava pismena” znači u praksi? Zašto postoje posebna pravila o „dostavi pismena”?

Dostava sudskih pismena postupovna je zadaća koju obavljaju sudovi tijekom sudskog postupka. Sud strankama u postupku, osobama koje sudjeluju u postupku i drugim osobama dostavlja razne dokumente povezane s postupkom (tužbe, pozive, presude u pisanom obliku i sl.).

U interesu pravne sigurnosti i radi zaštite uključenih stranaka, dostava ima ozbiljne postupovne posljedice. Na primjer, samo pravilno dostavljena presuda može imati pravni učinak i obvezujuće posljedice na pravni odnos na koji se odnosi.

2 Koja je pismena potrebno službeno dostaviti?

Sve obavijesti čija dostava ima pravni učinak moraju se službeno dostaviti. Službena dostava potrebna je kako bi sud mogao dokazati da je određeno pismeno dostavljeno i da se toj dostavi mogu pripisati potrebni pravni učinci u predmetnom sudskom postupku.

U skladu sa Zakonom br. 99/1963, odnosno Zakonom o parničnom postupku (dalje u tekstu „ZPP”), sudska pismena dostavljaju se osobno ili „redovnom” poštom, ovisno o vrsti pismena. Osobna dostava koristi se za pismena za koja je to propisano zakonom (npr. tužbe koje se dostavljaju tuženiku ili presude koje se dostavljaju strankama u postupku) ili ako to sud naloži. Za sva ostala pismena upotrebljava se „redovna” pošta.

3 Tko je odgovoran za dostavu pismena?

Dostavu sudskih pismena osiguravaju sudovi, koji dostavljaju pismena preko tijela za dostavu (tijela za dostavu jesu sudski dostavljači, tijela pravosudne policije, sudski izvršitelji i poštanski djelatnici te, u određenim uvjetima i za određene adresate, tijela zatvorskog sustava, obrazovne ili odgojne ustanove, objekti za privremeni pritvor, regionalna vojna zapovjedništva, Ministarstvo unutarnjih poslova ili Ministarstvo pravosuđa).

4 Upiti o adresi

4.1 Pokušava li tijelo koje prima zahtjev u toj državi članici na vlastitu inicijativu utvrditi gdje se nalazi primatelj pismena koja treba dostaviti ako navedena adresa nije točna? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 7. stavkom 2. točkom (c) Uredbe o dostavi pismena

Ako je na zahtjevu navedena adresa adresata na kojoj je dostava bila neuspješna, sud pregledava odgovarajući informacijski sustav kako bi utvrdio adresu prebivališta fizičke osobe, mjesto poslovanja poduzetnika koji je fizička osoba i adresu registriranog sjedišta ili adresu organizacijske jedinice upisane u odgovarajući registar u slučaju pravne osobe.

Sud također istražuje ima li adresat podatkovni pretinac registriran u Češkoj. Ako ga ima, sud dostavlja pismena samo u podatkovni pretinac putem javne podatkovne mreže. Uspostava podatkovnog pretinca obvezna je samo za pravne osobe i (od 1. siječnja 2023.) za poduzetnike koji su fizičke osobe, dok za fizičke osobe koje ne obavljaju poslovnu djelatnost nije obvezna.

4.2 Imaju li strana pravosudna tijela i/ili stranke u sudskim postupcima pristup registrima ili uslugama u toj državi članici kojima se omogućuje utvrđivanje trenutačne adrese osobe? Ako da, koji registri ili usluge postoje i koji se postupci moraju slijediti? Je li potrebno platiti naknadu i ako da, u kojem iznosu?

Podaci o trenutačnom boravištu fizičkih osoba u Češkoj mogu se u prvom redu pronaći u Informacijskom sustavu češkog registra stanovništva. Svi sudovi u Češkoj imaju pristup tom sustavu i mogu dobiti izvatke iz njega u uvjetima utvrđenima u članku 8. Zakona br. 133/2000 o registru stanovništva i o osobnim identifikacijskim brojevima (Zakon o registru stanovništva) i u uvjetima utvrđenima u Uredbi (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) te u Zakonu br. 110/2019 o obradi osobnih podataka. U pogledu zahtjeva iz inozemstva, osobne informacije iz informacijskog sustava daju se na zahtjev osobe iz inozemstva ili veleposlanstva strane države samo ako je tako propisano u međunarodnom ugovoru koji obvezuje Češku (članak 8. stavak 9. Zakona o registru stanovništva). Sudovi u Češkoj imaju pristup i informacijskom sustavu o strancima koji se vodi u skladu sa Zakonom br. 326/1999 o boravištu stranaca u Češkoj.

Informacije o pravnim osobama i fizičkim osobama koje obavljaju poslovnu djelatnost, a žive ili obavljaju poslovnu djelatnost u Češkoj te podnesu zahtjev za registraciju, sadržane su u javnom registru u skladu sa Zakonom br. 304/2013 o javnim registrima pravnih i fizičkih osoba. Javni registar je javni popis u kojem se bilježe informacije propisane zakonom o pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju poslovnu djelatnost te takav registar uključuje zbirku pismena. Registar je dostupan Česima i strancima i stoga ga svatko može pregledavati i iz njega vaditi izvatke. Javni registar u elektroničkom je obliku i stoga mu se može pristupiti i na daljinu na sljedećoj adresi: https://www.czso.cz/csu/res/business_register.

Informacije na internetskim stranicama dostupne su besplatno. Za umnožavanje ili izradu preslika pismena pohranjenih u zbirku (uključujući izvatke iz trgovačkog registra na češkom jeziku) naplaćuje se pristojba od 50 CZK (bez ovjere) ili 70 CZK (s ovjerom) po stranici ili dijelu stranice.

4.3 Koju vrstu pomoći u upitima o adresi iz drugih država članica pružaju tijela te države članice u skladu s člankom 7. stavkom 1. Uredbe o dostavi pismena? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 7. stavkom 1. Uredbe o dostavi pismena.

Članak 7. stavak 1. točka (a): određivanjem tijela kojima otpremna tijela mogu uputiti zahtjeve za utvrđivanje adrese osobe kojoj treba dostaviti pismeno; Češka je dostavila obavijest o sljedećim tijelima:

okružni sud (okresní soud) (u Pragu: obvodní soud, u Brnu: Městský soud) u čijoj je nadležnosti posljednja poznata adresa osobe kojoj će se dostaviti pismeno ako su te informacije dostupne ili prema potrebi okružni sud u čijoj se nadležnosti na temelju dostupnih informacija nalazi osoba kojoj će se dostaviti pismeno.

5 Kako se pismeno obično dostavlja u praksi? Postoje li alternativni načini koje se mogu primijeniti (osim zamjenske dostave iz točke 7. u nastavku)?

U skladu s češkim pravom sud dostavlja pismena na ročištu ili tijekom drugog postupanja suda. Ako se ne upotrebljava taj način dostave, sud dostavlja pismeno u podatkovni pretinac adresata uporabom javne podatkovne mreže. Ako se pismeno ne može dostaviti uporabom javne podatkovne mreže, sud ga dostavlja na zahtjev adresata na drugu adresu ili na adresu elektroničke pošte.

Ako se pismeno ne može dostaviti na te načine, sud određuje da dostavu obavlja tijelo za dostavu (više informacija u točki 3.) ili stranka u postupku ili njezin zastupnik za dostavu pismena (članci 45., 46.c, 47. i 48. ZPP-a).

U skladu s uvjetima koji su točno propisani zakonom, sud može dostaviti pismeno i njegovim postavljanjem na službenu oglasnu ploču (članak 50.l ZPP-a).

6 Je li elektronička dostava pismena (dostava sudskih ili izvansudskih pismena elektroničkom komunikacijom na daljinu, primjerice e-poštom, sigurnom internetskom aplikacijom, faksom, SMS-om itd.) dopuštena u parničnim postupcima? Ako da, za koju je vrstu postupaka dozvoljena? Postoje li ograničenja u pogledu dostupnosti/pristupa tom načinu dostave pismena ovisno o tome tko je primatelj (pravni stručnjak, pravna osoba, poduzeće ili drugi poslovni subjekt itd.?)

Elektronička dostava pismena znači dostavu u podatkovni pretinac uporabom javne podatkovne mreže.

Ako taj način dostave nije moguć, sud na zahtjev adresata može dostaviti pismeno na elektroničku adresu koju je naveo adresat, pod uvjetom da je adresat zatražio od suda da dostavi pismeno na taj način ili je dao suglasnost za tu vrstu dostave i pod uvjetom da je imenovao akreditiranog pružatelja usluga koji je izdao kvalificirani certifikat i vodi evidenciju o njemu ili ako ima valjan kvalificirani certifikat. Ako se primjenjuje taj način dostave, sud traži od adresata da mu potvrdi dostavu u roku od tri dana od datuma kad je pismeno poslano upotrebom podatkovne poruke potpisane priznatim elektroničkim potpisom adresata. Ako se pismeno poslano na adresu elektroničke pošte vrati sudu kao neisporučivo ili ako adresat ne potvrdi primitak pismena u roku od tri dana od datuma kada je pismeno poslano, smatra se da dostava nije obavljena.

Zakonom nisu predviđeni drugi načini dostave pismena elektroničkim sredstvima.

6.1 Koja je vrsta elektroničke dostave u smislu članka 19. stavka 1. Uredbe o dostavi pismena dostupna u toj državi članici u kojoj se dostava obavlja izravno osobi koja ima poznatu adresu za dostavu u drugoj državi članici?

Dostava na elektroničku adresu (e-poštom), koja se može razvrstati pod točku (b).

6.2 Je li ta država članica u skladu s člankom 19. stavkom 2. Uredbe o dostavi pismena navela dodatne uvjete pod kojima će prihvaćati elektroničku dostavu e-poštom iz članka 19. stavka 1. točke (b) te uredbe? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 19. stavkom 2. Uredbe o dostavi pismena

Potvrda o dostavi pismena poslana e-poštom mora biti potpisana elektroničkim potpisom koji se temelji na kvalificiranom certifikatu za elektronički potpis ili kvalificiranim elektroničkim potpisom.

7 „Zamjenska” dostava

7.1 Dopušta li zakon te države članice druge načine dostave u slučajevima kad nije bilo moguće pismena dostaviti primatelju (npr. obavijest na kućnu adresu, na ured sudskog izvršitelja, poštom ili stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda)?

U odnosu na ovo pitanje vidjeti i informacije navedene u točki 5.

U Zakonu o parničnom postupku razlikuju se dvije vrste dostave: osobna dostava i dostava ostalih pismena.

Ako se dostavljaju pismena za koja je zakonom ili sudski propisana obvezna osobna dostava, a tijelo koje obavlja dostavu ne može doći do adresata, pismeno se pohranjuje u poštanskom uredu ili na sudu, a adresatu ostavlja se pisana obavijest u kojoj se od njega traži da preuzme pismeno (vidjeti odjeljak 7.2. u nastavku).

Ako se dostavljaju pismena za koja nije propisana osobna dostava („dostava ostalih pismena”), a do adresata se ne može doći, pismena se ostavljaju u njegovu poštanskom sandučiću te se smatra da je time pismeno dostavljeno. Ako se pismeno ne može ostaviti u poštanskom sandučiću, sud ga dostavlja postavljanjem na svoju službenu oglasnu ploču (članak 50. ZPP-a).

7.2 Ako se primjenjuju drugi načini dostave, kada se smatra da su dokumenti dostavljeni?

Smatra se da su pismena koja je potrebno osobno dostaviti dostavljena deseti dan nakon dana na koji je pismeno bilo spremno za preuzimanje (tj. od datuma na koji je pismeno pohranjeno u poštanski ured ili na sud ili kad je obavijest u kojoj se zahtijeva preuzimanje pismena postavljena na službenu oglasnu ploču suda, ako se obavijest ne može ostaviti na mjestu za dostavu). Pismeno se smatra dostavljenim čak i ako adresat nije svjestan da je pismeno ostavljeno. Ako desetodnevno razdoblje istekne bez učinka, tijelo koje obavlja dostavu ostavlja pismeno u poštanskom sandučiću adresata i, ako ga nema, vraća pismeno sudu koji ga je poslao i postavlja obavijest na službenoj oglasnoj ploči suda. Za neka je pismena (prije svega nalozi za plaćanje mjenica, platni nalozi i europski platni nalozi) zamjenska dostava isključena zakonski ili na temelju odluke suda te se nakon isteka desetodnevnog razdoblja pismena vraćaju sudu koji ih je poslao i ne smatra ih se dostavljenima (članak 49. stavak 5. ZPP-a).

Pismena dostavljena javnom podatkovnom mrežom smatraju se osobno dostavljenima. Pismeno dostavljeno u podatkovni pretinac smatra se dostavljenim kad se osoba koja s obzirom na opseg odobrenja ima pravo na pristup pismenu prijavi u pretinac. Ako se ta osoba ne prijavi u pretinac u roku od 10 dana od datuma dostave pismena u podatkovni pretinac, pismeno se smatra dostavljenim desetog dana. To se ne primjenjuje ako je za takvo pismeno zabranjena zamjenska dostava (članak 17. stavci 3. i 4. Zakona br. 300/2008 o elektroničkim radnjama i ovlaštenoj pretvorbi pismena).

Druga pismena (koja nije potrebno osobno dostavljati) smatraju se dostavljenima na datum kad su ostavljena u poštanskom sandučiću ili, ako ih se dostavlja postavljanjem obavijesti na službenu oglasnu ploču suda, deseti dan nakon postavljanja.

7.3 Ako je drugi način dostave pohrana pismena na posebno mjesto (npr. u poštanski ured), kako se primatelja obavješćuje o tome?

Adresat se obavješćuje da je pismeno pohranjeno u poštanskom uredu pisanom obaviješću u kojoj se od njega traži da preuzme pismeno, koje mu tijelo koje obavlja dostavu ostavlja na primjeren način (obično ostavljanjem u poštanskom sandučiću). Ako se obavijest ne može ostaviti na mjestu dostave, tijelo koje obavlja dostavu vraća pismeno sudu koji ga je poslao i sud na svoju službenu oglasnu ploču postavlja obavijest u kojoj se zahtijeva preuzimanje pismena.

U zahtjevu se moraju navesti pojedinosti utvrđene u članku 50.h ZPP-a, u prvom redu ime suda, pismena koje se dostavlja, tijela koje obavlja dostavu i adresata te njegova adresa, kao i ime, prezime i potpis dostavljača. Ako je moguća zamjenska dostava, obavijest mora sadržavati upozorenje o pravnim posljedicama nepreuzimanja pismena. U zahtjevu se mora navesti i ime osobe od koje se pismeno preuzima, mjesto i vrijeme kad će biti spremno za preuzimanje te datum do kojeg i radno vrijeme tijekom kojeg je to moguće učiniti.

7.4 Ako primatelj odbija prihvatiti dostavu pismena, koje su posljedice? Smatra li se pismeno propisno dostavljenim ako odbijanje nije bilo zakonito?

Odbijanje prihvaćanja dostave pismena uređeno je člankom 50.c ZPP-a u kojem je propisano da se ako adresat ili primatelj odbije preuzeti pismena, ona smatraju dostavljenima na dan odbijanja preuzimanja dostave. Adresat mora biti obaviješten o posljedicama. U skladu s češkim pravom ista se pravna fikcija dostave primjenjuje ako adresat odbije dokazati identitet ili odbije suradnju koja je potrebna za pravilnu dostavu pismena. U tom slučaju pismeno se smatra dostavljenim na dan kad su odbijeni dokazivanje identiteta ili suradnja. U skladu s češkim pravom ne ispituje se je li odbijanje legitimno i pravna se fikcija dostave primjenjuje automatski nakon odbijanja.

8 Dostava poštom iz inozemstva (članak 18. Uredbe o dostavi pismena)

8.1 Ako poštanska služba dostavlja pismena poslana iz inozemstva primatelju u toj državi članici u situaciji u kojoj se zahtijeva potvrda o primitku (članak 18. Uredbe o dostavi pismena), dostavlja li poštanska služba pismena samo primatelju ili smije li, u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave, pismena dostaviti drugoj osobi na istoj adresi?

Kada se pismena dostavljaju iz inozemstva, češka pošta postupa na sličan način kao i u slučaju domaće dostave. To znači da, osim ako je na omotnici ili dostavnici izričito navedeno da se pošiljka smije dostaviti samo osobno, pismeno se može dostaviti ne samo adresatu, nego i njegovu predstavniku, zakonskom zastupniku ili predstavniku njegova zakonskog zastupnika, na koje se primjenjuju isti uvjeti kao i na adresata (tj. moraju dokazati identitet i potpisom potvrditi primitak pismena).

Nadalje, na temelju Uvjeta pružanja poštanskih usluga pošiljku na mjestu navedenom u poštanskoj adresi može zaprimiti:

1. ako je pošiljka naslovljena na fizičku osobu:

  • fizička osoba starija od 15 godina koja boravi u stanu, uredu, ustanovi ili drugom zatvorenom prostoru na kojem je navedeno ime i prezime adresata ili prezime jednako adresatovu i koja potpisom potvrdi primitak pošiljke

2. ako je poštanska pošiljka naslovljena na pravnu osobu:

  • fizička osoba koja dokaže da je ovlaštena osoba i potpisom potvrdi primitak pošiljke
  • fizička osoba starija od 15 godina koja boravi u uredu, ustanovi ili drugom zatvorenom prostoru na kojem je navedeno ime adresata te koja predoči dokaz o svojem imenu i prezimenu i potpisom potvrdi primitak pošiljke.

Ako pismeno nije uspješno predano takvoj osobi, poštanski ga ured može predati bilo kojoj prikladnoj fizičkoj osobi starijoj od 15 godina, posebno susjedu adresata koji pristane predati mu pošiljku i potpisom potvrdi primitak pošiljke.

To se ne primjenjuje u sljedećim slučajevima:

  1. adresat je češkoj pošti dostavio izjavu u kojoj navodi da se ne slaže s tim načinom dostave
  2. adresat je češkoj pošti dostavio izjavu u kojoj navodi da pošiljke može dostavljati isključivo njima
  3. prijavljena vrijednost prekoračuje 10 000 CZK (članak 25. stavak 6. Uvjeta pružanja poštanskih usluga).

8.2 U skladu s pravilima poštanske dostave u toj državi članici, kako se izvršava dostava pismena iz inozemstva u skladu s člankom 18. Uredbe o dostavi pismena, ako na adresi za dostavu nije zatečen ni primatelj ni druga osoba koja je ovlaštena primiti dostavu (ako je to moguće prema nacionalnim pravilima poštanske dostave – vidjeti prethodno)?

Ako se pismeno dostavlja u skladu s člankom 18. Uredbe (tj. putem pošte, a ne tijela za zaprimanje) i pošiljka nije uspješno predana, pošiljka se pohranjuje, a u adresatov se kućni poštanski sandučić ostavlja obavijest u kojoj se od njega traži da u utvrđenom roku preuzme pošiljku iz određenog poštanskog ureda. Ako to ne učini u utvrđenom roku, pošiljka se vraća pošiljatelju kao neisporučiva.

8.3 Postoji li određeni rok za preuzimanje pismena prije nego što ga poštanska služba vrati pošiljatelju? Ako da, kako se primatelja obavješćuje o tome da ga u poštanskom uredu čeka pismovna pošiljka koju treba preuzeti?

Ako se za osobnu dostavu koristi dostava putem pošte druge države u smislu članka 18. Uredbe, adresat može podići pošiljku u roku od 15 dana od datuma kad je pošiljka bila spremna za preuzimanje. Adresat se obavješćuje o pohrani pisanom obaviješću, koju tijelo koje obavlja dostavu ostavlja u njegov kućni poštanski sandučić i u kojoj se od njega traži da preuzme pošiljku.

9 Postoji li pisani dokaz o dostavi pismena?

Ako sud dostavlja pismeno tijekom ročišta ili drugog postupanja suda u kojem se vodi sudski zapisnik, to će se navesti u zapisniku. Osim ostalih podataka (članak 40. stavak 6. ZPP-a), u zapisniku mora biti navedena priroda pismena. Zapisnik moraju potpisati osoba koja ga dostavlja i primatelj.

Dostava javnom podatkovnom mrežom u podatkovnom pretincu opisana je u točki 7.2.

Ako se pismeno dostavlja na elektroničku adresu uporabom javne podatkovne mreže, dostava se bilježi uporabom podatkovne poruke adresata potpisane njegovim priznatim elektroničkim potpisom, u kojoj potvrđuje primitak pismena.

Ako sud dostavlja pismeno tijekom postupanja u kojem se ne vodi sudski zapisnik ili preko tijela koje obavlja dostavu, na dostavnici navodi se vrsta pismena. Dostavnica je javna isprava. Ako nije drukčije dokazano, podaci navedeni na dostavnici smatraju se točnima.

Dostavnica mora sadržavati sljedeće:

  1. ime suda koji je zatražio dostavu pismena
  2. ime tijela koje obavlja dostavu
  3. naziv pismena koje se dostavlja
  4. ime adresata i adresu na koju se pismeno dostavlja
  5. izjavu tijela koje obavlja dostavu u kojoj je naveden datum kada nije pronađen adresat, datum kada je pismeno predano adresatu ili primatelju, datum kada je pismeno bilo spremno za preuzimanje, datum kada je odbijena dostava pismena ili datum kada je odbijena suradnja potrebna za pravilnu dostavu pismena;
  6. sat i minutu dostave, ako se traži navođenje „točnog vremena dostave”
  7. ime, prezime i potpis dostavljača te otisak službenog pečata tijela koje obavlja dostavu
  8. ime i prezime (ako je poznato tijelu koje obavlja dostavu) osobe koja je primila pismeno ili odbila dostavu ili odbila suradnju koja je potrebna za pravilnu dostavu pismena; informacije o odnosu te osobe s adresatom ako je pismeno primljeno u ime adresata i potpis te osobe;
  9. informacije o tome je li isključeno stavljanje pismena u poštanski sandučić.

Ako je pismeno pohranjeno, na dostavnici mora biti navedeno i je li adresatu ostavljena obavijest u kojoj se zahtijeva preuzimanje pismena.

Ako adresat ili primatelj preuzmu ostavljeno pismeno, dostavnica mora sadržavati i sljedeće:

  1. ime, prezime i potpis osobe koja je predala pismeno te otisak službenog pečata tijela koje obavlja dostavu
  2. izjavu tijela koje obavlja dostavu u kojoj je naveden datum kada je preuzeto pismeno;
  3. sat i minuta dostave, ako se traži navođenje „točnog vremena dostave”;
  4. ime, prezime i potpis osobe koja je preuzela pohranjeno pismeno.

Ako adresat ili primatelj odbiju prihvatiti dostavu pismena ili odbiju suradnju koja je potrebna za pravilnu dostavu pismena, na dostavnici moraju biti navedene i informacije jesu li dane usmene ili pisane upute o posljedicama odbijanja preuzimanja pismena ili odbijanja suradnje te o tome je li odbijanje preuzimanja opravdano i kako je opravdano te o prirodi odbijanja suradnje.

Ako se pismeno dostavlja „redovnom poštom”, a nije dostavljeno adresatu ni primatelju, dostavnica mora sadržavati i sljedeće:

  1. izjavu tijela koje obavlja dostavu u kojoj je naveden datum na koji je pismeno ostavljeno u kućni poštanski sandučić ili drugi poštanski sandučić koji adresat upotrebljava
  2. sat i minutu dostave, ako se traži navođenje „točnog vremena dostave”;
  3. ime, prezime i potpis dostavljača te otisak službenog pečata tijela koje obavlja dostavu.

Ako primatelj ne može potpisom potvrditi dostavu pismena, prikladna fizička osoba koja nije dostavljač mora potpisom dostavnice primatelju potvrditi dostavu.

10 Što se događa ako nešto pođe po zlu i primatelj ne primi pismeno ili se pri dostavi dogodi povreda zakona (npr. dokument se dostavi trećoj osobi)? Može li dostava pismena svejedno biti valjana (npr. je li moguće ispraviti povredu zakona) ili je potrebno iznova dostaviti pismeno?

U zakonima Češke nije predviđena mogućnost popravljanja nepravilnog načina dostave. Ako je prekršen zakonski postupak dostave određenog pismena, pismeno se mora ponovno dostaviti.

Budući da se češkim zakonima dopuštaju „zamjenska” dostava i s njom povezane pravne fikcije dostave, postoji mogućnost nevažeće dostave u slučajevima kad adresat zbog objektivne prepreke nije mogao doznati za pismeno koje se dostavlja.

Dostavu nevažećom proglašava nadležni sud isključivo na zahtjev stranke koja je adresat određenog pismena (iznimka je nekotradiktorni postupak, u kojem sud može i preispitati učinke dostave po službenoj dužnosti). Zahtjev se mora podnijeti u roku od 15 dana od datuma kada je adresat saznao za pismeno koje se dostavlja ili je mogao za njega saznati. Sud proglašava dostavu nevažećom samo ako adresat iz opravdanog razloga nije mogao saznati za pismeno. Stranka stoga u svojem zahtjevu mora navesti dokaze koji potkrepljuju pravovremenost (prethodno spomenuto razdoblje od 15 dana) i opravdanost tog zahtjeva. Opravdani razlozi uključuju bolest, hospitalizaciju itd., odnosno razloge koji uključuju objektivnu prepreku zbog koje stranka nije mogla doznati za pismeno. Dostava se ne može proglasiti nevažećom ako ju je adresat svjesno izbjegao ili ako nema stalno boravište na poštanskoj adresi koja je navedena (stranke su obvezne za dostavu navesti adresu na kojoj stvarno borave).

11 Ako adresat odbije primitak pismena na temelju korištenog jezika (članak 12. Uredbe o dostavi pismena), a sud ili tijelo pred kojim je pokrenut sudski postupak nakon provjere odluči da odbijanje nije bilo opravdano, postoji li poseban pravni lijek za osporavanje te odluke?

Na odluku da odbijanje nije bilo opravdano moguće je podnijeti žalbu.

12 Moram li platiti dostavu pismena i ako da, koliko? Postoji li razlika između dostave pismena u skladu s nacionalnim pravom i dostave pismena iz druge države članice? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 15. Uredbe o dostavi pismena u pogledu dostave pismena iz druge države članice

U Češkoj se dostava pismena ne naplaćuje. Troškove dostave u načelu snosi sud koji dostavlja pismeno.

Posljednji put ažurirano: 27/06/2023

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.